Tikvino crno ulje deset puta dohodovnije od sirove koštice

Svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Ivica Bister u Domašincu posljednjih je godina u potpunosti oslonio na proizvodnju crnog ulja od tikvinih koštica kojih godišnje ima – što sa svojih njiva, što iz uzgoja petnaestak kooperanata koje je okupio – oko 10.000 kilograma. To znači da se na OPG-u Bister uspije dobiti nešto više od 3.000 litara kvalitetnog crnog ulja za čiji se plasman ne treba brinuti.

Za uzgajivače tikvi golica vrhunac je sezone. Na poljima su s kombajnima i zbrajaju efekte godine koju ratari neće upamtiti po dobru. U vlastitom uzgoju – kaže Ivica – svake godine imam tikve golice na sedam do deset hektara, od ukupno petnaest hektara zemlje koliko obrađujem, a sav urod prerađuje se u ulje, uključujući koštice iz kooperantske proizvodnje u kojoj imam organizirano petnaestak svojih kooperanata. Ove godine nije baš bilo idealno vrijeme za uzgoj tikve, ali ipak, mokre se koštice dobije od 1.100 do 1.600 kilograma po hektaru i tu su računice jasne. Za mokru se košticu postiže cijena 6 kuna po kilogramu. Suha je koštica već tri puta skuplja – cijena je 18 kuna po kilogramu, a kako znate – kvalitetno crno ulje prodaje se po 60 kuna za litru... Kad se to sve skupa stavi u odnos – jasno je da ulje daje deset puta veći prihod od koštice i to je razlog zašto isključivo proizvodnju plasiram kroz ulje, kroz finalni proizvod.

- Nije uopće problem plasman ulja, pa ni koštica kao sirovine... Mi u Međimurju imamo drugu vrstu problema. Prodajem ulje po sajmovima, ušao sam i u trgovački lanac Del Haze u Luxembourgu, ali kad bismo mi uljari bili organizirani, udruženi, mislim da bismo postizali daleko veće efekte. Zato što je dokazano da imamo iznimnu kvalitetu koštice i ulja. U Austriji se, primjerice, dobro zna kakva je kvaliteta koštice koja se uzgoji u Međimurju.
-Uvijek se, međutim, kreće od krive pretpostavke. Da treba proizvoditi jako puno, imati količine... To je samo djelomično točno. S kvalitetom proizvodnje kakvu imamo mi bismo trebali ići na tržište s proizvodom koji je delikatesa. Znači – malo i jako dobro. Onda je to opet sasvim druga kategorija cijene. Zato se ni ne trsim naglo podići proizvodnju na velike količine. Idem korak po korak, koliko mi sadašnji kapaciteti sušare dopuštaju. Sušim tonu koštica na dan, za tiskanje koristim uslužni kapacitet, a u povećanje proizvodnje ne mislim ići s kreditima. Koliko se može investirati u hodu, toliko ćemo investirati. Sadašnja je proizvodnja takva da u potpunosti pokriva egzistencijalne potrebe obitelji. Imamo i nasad kupina, četiri stotine grmova. Ove godine računam da ćemo imati do 1.000 litara kupinovog vina, a tu smo kulturu uzeli jer nam se vrijeme angažmana u kupinjaku podudara sa slobodnim vremenom od tikvi, tako da je posao ravnomjerno raspoređen.

Koštice sušim sam

Manuel Baksa iz Palovca jedan je od kooperanata OPG-a Bister: Ove godine imam tikve na 5.000 čhv-a. Sad, kad ih skinemo, koštice vozim doma. Imam mogućnost sušenja na vlastitom gospodarstvu, pa mi je to viši prihod nego da dajem mokru košticu. Cijenom sam zadovoljan, lani je bila pet kuna za kilu mokre koštice, ove je godine šest kuna. S tom proizvodnjom imam dobro iskustvo već više godina. U uzgoju tikvi koristim gnojnicu, zalijevam nasad jer imamo tov svinja, pa mi gnojidba nije problem. Uz možda malo više truda, s tikvom se daju izbiti puno veći efekti nego s kukuruzom ili pšenicom. Tikva je nesuporedivo bolja kultura.

SVE ISTO, A BOLJE

Za nasad tikvi golica I. Bister svojim kooperantima daje besplatno sjeme sorte gleisdorf. Besplatna je usluga kombajniranja i odvoza u sušaru, a ulaganje je po hektaru oko 600 kuna za sjeme. Nasad se jednom tretira herbicidom i jednom se kultivira. Agrotehnika u pripremi parcele za sjetvu tikve ista je kao za tradicionalne kulture, a poželjno je da se gnoji stajnjakom jer tikvi odgovara jače tlo.