Bjesnoća pasa opet prijeti

Bjesnoća pasa opet prijeti, a ima i leptospiroze konja

Pred desetak dana u Pribislavcu je, slučajno i srećom bez ikakvih posljedica, otkrivena bjesnoća u jednog psa. Viši veterinarski inspektor u Međimurskoj županiji Lubomir Kolarek, dr. vet. med., po prijavi slučaja odmah je naredio zakonom previđene mjere suzbijanja bjesnoće. Za list MEĐIMURJE rekao nam je:
- Sretna je okolnost bila što je bjesnoćom zaražen pas koji je pokazivao prve simptome bolesti bio odveden veterinaru na pregled te ostavljen na promatranju u stacionaru, gdje je i uginuo. Sukladno zakonskim obvezama, Bioinstitut (ranije - Veterinarska stanica Čakovec, op.n.) je tkivo tog psa uputio na analizu u Zagreb, gdje je potvrđena bjesnoća. Opet se radilo o psu kućnom ljubimcu koji nije bio cijepljen, pa su sve osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom životinjom medicinski zbrinute (cijepljene) u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
Zato se već provode uobičajene mjere suzbijanja bjesnoće – eutanazirat će se svi necijepljeni psi stariji od tri meseca i mačke lutalice na zaraženom području, dakle na području Općine Pribislavec, a posebno će se, u dogovoru s čelnicima lokalne samouprave, rješavati problem pasa lutalica i onih bez vlasnika koji su koncentrirani oko romskog naselja u Pribislavcu.
Što je sa psima mlađima od tri mjeseca koji još nisu ni mogli biti cijepljeni?
- Psi mlađi od tri mjeseca moraju biti izolirani i promatrani deset dana, pa ako se ustanovi da nisu zaraženi, može ih se cijepiti. Upozoravam također da je na zaraženom području Općine Pribislavec i ugroženom području Grada Čakovca, Općine Belica i dijela Općine Mala Subotica zabranjen bilo kakav promet psima, prodaja, razmjena, a Lovačkom savezu Međimurske županije naloženo je da se krene u pojačan odstrel lisica, uz obvezno upućivanje lešina na analizu.
Sumja se, naime, da su izvor zaraze lisice koje su se naselile na prostor bivšeg vojnog poligona između Čakovca i Pribislavca, na tzv. Gmajnu, gdje lovci ne mogu obaviti odstrel jer ne smiju pucati u blizini naselja. No, molim sve one koji na tom prostoru uoče lisice, da o tome obavijeste ili inspekciju ili lovce, a sve vlasnike pasa ponovo upozoravam da se pridržavaju zakonske obveze i svoje pse podvrgnu cijepljenju protiv bjesnoće čim navrše tri mjeseca života, odnosno, u uobičajenom vremenu cijepljenja početkom godine. Nije zakonom propisana obveza, ali razumno bi bilo cijepiti i kućne mačke koje su u kontaktu s djecom. Lani je u Međimurju cijepljeno blizu 13.000 pasa, ali još uvijek ima velik broj veterinarski potpuno nezbrinutih, samim time i - opasnih životinja, kako pasa, tako i mačaka.
U listopadu je provedena i zakonom propisana analiza krvi kopitara, radi utvrđivanja moguće zaraze infekcioznom anemijom konja (IAK) i drugim bolestima. Ima li kakvih posebnih nalaza?
- Oko dvije stotine pedeset konja testirano je na IAK i leptospirozu (koja je zoonoza i potencijalni uzročnik pobačaja kod životinja ili krvavih mastitisa), što mora biti pod kontrolom jer mnogi od tih konja koriste se za škole jahanja, hipoterapiju i sport. Bolesne životinje, one u oporavku, kao i životinje dugo vremena nakon ozdravljenja izvor su zaraze za druge životinje i za čovjeka (mada se čovjek može zaraziti i ako je voda ili tlo kontaminirano leptospirama), a štakori i miševi doživotni su izlučivači leptospira urinom, pa je jasno koliko je važna kontrola koja se provodi. Zapuštanjem nastambi za životinje i neodržavanjem, neprovođenjem deratizacije i drugih mjera stvaraju se uvjeti za te bolesti. Kod nekoliko konja utvrđen je tzv. visoki titar na leptospirozu (laboratorijski pokazatelj preboljele bolesti, op.n.), no sve je pod kontrolom ovlaštenih veterinara.
Zahladilo je, a to u Međimurju u pravilu zači da po seoskim dvorištima počinju tradicionalne svinjokolje...
- Točno, ulazimo u sezonu u kojoj se kreće u klanje svinja tovljenih za vlastite potrebe u kućanstvima, pa upozoravam – obavezno dajte uzorke mesa zaklanih svinja na trihineloskopiju. Trinineloza nije nestala niti je manja opasnost od zaraze, makar bi se po statstici tako moglo pogrešno zaključiti.
Naime, nekad je trihineloskopiji bilo izlagano čak do 13.000 uzoraka mesa, u posljednjoj sezoni svinjokolja bilo je manje od 3.000 uzoraka!? Teško je vjerovati da je toliko manje bilo kolinja. Skloniji sam uvjerenju da ljudi riskiraju bez velike potrebe jer trihineloskopija košta samo 36 kuna po uzorku. Zar se zbog tog sitnog novca isplati riskirati zdravlje obitelji?
Trihineloskopija se može obaviti u ambulantama Bioinstituta u Čakovcu, Murskom Središću i Gornjem Mihaljevcu. Veterinarska stanica Prelog, osim u Prelogu, trihineloskopiju obavlja i u Domašincu i u Donjoj Dubravi, u Čehovcu to radi veterinarski servis Švenda-Tharmann Chemie te Veterinarska ambulanta Jug (Velimir Glumac).
Kako je očigledno da zbog proračunske besparice mnoge jedinice lokalne samouprave deratizacije ne provode na opitmalan način – barem jednom u proljeće te jednom u jesen – prenamnoženi glodavci podižu prag opasnosti od zaraze, pa je to dodatan motiv da se ljudi s izbjegavanjem trihineloskopije za vrijeme svinjokolja ne igraju i s vlastitim zdravljem.
M. Belčić