MESAP u minusu i kreditima!

KRISTIJAN MAVREK, PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA MESAP-a d.o.o.

MESAP je u minusu 800 tisuća kuna, a ima i 5,5 milijuna kuna kredita

U listopadu 2009. Kristijan Mavrek preuzeo je vođenje Nadzornog odbora Mesapa d.o.o. u Nedelišću, društva kojem su Međimurska županija 60, a Općina Nedelišće 40-postotni vlasnici. O zatečenom stanju, planu za 2010. godinu i stavovima koje općenito po pitanju Mesapa kao razvojnog projekta zauzimaju predstavnici vlasnika, Mavrek u razgovoru za list Međimurje izjavljuje da će godina pred nama biti prijelomna. Misli pritom na rješavanje pitanja kreditnih zaduženja, zaokreta u financijskom poslovanju i očuvanju Mesapa d.o.o. kao podrške poduzetništvu Međimurja i regije.
Da otvorimo temu - recite nam kakvo je trenutno stanje u poslovanju Mesapa, što ste zatekli?
- Mesap d.o.o. u ovom trenutku ima nepodmirenih obaveza oko 800 tisuća, a istovremeno mu kupci du-guju oko 300 tisuća kuna. Uz to, tu su krediti Međimurske banke d.d. za zgradu Mesapa koji s kamatama dosežu iznos od 5,5 milijuna kuna. Kako se tu zapravo radi o tri kredita s rokovima otplate od dvije do četiri godine, namjera nam je sve ih objediniti u jedan kredit na rok od sedam godina. Zatražili smo refinanciranje, što je u banci načelno prihvaćeno, no još uvijek očekujemo njihov definitivan odgovor. Želimo popustiti kratkoročan financijski pritisak i razvući ga u budućnost, tako da u 2010. nemamo tenziju kakva se očekuje.
Nedavno su doneseni proračuni, Općina Nedelišće će za rad Mesapa osigurati 550, a Županija 450 tisuća kuna. Primjetan je ne samo nesrazmjer u odnosu na vlasnički udio, već i osjetno skromniji iznos nego ranijih godina.
- To je točno, lani je Međimurska županija dala daleko više za Mesap nego Općina Nedelišće, no u rebalansu županijskog proračuna tražit ćemo da se taj iznos u 2010. poveća. S novcem koji će nam doći od osnivača možemo realizirati poslovni plan.

Plan ovisan o kreditu

Kakav je poslovni plan za 2010. godinu?
- U ovom trenutku imamo samo plan privremenog financiranja jer čekamo odgovor Međimurske banke o roku otplate novog kredita i kamate koju će odobriti.
Kako ćete pokriti dubiozu u poslovanju 2009. godine?
- Tražili smo zaduženje povrh iznosa za refinanciranje kredita, no banka na to nije pristala, tako da ćemo dobiti samo novac za postojeće kredite. O svemu ostalom pregovaramo s nekim poslovnim bankama i vidjet ćemo kakve su šanse da uđemo u novu kreditnu liniju koja bi omogućila da krenemo od nule. Ističem da smo takvo stanje zatekli kod preuzimanja Mesapa.
Što ako poslovna banka ne odobri kreditni aranžman?
- Imamo scenarij i za to. Tada ćemo od MBČ-a tražiti što dulji rok otplate, da nam rata bude što manja, a novcem koji će dati osnivači pokrivat ćemo poslovanje, odnosno dubiozu od 800 tisuća. Treba reći i to da neki sajmovi ne mogu biti profitabilni i da to unaprijed znamo. Gotovo svi sajmovi, osim središnjeg u lipnju, nisu profitni - neki su u minusu, a neki na nuli.

Sajmovanje je razvojna komponenta Međimurja

Postavlja se pitanje - želite li održavati sve te sajmove ili ne? Gleda li Nadzorni odbor na Mesap kao razvojni projekt ili projekt za što brže puštanje u tržišnu utakmicu?
- Svjesni smo da se na ovo gleda iz dviju perspektiva koje spominjete. Pokušat ću to ilustrirati ovako: ako na sajam knjiga dođu sva djeca naših osnovnih škola slušati o knjizi, da im se prezentiraju novi naslovi i znanja, da se održavaju stručni
skupovi, onda nema dvojbe da to ima vrijednost. Isto je i s obnovljivim izvorima energije. Ljudi se sreću, šire poslovnu suradnju, dobivaju ideje za poboljšanja i nove proizvode. Gledamo li isključivo novac, onda je ideju održavanja svih sajmova teško braniti, no ako se razvojna komponenta prepoz-na - onda je to velika stvar za razvoj poduzetništva.
Nedavno je na sjednici Općinskog vijeća u Nedelišću dotaknuto pitanje tržišnog nastupa Mesapa. Sad ga traže oni koji su ga zagovarali kao razvojni projekt.
- Reći ću kako na to gledam kao direktor razvojne agencije Čakra. Uloge Mesapa kao potporne institucije poduzetništvu i igrača na tržištu nespojive su. Kad
imate razvojnu komponentu, onda za poduzetnike radite mnoge stvari koje jednostavno ne možete adekvatno naplatiti niti ćete to ikada moći. Isto je s Mesapom. Ako računamo da on mora biti na tržištu i zarađivati, onda je bolje da ovakav Mesap kakav znamo bude zatvoren i da se njegova zgrada izda u najam. Takvom logikom možemo pozatvarati sve razvojne institucije i pustiti ih da pokušaju opstati na tržištu. Ako dođemo do 100 posto bivanja na tržištu, onda to više nije ni razvojni projekt ni potpora poduzetništvu.
Najavili ste anketiranje svih dosadašnjih izlagača Mesapa.
- U 2010. godini provest ćemo detaljno ispitivanje među svim izlagačima. Zanima nas jesu li zadovoljni Mesapom i je li im nastup na sajmu koristio u poslu. Tako ćemo prema vlasnicima, Županiji i Općini Nedelišće, a u konačnici i prema građanstvu, moći prezentirati značaj Mesapa.

Svima isti ugovor (?)

Je li točno da ste u programu rada za 2010. ipak tražili da se pokušaju pomiriti tržišne norme i funkcija podrške poduzetništvu?
- Župan Ivica Perhoč, pa tako i Nadzorni odbor Mesapa, najavio je da će napraviti unificirane ugovore za direktore tvrtki i institucija koje su u vlasništvu Županije. Zato ćemo od 1. siječnja ići u reviziju svih ugovora o radu. Vidjet ćemo koliko su ti ugovori realni i usklađeni s poslovanjem, pogledati prihode i rashode, tražiti prostor za uštede. Definitivno ćemo smanjivati plaće i nastojati zadržati sve zaposlenike.
Kakav ugovor o radu ima direktor Mesapa?
- Gospodin Marjan Novak ima ugovor kakav mu je potpisao moj prethodnik Mla-den Križaić. Tom ugovornom odnosu mnogi zamje-raju to što je on prilično čvrst, a direktoru nudi dosta sigurnosti. Tu je otkazni rok od šest mjeseci, otpremnina, korištenje službenog automobila za radnog vremena, plaća od 9 devet tisuća kuna neto plus 0,5 posto na svaku godinu radnog staža, što je mjesečno oko 10 i pol tisuća kuna neto. Time otklanjam sve kuloarske priče koje se tiču tog ugovora, uz naznaku da će on biti financijski i sadržajno promijenjen. Smanjit ćemo menadžerska prava i dati novu ponudu direktoru Mesapa, ali i svih drugih tvrtki i institucija.

Dokapitalizacija (ne)izvjesna

Tijekom 2009. godine spominjala se mogućnost dokapitalizacije Mesapa d.o.o. Koliko je daleko odmakla ta ideja, jesu li napravljeni konkretni pomaci?
- Prvo moramo vidjeti koliko su osnivači, Općina Nedelišće i Županija, u proteklih nekoliko godina investirali kako bismo mogli upisati egzaktan temeljni kapital. Tek tada ćemo krenuti u razgovore s Obrtničkom i Gospodarskom komorom te s Hrvatskom udrugom poslodavaca. Neke smo naznake već dali, neki su razgovori pokrenuti, ali ne i konkretizirani. Model dokapitalizacije Komore ili HUP-a vrlo je čest, prepoznat i u zapadnoj Europi, tamo sajmovi rade upravo po tom modelu.
Aleksandra Ličanin

Županijsko povjerenstvo podbacilo kod natječaja

Zašto ste dali ostavku na mjesto direktora razvojne agencije Čakra?
Kristijan Mavrek: Zatražio sam da me se razriješi dužnosti s 31.12.2009. To sam učinio iz tri razloga. Prvi je taj što sam se javio na natječaj za pročelnika županijskog Odjela za gospodarstvo i europske integracije. Povjerenstvo za odabir kandidata koji su pristupili testiranju za to mjesto je, po mom sudu, učinilo cijeli niz krivih poteza. Odbacili su 30 od 77 molbi iz formalnih razloga, što nije korektno. Među odbačenima sam i ja. Mnogi među nama će se žaliti i još uvijek se nadam da će taj natječaj biti ponovljen kako bismo svi imali mogućnost pristupiti testiranju. Želio sam također da u Čakri i Gradu Čakovcu, kao osnivaču agencije, znaju da definitivno odlazim, a ne da jedan mjesec idem, a jedan ne. U Čakri ostaje šest djelatnika, zamijenit će me moja bliska suradnica Damira Vresk koja je vrlo stručna i mislim da će dobro voditi agenciju. Čakra i županijska razvojna agencija Redea vrlo vjerojatno će biti spojene u jednu jer i Zakon i Strategija o regionalnom razvoju, koji su u saborskoj proceduri, govore da bi sve županijske razvojne agencije morale imati disperzirano vlasništvo, dakle, svih jedinica lokalne samouprave. Kao županijski pročelnik, mogao bih i znao bih odraditi to spajanje. Treći je razlog taj što ću s jednim konzultantskim timom raditi seriju predavanja po Srbiji, Crnoj Gori, BiH i Makedoniji o tome kako koristiti EU fondove, o strateškoj ideji, strateškom upravljanju, dokumentima. (al)

Održat će se svi sajmovi
Kristijan Mavrek: Nemamo namjeru gasiti bilo koji od sajmova. Svjesni smo da u startu u neke od njih idemo s gubitkom, ali to je funkcija razvoja. Direktoru smo dali odriješene ruke i ima našu maksimalnu potporu u organizaciji svega što želi i smatra prikladnim. Treba reći i to da je sve teže naći nešto isplativo. (al)