JOSIP GRIVEC: HSLS i HDZ ima bolje kormilare

JOSIP GRIVEC, PREDSJEDNIK HRVATSKE SOCIJALNO LIBERALNE STRANKE U MEĐIMURSKOJ ŽUPANIJI

HSLS i HDZ predložili su bolje kormilare za Međimurje od SDP-a, HNS-a i HSS-a

Na političkom nebu Međimurja HSLS je do još prije koju godinu bio najsjajnija zvijezda. Zašto više nije i hoće li se stari sjaj vratiti odgovorio je Josip Grivec, predsjednik međimurskog HSLS-a.
Niste li se sveli na drugorazrednu ulogu u političkom životu Međimurja, na one koje se uzima za partnere, ali koji sami ne uzimaju partnere?
- Pun odgovor bio bi dug. To je i stvar viđenja, ali je sigurno da se osjećaju posljedice svega što se događalo s HSLS-om, svih raskola i potresa. HSLS u Međmurju je to kvalitetnije amortizirao nego neke druge županijske organizacije, što govore i rezultati izbora na lokalnoj razini. Mnogi su otišli iz stranke, ali su ostali članovi s visokim idealizmom. Nikad nismo ni osobne ni stranačke interese stavljali u prvi plan i u promociji smo skromni. Možda smo i previše samozatajni. Godinama darujemo neke ustanove, ali ne ističemo to u medijima jer ne želimo to profanirati. Ne dijelimo ni sebe ni druge na razrede. Svaka stranka ima uspone i padove i podršku, manju ili veću. Mi vjerujemo da ćemo imati veću. Poštujemo i svaki ugovor i dogovor i dok je on na snazi, treba svaku problematiku rješavati unutar strana u sporazumu. Na prošlim je lokalnim izborima naputak s vrha stranke bio da se preslika koalicija s državne razine, u mjeri u kojoj je to moguće, ali naš razlog nije bio taj naputak. Bili smo uvjereni, a to mislim i sada i vjerujem da i vrijeme pokazuje, da smo mi predložili bolju ekipu za kormilarenje međimurskim brodom. Rezultatom izbora, a imamo četiri vijećnika, nismo ni prezadovoljni ni nezadovoljni.
Nemate li premalo novih jakih igrača? Tu su Grivec, Franjo Makovec...
- ... Anđelko Kovačić i Josip Dobranić u Murskom Središću, dakle, četiri načelnika, ali i niz zamjenika općinskih načelnika. Imamo iskusne i očito kvalitetne ljude, ako su neki tako dugo ponovo birani. Teže je ponoviti rezultat, nego doći na novo, osobito s obzirom na krizu. Od četvero županijskih vijećnika, tri su žene, što nema nijedna stranka. Imamo blizu tisuću članova i stalni priljev novih. Kao pokazatelj duha među novim članovima mogu navesti obrazloženje pristupanja jednog visokoobrazovanog čovjeka. Kaže da je na to ponukan istupima novog predsjednika stranke Darinka Kosora koji će joj vratiti nekadašnju popularnost, a uz HSLS se ne vežu nikakve afere. Ne želi se politički angažirati, ali je spreman dati doprinos na strukovnom planu, bude li potrebe. To osjećam kao jaku moralnu potporu, kad se ne traži položaj, već se kaže - ja sam na raspolaganju.
Kad ste spomenuli novog predsjednika i njegove istupe - nisu li oni najava promjene orijentacije, uključivanje i “rezervne varijante”?
- Ne bih želio govoriti kao glasnogovornik Darinka Kosora, ni braniti njegov stav, ali mogu reći što je dogovoreno na predsjedništvu stranke. Mi se prije svega okrećemo radu u stranci, jačanju ogranaka. Poštujemo legalitet svakog ugovora, dakle i koalicijskog, ali isto tako osjećamo i suodgovornost, u mjeri kolika je naša snaga, a koja sad jest ograničena, za reforme koje su nužne da bismo kvalitetnije živjeli u Hrvatskoj.
Sklopili ste koaliciju s HDZ-om, u čemu ste ipak slabiji partner. Okolnosti se mijenjaju – sporazum je sklopljen s HDZ-om Ive Sanadera, sad je na čelu Jadranka Kosor. Što je u sporazumu konstanta na kojoj posebno inzistirate?
- Uvijek ističem da je bitan resurs Hrvatske kvalitetna decentralizacija. Bitan dio koalicijskog sporazuma je strategija regionalnog razvitka, s ugrađenim elementom decentralizacije. Ona je bitna pretpostavka boljem funkcioniranju države, a ja smatram da mora biti i prvi korak k tome. Bilo je nespretnosti s najavom ukidanja nekih jedinica lokalne samouprave. Sam termin nije dobar, bolje je reći spajanje onih jedinica koje sada žive od državne dotacije i nemaju ni za tzv. hladni pogon. To podržavam, ali u Međimurju takvih nema, i to me posebno veseli. Treba poštovati princip da upravne funkcije budu čim bliže građanima. Dao sam si truda i proučio iskustva nekih zemalja EU, u nekima ima jedinica lokalne samouprave od 500 ljudi. U Hrvatskoj se nešto manje od 10 posto državnog proračuna puni iz poreza na dohodak i na dobit. Za državu su oni zanemariv izvor prihoda, a za lokalnu samoupravu, naprotiv - glavni. Mislim da bi dobro rješenje bilo da se porez na dohodak u cijelosti prepusti lokalnoj samoupravi, čime bi ona dobila puno veću financijsku snagu. Slično je i s porezom na dobit velikih tvtki koji se stvara na području cijele zemlje, Njega bi trebalo podijeliti po principu glavarine, odnosno prema broju stanovnika. Skandinavske zemlje imaju i element određene regionalne pravednosti, glavarina je korigirana regionalnim koeficijentom. Primjerom, ako bi Grad Zagreb imao koeficijent 1, onda bi manja međimurska općina s manjim proračunskim prihodima po glavi stanovnika imala koeficijent 1,2 ili 1,3. To bi donijelo ravnomjerniji razvoj Hrvatske, a Međimurju bi osobito odgovaralo. Možda bi i dio prihoda od PDV-a trebalo izdvojiti u fond za regionalnu raspodjelu, tako da se udio lokalne samouprave u podjeli javnih prihoda podigne sa sadašnjih 9 posto, odnosno da se proračuni udvostruče. Osim toga, smatram da Međimurje zbog svojih povijesno uvjetovanih posebnosti mora imati najviši stupanj regionalne samostalnosti, bila to županija ili nešto drugo.
Smatrate li još neke elemente sporazuma posebno važnima?
- Sve dosadašnje vlade preferirale su brodogradnju, koja je stalni izvor gubitaka. Razumijem da ponekad treba pomoći, ali pomoć države ne može biti bezuvjetna, neograničena i vječna. Pravila igre moraju biti jednaka za sve. Da je određena pomoć od brodogradnje bila usmjerena i na tekstilnu industriju, koju mi tu imamo, to bi se poznalo na svakom koraku, po potrošnji i razvoju Međimurja kao cjeline.
I na lokalnoj razini, županijskoj i u Gradu Čakovcu, na izbore ste išli u koalicijskom sporazumu s HDZ-om za koji je jasno da je bio osuđen na neuspjeh. Stvar je unutarnjih rasprava zašto s ovim, a ne s onim, ali gledajući sa strane, mora se postaviti i pitanje - zašto ne samostalno? I na novogodišnjoj konferenciji za novinstvo HDZ-a nastupili ste zajednički. Zašto?
- Naš je stav isprva bio da izađemo samostalno, ali nismo isključivali mogućnost koaliranja. Pred izbore je svatko razgovarao sa svakim, a iskristaliziralo se da bi HSLS i HDZ mogli biti dobra ekipa.
Ovo su bili i prvi neposredni izbori na kojima stranke imaju manji utjecaj nego prije, u korist konkretnih osoba koje su izabrane. Predsjedništvo županijske organizacije jednoglasno je donijelo odluku da se u Županiji i Gradu Čakovcu ide u koaliciju s HDZ-om. Ja i sada vjerujem da smo mi ponudili bolje kormilare za Međimurje i za Grad Čakovec. Na novogodišnju press konferenciju pozvan sam ko gost, a budući da smo prošlu godinu izvrsno surađivali u izborima, željeli smo je tako i završiti. Mi ćemo vrlo brzo izaći s nekoliko naših stavova o budućem djelovanju HSLS-u Međimurju i općenito.
Kako ocjenjujete rad županijske vlasti?
- Žalosti me to što su se i mjesec dana prije nego su počela testiranja kandidata za pročelnike već čula imena onih koji će postati pročelnici, i ti su uglavnom i prošli. Ne vidim svrhu tog testiranja. Demokratski je običaj dati novoj vlasti stotinu dana da uopće vidi što mora raditi, a mi smo rekli da dajemo i više od dvjesto budući da je g. Ivica Perhoč prvi put u ovoj ulozi. No, davali smo svoje prijedloge. Primjećuje se određen manjak kohezije unutar vladajućeg trojca, i to nije dobro. Možda je na stvari prevelika i neutemeljena ambicioznost, a kod predsjednika HNS-a i zamjenika župana Matije Posavca ona tjera na kompromise i rješenja koja nisu optimalna. Tu su ta testiranja, a ističem i primjer izbora školskih odbora. Imenovani su početkom prošle godine, a sad ih se ide mijenjati bez pravog objašnjenja. Što su to loše stigli učiniti? Ako negdje ima problema, ne treba mijenjati sve odbore. Tu mora biti neka politikantska pozadina, a ne stvarna potreba. I prije je županijska skupština imenovala školske odbore, ali bi iz skupštine otišao dopis gradovima i općinama da predlože članove.To je bilo demokratičnije, bez strančarenja. Mi u Donjem Vidovcu jednom smo stavili nestranačku, a stručnu osobu. Sada se može dogoditi, malo karikirano, da član odbora bude čovjek bez dodira s mjestom u kojem je škola. To ni ne bi trebalo biti tako važno pitanje da se politika u to miješa na ovaj način.
Kako ocjenjujete osobne odnose u stranci? Nije li čudno da je vaša vijećnica u čakovečkom gradskom vijeću Marija Ružić koja je s HSLS-om, ili on s njom, bila u oštrom sukobu u vrijeme u kojem je bila gradonačelnica, tada kao nestranačka osoba. Kakva je pozicija nekadašnjeg župana Branka Levačića koji tada bio jedna od strana u sukobu?
- To je daleka prošlost, uvjetno rečeno, vrijeme početaka demokracije. Gđa Ružić je vrlo kvalitetan član HSLS-a, u nizu pitanja njen je doprinos vrlo značajan jer je odličan poznavatelj financija. G. Levačić je i dalje član, ali se okrenuo svom poslu. Stalno smo u kontaktu, njegovo iskustvo u vođenju Županije je dragocjeno, on je to radio na pravi način. Naravno da svako vrijeme nosi neke promjene, ali ističem da je on ostavio visoke demokratske standarde u obnašanju svoje dužnosti.
Nije li upravo njegova linija bila oštra opozicija HDZ-u, u okvirima koji su županu bili postavljeni. Kako to uklopiti u sadašnju sliku?
- Ne bih o drugim strankama, ali HDZ objektivno nije danas onaj HDZ iz prijašnjih vremena. Što se sadašnjeg trenutka tiče, moram istaknuti da je uzajamna suradnja vrlo dobra i međusobno uvažavanje na najvišoj razini.
Kako je s vašim ljudima na državnoj razini - npr. s Draženom Breglecom koji je u poziciji da najneposrednije može pomoći u nekim projektima u Međimurju?
- On je radoholičar, čovjek koji zna i hoće raditi. Na svom je položaju od velike pomoći Međimurju i da sam odlučujem o takvim stvarima, on bi imao i višu poziciju od državnog tajnika. To što neki projekti stoje ili idu sporije nego želimo nije pitanje njegovog angažmana, već aktualne krize. Tu bih dodao da bi uz decentralizaciju, prvenstveno financijsku, lobiranje i zavičajni utjecaj imali puno manji značaj nego sada. I borba protiv zloporaba i korupcije, sada u špici aktualnosti, bila bi lakša na lokalnoj razni, tu je mogućnost kontrole puno bolja. I ministri bi bili oslobođeni obveze ispunjavanja datih obećanja, mogli bi se posvetiti svom poslu, donošenju kvalitetnih rješenja u svojim resorima.
Dražen Kovač

Hoće li platiti 10 tisuća kuna kazne?

Za ime Josipa Griveca, u svojstvu načelnika Općine Donji Vidovec, vezuje se jedan prekršaj. Naime, našao se na spisku onih kojima je izrečena novčana kazna od 10 tisuća kuna zbog toga što nisu na vrijeme dali svoju imovinsku karticu. Grivec objašnjava:
- Ja sam napravio grešku, nije to bio prekršaj, ni iz nemara ni iz namjere. Poslao sam svoju karticu još u lipnju, ali sam ubrzo primijetio da nije objavljena. Provjeravao sam, pa vidio da sam ispunio stare, već nevažeće formulare, a k tome sam to poslao na pogrešnu adresu. Saborsko povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa ju je mijenjalo, a ja sam slao na staru. Odmah sam to ispravio, skinuo na internetu nove formulare, ispunio i poslao karticu. Ni ona još nije objavljena, što govori i o ažurnosti administracije. Objasnio sam sve i Upravnom sudu, sigurno će to uvažiti, neću morati platiti kaznu.