D. ZGREBEC: Bivši zastupnici bili su za dogovor, sadašnji nisu!

Oporbena saborska zastupnica Dragica Zgrebec ima dugo iskustvo zakonodavnog djelovanja i ovo joj je četvrti mandat. Prvi je put birana 1995. godine, a od 2000. godine u Saboru je i profesionalno. Zato nam je bila dobra sugovornica u razgovoru kojim smo nastojali dati neka objašnjenja o prirodi zastupničkog djelovanja, ali i čuti njene ocjene o nekim političkim aktualnostima.
Vaše je iskustvo dugo, ali Vam je bivši župan Josip Posavec prigovorio da je učinak slab, postavivši pitanje što ste svih tih godina učinili za Međimurje. Kako Vi ocjenjujete svoje učinke?
- Bivši župan pokazao se nekompletnim u politici i odgovor na njegove prozivke proizlazi iz te nekompetentnosti. Takve izjave trebale su poslužiti kao alibi za posao koji on nije dobro obavio. To je i razlog zašto se tada nisam htjela na njih osvrtati, a i to što je to bilo vrijeme predizborne kampanje. Osnovna zadaća zastupnika je izglasavanje dobrih zakona. Izvan toga mi nemamo kompetencija, mi nemamo izvršnih funkcija. Na početku mandata mi i dajemo prisegu da ćemo raditi u skladu s Ustavom i zakonima i da nećemo pogodovati nijednoj skupini ni području. Izvršne su funkcije u općinama, gradovima i u Vladi, a ljudi koji ih obavljaju su i plaćeni za to da rade u korist svojih općina, gradova ili županija, a Vlada u interesu svih građana Hrvatske. Zastupnici mogu nešto dijelom činiti za lokalne projekte u donošenju proračuna. No, vlade u pravilu ne žele narušiti svoje prijedloge proračuna, pa amandmani u pravilu ne prolaze, osobito ne iz oporbe. Najveći utjecaj imaju oni koji su u lokalnoj vlasti, oni trebaju predložiti programe koji će ući u proračun.
Koje su onda mogućnosti djelovanja, osobito u poziciji?
- Možemo amandmanima intervenirati u prijedloge zakona i ja sam to više puta činila. Neki moji amandmani su i prihvaćeni, u nekima od zakona koji su regulirali pitanja poljoprivrede, odnosno potpora i ruralnog razvoja. Vlade ne prihvaćaju amandmane koji nose veće financijske izdatke, ako npr. želite predložiti veće potpore. Ja sudjelujem i u izradi prijedloga zakona u svom klubu SDP-ovih zastupnika, u našoj gospodarskoj koordinaciji. U paketu antirecesijskih mjera koje je predložio naš klub ja sam sudjelovala u izradi prijedloga 13 mjera. One su se odnosile na porezne zakone, na smanjenje PDV-a za dječju hranu, odjeću i energente, zatim na smanjenje osnovice za obračun poreza na dohodak za ulaganja, za smanjivanje zdravstvenog doprinosa u korist mirovinskog, smanjenja kamata na kredite itd. Sada smo u fazi usklađenja našeg zakonodavstva s onim EU-a i zakoni se donose brzo, u proceduri ih je puno i mogućnost reagiranja je mala.
Kako ocjenjujete rad svojih kolega iz Međimurja? Kakva je međusobna suradnja ili možda koordinacija?
- Moj je stil da se ne upuštam u izmjene replika ili odgovore netočnih navoda. Dok su zastupnici bili Velimir Pleša iz HDZ-a i Željko Pavlic iz MDS-a, često smo se dogovarali o nekim stvarima. Sada toga nema. Ponavljam koja je tome granica. Mi smo surađivali tako što smo skupa išli u ministarstva, pogotovo kad se gradila bolnica, da bismo i mi podržali naše projekte, ali same projekte moraju predložiti grad, općina ili županija. Sve ovisi o tome pozovu li vas grad, općina ili županija jer misle da im možete pomoći. Često puta u tome im više mogu pomoći činovnici u ministarstvima nego zastupnici.
Kao zastupnica ste ipak imali i jednu izmjenu replika s premijerkom. U čemu je bilo neslaganje?
- Pitala sam zašto se uz mjere poticaja gospodarstvu ne priprema i rebalans proračuna. Smatram da nije normalno da u godini kojoj je prethodio pad društvenog bruto proizvoda za više od 6 posto proračun bude povećan za 7 posto. Planirani prihodi neće se ostvariti i ako rashodovna strana ostane velika, nastat će velik deficit koji će trebati pokriti novim kreditima. Ministar Šuker stalno se hvali da se uspješno zadužujemo, ni to nije normalno. U rebalans će se morati ići, pa ako se bude čekalo ljeto, učinak će biti mali jer će rashodi već biti ostvareni. Premijerka je odgovorila demagoški, protupitanjem što bih ja to smanjila - plaće, mirovine ili socijalna davanja? Proračun je daleko više od toga, ima puno stavki izvan toga. Ako se bude porezno gušilo građane, u pitanje će doći i prihodi proračuna, pa i razina plaća, mirovina i socijalnih davanja. Osnovno pravilo porezne politike je da obuhvat mora biti čim veći uz što manja davanja. Mi sad najviše oporezujemo rad i potrošnju, a s druge strane, ne oporezujemo ni kapitalnu dobit ni špekulativni kapital. Uveli smo i poreze i prireze na iznose koji ne zadovoljavaju ni najmanje životne potrebe - granica je 3 tisuće kuna, dok je vrijednost sindikalne košarice 6 tisuća.
Kako ocjenjujete druge elemente rada Vlade pod vodstvom nove premijerke. Nekih pomaka nabolje ima…
- To su promjene na površini, u osobi...
... ali tu je i borba protiv korupcije...
- To nije borba protiv korupcije, nego su afere otišle u javnost tako daleko da ih premijerka više ne može zataškavati, a vjerojatno nema ni interesa za to. Bitnih programskih promjena nema, osobito ne u gospodarskom smislu. Sad donosimo neke mjere intervencija u gospodarstvu, uzmimo jamstveni fond, a kao uvjet se uzima datum 1. srpnja 2008 godine. Time se priznaje da je kriza počela prije godinu i pol dana. Dok se ne bude smanjilo opterećenje gospodarstva, nema rješenja za nju. Poplaćat će se neki dugovi i malo smanjiti nelikvidnost, platiti i obveze za poreze, pa će se novac dijelom vratiti u proračun, a samom gospodarstvu ostat će malo. Pred dvije godine Ministarstvo financija napravilo je katalog tzv. neporeznih prihoda. Bilo ih je 250, i po toj je osnovi 2007. ubrano 12 i pol milijardi kuna prihoda. U međuvremenu, na tome ništa nije učinjeno. Mi smo predlagali ukidanja ili smanjenja niza tih doprinosa, prvenstveno onih koji se plaćaju na investiranje, kao što je vodni doprinos.
Hoćete li se i dalje kandidirati za položaj zastupnice? U SDP-u obično nema otvorenih konfrontacija, ili ih je manje nego kod drugih stranaka, ali se u kuloarima stranke može čuti prigovor: zašto opet Dragica Zgrebec? Navodno nije bilo velikog entuzijazma za to da budete visoko na listi ove izborne jedinice, ali je intervenirao predsjednik stranke Zoran Milanović?
- Mi imamo dosta novih ljudi u svakom novom sazivu Sabora, ali se uvijek čuva i kontinuitet s nekoliko iskusnih ljudi. Ja ću sačekati kraj ovog mandata, pa ću vidjeti što dalje, ne razmišljam tako daleko. Nije Milanović intervenirao, po našem statutu on slaže redoslijed na listi. Stranka koja ima ambicije osvojiti vlast mora imati i dio ljudi s iskustvom na koje se može osloniti. Tako i liste sastavljaju, predsjednik ima ta prava u svim strankama.
Hoće li u odluci o daljnjem angažiranju ulogu imati materijalni čimbenik? Vi ste, doduše, pravo na saborsku mirovinu odavno osigurali, ali je i pitanje drugih pogodnosti.
- Materijalni čimbenik meni nije bio bitan. Ja sam došla s radnog mjesta (direktorice Agromeđimurja, op. nov) koje je bilo i bolje plaćeno od mjesta u Saboru. Uvjete za prijevremenu mirovinu inače imam, ali ne razmišljam o tome.
Vremena nema puno, odluka će morati doći prilično brzo. Hoćete li se kandidirati?
- Ja se u pravilu nisam kandidirala, predsjednik je taj koji obavi razgovor s ljudima na koje računa. Tako je bilo i 2000. godine, kad me zvao Ivica Račan i kad sam se profesionalno angažirala u politici. Imali smo i vlast i ponudio mi je mjesto u Vladi, ali ono mi ni po obrazovanju ni po interesu nije odgovaralo. Tako smo se dogovorili da ostanem u saborskim klupama.
O kojem se mjestu radilo?
- O Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša.
Kako to kad su Vaš interes i polje stručnosti očito drugačiji?
- Bila je to šesteročlana koalicija, pa se nije pitalo što hoću, nego što je, po dogovoru, naše mjesto. Ja sam tako ostala u Odboru za gospodarstvo.
Što je s drugim privilegijama o kojima se može čuti, koje imaju zastupnici, uzmimo ručak budzašto, a uz visoka zastupnička primanja?
- To je zapravo gablec koji stoji 20 kuna. Restoran vodi Sabor, namijenjen je za njegovih dvjestotinjak zaposlenika kojima je radno vrijeme takvo da moraju tamo provesti dan, pa onda idu i zastupnici. To nije cijena obroka u smislu cijene ugostiteljske usluge, već je to iznos koji pokriva troškove. Što su privilegije? Putni trošak koji se dobiva? Tu je i najam za stan, što je jeftinije od hotelskog smještaja koji je užasno skup, a zasjedanja su česta. Nema tu posebnih pogodnosti koje bi značile da su zastupnici privilegirani, a na trošak poreznih obveznika. U tom je smislu doista problematična zastupnička mirovina.
Nije li SDP predlagao drugi model?
- Jest, rekli smo da zastupnik mora po općem poreznom zakonu steći uvjete za mirovinu. Kad se ona izračuna, onda bi se računao i dodatak prema tome koliko je vremena zastupnik proveo u Saboru, slično njemačkom modelu. No, nismo s ovim izašli kao sa zakonskom inicijativom.
Dražen Kovač

Biračko tijelo reklo je tko treba kormilariti

Kako ocjenjujete novu županijsku vlast? Predsjednik međimurskog HSLS-a Josip Grivec rekao je da je ustrajan u ocjeni da je je koalicija HDZ-a i HSLS-a ponudila bolje kormilare. Kako ovi kormilare?
- Tko će kormlariti, kako je to rečeno, određuje biračko tijelo, a ono je reklo svoje. Pola godine je kratko vrijeme da bi se izvukla zaokruženija ocjena učinaka, posebno s obzirom na okolnost da se s neposrednim izborima promijenio i način vođenja županije. Sadašnje vodstvo još u upravljanju županijskim poslovima postavlja novu organizaciju rada koja treba iznijeti njezin program. Vjerujem da će svoj program i provesti. Tu koaliciju, uostalom, nosi SDP, moja stranka, na čelu s g. Ivicom Perhočem. Mislim da se to već vidi u proračunu za ovu godinu i to usprkos tome što je on u velikoj mjeri određen nužnošću konsolidiranja naslijeđenog teškog stanja.
Mislim da će već idući županijski proračun u potpunosti izraziti program novog vodstva i njegove kvalitete.