GORIČAN: VRATITI OTETO ZEMLJIŠTE

Da na posljednju sjednicu Općinskog vijeća Goričana (održanu u srijedu, 10. veljače) nije došao Leonard Gudlin iz Udruge poljoprivrednih proizvođača Goričana, ista bi vjerojatno prošla rutinski jer na dnevnom su redu bile zapravo administrativne obveze Općine.
Među ostalim, osnivanje Savjeta mladih, analiza stanja sustava zaštite i spašavanja u 2009. g. i prijedlog Stožera zaštite i spašavanja Općine Goričan o smjernicama za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Goričan za 2010. godinu.
Vijećnicima su pružene i tek okvirne informacije vezane uz gradnju kanalizacije za koju treba obnoviti građevinsku dozvolu, a prve procjene kažu da će stajati 36,000.000 kuna (s pročistačem).
Na stolu je bilo i izvješće Državnog ureda za reviziju – područni ured Čakovec, o obavljenom uvidu u financijske izvještaje i poslovanje OKP-a Gorinka d.o.o. Goričan (ali za 2008. g.).
Rasprava o primjedbama vezanim uz prijedlog izmjena programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na području Općine Goričan potrajala je jer je
Udruga poljoprivrednih proizvođača Općine Goričan Općinskom vijeću uputila pisani prijedlog promjena raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na području Općine Goričan koji vijećnici nisu imali pred sobom u radnim materijalima, pa je Leonard Gudlin, koji je dobio riječ, na inzistiranje nekolicine vijećnika, ukratko objasnio o čemu se radi naglašavajući – između ostalog – da je i osobno, sa svojom obitelji vezan uz tu problematiku jer su uputili zahtjev za povrat nacionaliziranog zemljišta.
U prijedlogu programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem na području Općine Goričan nije izrijekom navedeno da se predviđa i moguć povrat nacionaliziranog zemljišta. Većinsko je mišljenje bilo da se takva rečenica (makar načelno) mora uvrstiti u program, pa je to i prihvaćeno, čime je ispunjen osnovni preduvjet da se započne s ispravljanjem nepravde nanijete vlasnicima zemljišta u danas već davnoj prošlosti.
Inače, među prijedlozima Udruge poljoprivrednika je i da se (zbog maksimuma od 50 ha po jednom zakupcu) tri najveće parcele - Veliki Đerdov (45 – 50 ha), iza MEISO-a (32 ha) i Kozarjevo (II. tabla 35 ha) - rascijepaju na pola površine, kako bi se povećao broj mogućih zakupaca, ali i onima koji već imaju dvadesetak hektara u zakupu omogućilo da zakupom nove parcele ne prijeđu limit od 50 ha.
Članovi Udruge svjesni su – napisano je u primjedbama - da će morati dati najveći iznos ponude zakupa po hektaru žele li kao domicilni poljoprivrednici zadržati prednost zakupa pred drugim zakupcima u natječaju, a u svom prijedlogu traže i mogućnost da se neka zemljišta može i prodati (do 20 ha) - ako ponuđač za kupnju plati dvostruko više od trenutne tržišne cijene.

(MB)

DOBRO, ALI STREPIMO
U revizijskom izvješću o poslovanju Općinskog komunalnog poduzeća Gorinka d.o.o. Goričan za 2008. godinu ključan je prigovor da je dokumentacija neuredna.
No, stanje u Gorinki zapravo je dobro, a (opravdani) prigovori Revizije odnose se na godinu u kojoj su se na administrativnim poslovima u godini dana izmijenile čak tri službenice. Direktor Gorinke Mohamed Al-Mufleh uvjerio je vijećnike da dosadašnje poslovanje nije problem, već je problem u strepnji hoće li Ministarstvo financija obnoviti ugovor s Gorinkom o održavanju zelenih površina na graničnim prijelazima s Mađarskom (od Goričana do Donjeg Miholjca), što je lavlji dio izvora prihoda Gorinke.

BORBA ZA PROCEDURU
Stjepan Blagus, predsjednik Općinskog vijeća Goričana, silno se trudi da se sjednice održavaju unutar dopuštene procedure, da se na sjednicama ne raspravlja ekstenzivno o temama koje nisu predviđene ni pripremljene dnevnim redom, ali priprema za sastanke i upućivanje pisanih prijedloga tema vijećnicima još nisu jača strana. Barem ne toliko jaka koliko vraćanje na lanjske snjegove i teme koje su prošlost.

IDE U BOLJI ŽIVOT
Goran Gotal na posljednoj je sednici Vijeća objavio kolegicama i kolegama vijećnicima, zahvaljujući im na suradnji, da više neće biti vijećnik Općinskog vijeća Goirčana. Ide – kak Međimurci rado vele – na svoje, u novi dom koji je sagradio – u Prelogu.