- KUGLANJE: Željo smrznut
- SLUČAJ UBOJSTVA K. KONTRECA: Ubojici 6 mjeseci psihijatrije!
- STOLNI TENIS: Buran početak županijskih liga
- RUKOMET: Svađe i bojkoti!
- STRELJAŠTVO: Željko Bedić vodeći veteran
- BARANAŠIĆ: Funkcioniramo, pa i bez većine
- PREDSTAVLJAMO NAŠE PRODAVAČE
- TZ: Jurinić i Bek dali ostavke
- Imovina saborskih zastupnika iz Međimurja
- Rampe dignute, a vlakovi prolaze!
- NK MEĐIMURJE: Igrači bruse formu u Medulinu
- ODBOJKA: Poraz u Vukovaru
- O njemu je zapravo sve ovisilo
- Vladimir Kapun trebao biproširiti tematiku svojih kolumni
- LJUDI OKO NAS: Rino Megla iz Čakovca
- Ulica Dobroše Cesarića: Zatvoriti dio parkirališta
- MTČ TVORNICA RUBLJA: JOŠ 100 LJUDI NA ULICU!
- ATLETIKA: Sara senčar doprvakinja države
- IVAN HORVAT, SOKOLAR IZ DONJEG KRALJEVCA
- BADMINTON: Treća mjesta Ele i Luke
PROTEZA KOJA MIJENJA ŽIVOT
Inovator i osvajač zlatnog odličja INOVA 2009. Vladimir Sever (38) iz Preloga do prije desetak godina gotovo ni nije poznavao rad na računalu. Igrom slučaja, upoznao je svijet web i grafičkog dizajna. Njegova kreativnost i splet okolnosti doveli su do toga da se višegodišnjim upornim proučavanjem i radom svrstao među 20 najboljih inovatora u svijetu na polju medicinskih inovacija. Pomoću moderne tehnologije, teorijski je razradio i osmislio u svijetu gotovo savršenu potkoljeničnu protezu. Njegov rad na projektu trajao je četiri godine. Poznajući Vladimirovu sposobnost, na to ga je nagovorio poznanik i inovator Ivan Jurčević iz Slavonije koji je obje noge izgubio kao dječak. Proteza bi zamijenila dio noge kao vlastiti dio tijela. Da bi u zaborav potisnuo dosadašnji način izrade često problematičnih proteza, potrebno mu je pola milijuna eura za kupnju potrebnog printera. Savršen sken ili otisak napravljen na nozi pacijenta bio bi napravljen za desetak minuta, na printeru bi ugledala svjetlo dana proteza koja bi postala dio njegovog tijela. No, kaže, i to će se dogoditi, ali ne u Hrvatskoj. Dok je svijet zainteresiran za ovaj zaštićen inovativni projekt, Hrvatska šuti. Trenutno su u tijeku pregovori s inozemnim partnerima oko izrade prve „savršene proteze“ na njihovim printerima.
- Tajna leži u pomičnom ležištu koje je izbušeno. Redizajniranom varijantom time dobiva prozračnost. Težina nove proteze spala bi s dva kilograma na gotovo 650 grama jer se izrađuje od nekoliko vrsta ekoplastike, najvećim dijelom plastičnog pudera. Ova proteza bila bi izrađena za 24 sata, bez potrebnih dodatnih proba jer je svaka unikat za sebe i savršen sken noge koje nema, dok se na klasičnu čeka i do šest mjeseci. Zbog elastičnog ležišta, mišići se pokreću sasvim normalno, tijelo dobiva statiku i kvalitetan hod. Tehnologija izrade moje Q potkoljenične proteze je digitalna, a otisak ekstremiteta provodi se s 3 D skeniranjem. U rupu na dnu proteze montira se nosač za stopalo. Korisniku neće biti problem sagibati koljeno, a ni baviti se sportom, kaže Vladimir koji je dosadašnji rad financirao sam, posjećivao inovativne sajmove i osvajao nagrade. Najviše ga boli što u Hrvatskoj nema sluha za izum koji bi Hrvatskoj donio ono što svijet nema.
- Svoj zaštićen projekt i studiju ponudio sam Ministarstvu branitelja jer sam smatrao da ću tu najviše naići na razumijevanje, no prevario sam se. Nikome nije u interesu da 600 vojnih invalida i još tisuće ljudi bez nogu započne drugačiji život. Mislim da naše razvojne agencije samo „mlate praznu slamu“ jer njihovi ljudi nisu u stanju pratiti najmodernije tehnologije. Printer i potrebna oprema stali bi u 50 kvadratnih metara. Vrijednosti od pola milijuna eura Hrvatskoj bi donijela neusporedivu dobit iako bih godišnje mogao izraditi do najviše 2.500 proteza. Ovih dana otvaram i web stranicu www. 3dportal.info na kojoj ću javnosti približiti cijeli svoj višegodišnji trud – uporan je inovator Vladimir Sever, potpuno siguran da će izradom proteze kod inozemnih partnera“ bar nekoliko invalida još ovu godine stati na njegovu i svoju „savršenu nogu“.
Zinka Čižmešija
proteza koja mijenja život
Imamo priliku ovdje pročitati jedan zaista zanimljiva članak, hvale vrijedne tematike. Ali pitanje koje se ovdje postavlja je nešto sasvim drugo. Pravo pitanje je u kojoj mjeri je sadržaj ovog članka istinit. Za to pitanje odgovornost snose dvije strane. Jedna strana je novinar/ka koja je članak napisala i objavila. Ali budimo realni, istraživačko novinarstvo je upitno i na nacionalnoj razini, pa kako možemo očekivati da je novinar/ka lokalnih novina doista i istražo/la ono što piše. Dakle, dolazimo do druge strane, a to je osoba o kojoj je članak i koja je podatke dala. Pa se možemo pitati, Vladimire, zvati ćemo te inovativni, u kojo mjeri, postotku ili bolje rečeno je li uopće ova inovacija zaista tvoja. Jesi li tražio dozvolu za ovo što radiš i čime se hvališ od onoga tko je zaista i osmislio tu inovaciju i tko te je uopće s njom i upoznao? Jer, budimo samo malo realni ovdje, tako ovakav izum može smisliti?!? Netko tko nema problema problema s invalidnošću? Tko ne živi s tim svaki dan? Čisto sumnjam. A onda se ovo, čime se ova osoba hvali, zove nekako sasvim drugačije. Onda se postavlja pitanje moralnosti, etike i još nečega što spada u nadležnost suda. Stoga te ja pitam, Vladimire inovativni, kako se možeš pogledati u ogledalo svaki dan? Na ovo pitanje odgovori sam sebi!?