Postoje preventivne mjere zaštite u povrtlarstvu:
– kod uzgoja prvih kultura osjetljivih na mraz zemljište u rano proljeće trebate pokrivati lošim provodnicima topline kao što su suho lišće, slama i slamnati izgorjeli stanjak
– zemljište održavano bez korova pridonosi boljem zagrijavanju i hlađenju tla tijekom noći
– tlo koje je loše obrađeno i grudasto umanjuje provedbu topline i sprečava hlađenje površine tla tijekom noći
– dobro rastresita zemlja povećava prijenos topline i smanjuje hlađenje zraka tijekom noći
– tlo koje je pjeskovito ima veći toplinski kapacitet od humusa i njegova se površina sporije hladi
– efikasna mjera u borbi protiv mraza je zalijevanje; vlažno tlo isparava više od suhog, ima veću sposobnost zračenja, sporije se hladi od suhog, voda koja se nalazi u tlu ima veći toplinski kapacitet od čvrstih čestica tla, povećavanjem vlažnosti u svim tipovima tla povećava se toplinski kapacitet
– povrtni usjevi mogu se zaštititi i umjetnom kišom - prije mraza u ranu zoru, kad temperatura zraka padne ispod nule, a temperatura vode iznosi oko 14°C, tada je duže vrijeme da se ta voda ohladi na nulu i stvara se toplina koja omogućuje povoljnu mikroklimu i mraz neće oštetiti biljke
– jedna od najefikasnijih mjera zaštite je podizanje plastenika.
Postoje dvije vrste mraza - jedan dolazi postupnim hlađenjem zemljišta, a drugi hladnim zračnim strujanjem. Vrijeme prestanka proljetnog mraza veoma je važno za povrtlarstvo.