JOSIP ŠALKOVIĆ - POSLJEDNJI MLINAR U PRELOGU

Električnom mlinu Josipa Šalkovića (66) iz Preloga je oko stotinu godina i jedini je na preloškom području:
- Mlinarstvo je obiteljska tradicija. Od toga su živjeli moj djed Valent (koji je davno imao mlin na Dravi), a kasnije i otac Petar uz kojeg sam kao dijete i sam radio na ovom električnom mlinu. Kad sam još išao u školu, sjećam se da sam u ovoj prostoriji učio i pomagao ocu. Posebno puno posla bilo je u zimsko doba, kad smrzne Drava. Tad je naš mlin radio i dan i noć. Dnevno smo u prosjeku mljeli i po 500 do 600 kilograma kukuruza, pšenice, ječma ili raži. U prošlosti je moj otac imao svoj “rajon” koji je redovito obilazio s konjskom zapregom te uzimao žito od vlasnika i dovozio ga u mlin. Mlinari su poštivali granice svojih “rajona”, a moj je otac prikupljao žito od Male Subotice, preko Palinovca i Svetog Juraja u Trnju do Preloga. Zanimljivo je bilo da su mlinari vlasnicima uvijek od njihove robe uredno vraćali brašno iako nikada nisu označavali vreće, kao što je danas slučaj. Specifičnost ovog posla bila je u tome što se na njemu nitko nije obogatio, ali je u kući uvijek bilo domaćeg kruha - doslovce. Primjerice, na 100 kilograma kukuruza, mlinaru je pripadalo 12 kilograma. Danas je to zanat u izumiranju i ovaj mlin čuvam samo kao uspomenu na obiteljsku tradiciju. Ponekad netko dođe i ostavi 15 do 20 kilograma kukuruza ili žita za mljevenje - ispričao nam je posljednji preloški mlinar Josip Šalković koji je radni vijek proveo kao limar, vodoinstalater te profesionalni vatrogasac.
Mlinsko kamenje teško i po 250 kilograma katkad treba i održavati:
- “Klepanje” mlinskog kamena specifičan je posao koji sam također naučio kao mladić. Nije toliko fizički težak, koliko traži preciznost. Jedan kamen u ovom našem starom mlinu je dravski - dodaje naš sugovornik.
Iako danas stari mlin radi rijetko, uglavnom je to zbog povratka ljudi zdravoj, domaćoj prehrani:
- Ljudi katkad donose kuruzu i žito zbog poteškoća sa šećernom bolesti i sl. te im liječnici preporučuju proizvode od domaćeg brašna.
Ž. Drljić