Hoće li biti zatvoren stacionar za pse i mačke u Čakovcu?

Viši veterinarski inspektor Ljubomir Kolarek obavijestio je sredinom veljače gradonačelnika Čakovca Branka Šalamona i župana Ivicu Perhoča o provedbi Zakona o zaštiti životinja u azilu za nezbrinute životinje udruge Prijatelji. Naglasio je da treba osnovati sklonište za životinje, uređeno prema standardima i usklađeno s nadležnim zakonom, kako bi se stacioniranje, u pravilu, pasa i mačaka zasnivalo na sustavnoj brizi županijske razine.
Sa stručne strane, trenutno stanje u azilu pozicioniranom u zapadnoj Industrijskoj zoni Čakovec, kod tvornice Čateks i Carinskog odvojka, Kolarek smatra neodrživim. U obraćanju gradonačelniku i županu istakao je da azil nije uređen, da u njemu ne boravi onoliko životinja koliko je stvarni kapacitet te da se time povećava opasnost od širenja zaraza. Primjedbe koje je kao inspektor izdvojio odnose se na “nemogućnost odabira pasa prema želji potencijalnih udomitelja jer se psi rezerviraju i odvode ili prodaju u Njemačku”, zatim udomljavanje životinja uz naplatu određene svote novca, dopremanje životinja iz drugih dijelova Hrvatske i nekontroliranu dogradnju skloništa bez građevinske dokumentacije.
- Naš veterinarski ured izdao je udruzi Prijatelji naređenje da izradi skicu postojećeg stanja skloništa na lokaciji koju koristi, da postojeće sklonište uredi kako bi se životinje u njemu mogle primati, čistiti i kupati, pregledavati u vrijeme obilaska veterinara te da se bolesne životinje mogu izolirati. Također smo naredili da postave odvojene prostorije za držanje različitih vrsta životinja, prostor za spremanje sredstava za čišćenje i dezinfekciju koji mora biti zaključan, prostor za čuvanje i pripremu hrane, kontejner za odlaganje lešina, prostor za slobodno kretanje životinja i sanitarni čvor za osoblje - ističe Ljubomir Kolarek u razgovoru za list Međimurje.
On dodaje da je udruga Prijatelji imala pune dvije godine vremena za registraciju skloništa za životinje, ali da to nije učinila te se sada na tome inzistira. Smatra da sadašnje vodstvo azila nije kompetentno da se time bavi te da ukupan sustav treba (polu)profesionalizirati ili zatvoriti. - Blizu sam mišljenju da to treba zatvoriti i zbog toga će možda netko reći da sam mrzitelj životinja, što uopće nije istina. Međutim, skeptičan sam kad je riječ o kompetencijama udruge da se uskladi s pravilnikom iz ove domene. Zato sa Županijom i Gradom vodim razgovore o uspostavljanju primjerenog skloništa za životinje. Treba promijeniti i način sufinanciranja jer to zasad čine samo Grad i Županija, a životinje dolaze iz cijelog Međimurja. Neka svaka općina sufinancira rad skloništa u skladu sa svojom veličinom ili neka se usluga ograniči samo na Čakovec. Kao primjer ću navesti Prelog koji godišnje izdvoji 35 tisuća kuna za hvatanje pasa lutalica, njihovo zbrinjavanje i eutanaziju. Kad bi sklonište funkcioniralo u pravom smislu riječi, Prelog bi izdvajao oko 10 tisuća kuna, što je i jeftinije i jednostavnije rješenje. U konačnici, naša inspekcija prima stalne prijave građana o radu udruge Prijatelji u tom azilu, što znači da se stanje na tom prostoru mora dovesti u red - ističe veterinarski inspektor Kolarek.
Drvar: Ne bježimo od odgovornosti
Predsjednica udruge Prijatelji Ljiljana Zebić Drvar u razgovoru za list Međimurje ističe da naredbe iz Kolarekova rješenja nastoje izvršiti i da će u tome uspjeti. Našem susretu u azilu pridružila se i članica udruge Aleksandra Hampamer, inače predsjednica Umjetnosti davanja koja kao prijateljska udruga uvelike sudjeluje u radu Prijatelja. Obje sugovornice pozdravljaju stav da postoji potreba za (polu)profesionalnim radom u budućem skloništu za životinje te da Kolarekova nastojanja da se izbori za sufinanciranje kod svih lokalnih samouprava i one potpisuju.
- Mi smo o tome već govorile na kolegiju načelnika i gradonačelnika, ali ništa konkretno iz naših apela i prijedloga nije proizašlo. Znamo da se sada na tome radi u županijskim službama, no još uvijek ne znamo kakav će rezultat biti. Grad Čakovec dvije nam je godine zaredom plaćao cijepljenje pasa i mačaka, s čime smo bili vrlo zadovoljni, a Županija je također nešto sufinancirala, no ove godine udruge Prijatelji nema u proračunu. Hranu dobivamo iz donacija, najvećim dijelom iz inozemstva, a ovdje su nam donatori restorani koji nam dostavljaju ostatke hrane - kaže A. Hampamer, a Lj. Drvar dodaje da su općine poput Nedelišća, Sv. Martina i Sv. Jurja na Bregu također financijski pomagale skromnijim iznosima.
- Ne bježimo od toga da u azilu još treba poraditi na infrastrukturi, no činimo sve da se u najkraćem mogućem roku uskladimo s vrijedećim pravilnikom o držanju životinja u skloništima i mi ćemo u tome uspjeti - ističe Drvar.
Prijatelji iz Njemačke
Imamo jako puno donacija izvana, osobito u posljednje vrijeme. Posebno bih istaknula pomoć koju stalno primamo od Veterinarske stanice - Bioinstituta Čakovec koja nam daje niže cijene usluga i povremene besplatne kastracije i cijepljenje. Koristimo ovim putem priliku da im od srca zahvalimo na tome. Iz njemačkog Triera, od prijateljske udruge Tierwald Ungarn, stiže nam novčana i pomoć u hrani. Ta nas je udruga uzela kao “azil-prijatelj”, pa pomažu i u udomljavanju pasa. Platili su nam nedugo 23 tisuće kuna veterinarskih troškova, kupuju hranu u Zagrebu i dovoze je ovamo u Čakovec - kaže Aleksandra Hampamer.
- Većinu uvjeta imamo, nedostaje nam ograda za veliko dvorište za istrčavanje pasa, no dobili smo privatnu donaciju čiju isporuku očekujemo kako bismo krenuli u akciju njezina postavljanja. Napravili smo i kompletan nacrt koji je inspekcija tražila, imamo novi prostor za osoblje, kuhinju, kuhinju za životinje, medicinske bokseve... Nama trebaju radnici. Svi su ovdje volonteri, rade za nula kuna, nemaju ni dan bolovanja ni godišnjeg odmora, trebaju nam profesionalci. Od neizmjerne bi pomoći bilo kad bi Županija financirala jednog ili dva zaposlenika, to bi nas najviše veselilo - kaže predsjednica udruge Prijatelji.
60 dana
Prema važećem zakonu, nakon 60 dana držanja nezbrinutih pasa, mačaka i drugih životinja, azil ih može dati eutanazirati, no takva praksa kod Prijatelja nije uvriježena.
- Mi smo udruga za zaštitu, a ne eutanaziju životinja. Ne pribjegavamo tome, osim ako nije krajnje nužno zbog, primjerice, bolesti životinje. Nakon 60 dana, životinju se može uspavati i ne mora - kaže Lj. Drvar.
- U Njemačkoj imamo sponzore koji osiguravaju hranu i sve potrebno upravo za stare pse. Imamo nekolicinu takvih pasa, no važno je ovdje reći da ni ne tražimo da lokalne samouprave sufinanciraju držanje životinja dulje od 60 dana, već samo do tog vremenskog perioda - dodaje A. Hampamer.
Aleksandra Ličanin

Brojke
U azilu za životinje udruge Prijatelji trenutno je 320 pasa i 30 mačaka. Ove brojke na neki su način stabilne, što ne znači da se omjer primljenih i udomljenih životinja ne mijenja.
- Lani smo primili 336 pasa, a 286 ih udomili. Ove godine, do danas, primili smo 56 pasa, a 51 udomili. To je dobar rezultat, no problem je u tome što nam se azil napunio prethodnih godina, kad ja ovdje još nisam bila angažirana. Tada se azil samo punio, a ne i “praznio” - ističe Ljiljana Zebić Drvar. (al)

Prodaja ili naknada?
Je li točno da pse ustupate uz naknadu, bez uplatnica, i da ih prodajete u Njemačku?
Aleksandra Hampamer: Građani koji preuzmu psa plaćaju 260 ili 500 kuna jer time udruzi nadoknađuju dio startnih troškova u koje ulaze čipiranje, cijepljenje protiv bjesnoće i dječjih bolesti te kastracija, za što nam treba oko tisuću kuna. Za nekastrirane pse izdvajaju niži iznos i obratno. Iznos primljene uplate upisuje se u ugovor. Polazimo i od toga da je naknada za udomljenje dobro rješenje jer ako je netko spreman dati za životinju određenu svotu novca, vjerujemo da će onda i brinuti za nju. Ako netko doista nema novca, pse ustupamo besplatno, a točno je da ih udomljavamo i u inozemstvu na isti način kao ovdje. Psi odlaze u Njemačku, Austriju i Švicarsku, a kad znate da ćemo ući u EU, onda mislimo da to treba pozdraviti. (al)