Glas javnosti 19.05.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 10:37.

Ukidanje kmetstva u Međimurju (2.)

U vezi članka Stjepana Hajduka, profesora povijesti u mirovini iz Čakovca (gornji naslov) u tjedniku »Međimurje« od 11. svibnja, s kojim se pobijaju tvrdnje u mojoj knjizi Feštetići posljednji grofovi Međimurja, da je hrvatski ban Josip Jelačić ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i u Međimurju 1848., dajem sljedeći odgovor:
Autor navedene knjige kao povjesničar amater sigurno nije sam izmislio podatke o tome, da je ban Josip Jelačić ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i u Međimurju. Do takvih podataka autor je došao iz nekoliko izvora, koji su za njega bili relevantni, jer su iza njih stajali renomirani domaći povjesničari. U tim izvorima o ukidanju kmetstva u Hrvatskoj i u Međimurju stoji između ostalog i sljedeće:
- Proglas o ukidanju kmetstva u Hrvatskoj ban je potpisao 25. travnja 1848.;
- Ugarski sabor 18. ožujka 1848. donio je zakon o ukidanju kmetstva u Mađarskoj, kojim je i u Međimurju bilo ukinuto kmetstvo. Međutim, u Međimurju se taj zakon po grofu Feštetiću koji je imao svu vlast nad svojim podanicima i kmetovima, neznatno i djelomično provodio. Zbog toga su grofovi podanici bili vrlo nezadovoljni. Nakon što je ban J. Jelačić oslobodio Međimurje od Mađara, on je i uz druge probleme, morao riješiti i pitanje o poštivanju zakona i proglasa o ukidanju kmetstva u Međimurju.
- U jednom izvoru podataka doslovce stoji: “Hrvatski ban J. Jelačić ukinuo je 25.IV.1848. kmetstvo, a tu je odredbu 7.VI.1848. odobrio Hrvatski sabor.”
- Ili još jedan izvor podataka: “Proglas o ukidanju kmetstva kojega je 25. travnja 1848. izdao ban J. Jelačić, važio je i u Međimurju.
Stvarni efekti ukidanja kmetstva bili su dosta neznatni i zbog činjenice što se Međimurje već početkom 1861. našlo pod Mađarskom.”
Ovlaštenja hrvatskog bana J. Jelačića bila su u 1848. velika, koja je on vršeći bansku dužnost obilato koristio. Zbog tih velikih ovlaštenja, te velike aktivnosti bana u oslobađanju Međimurja od Mađara, neki su autori knjiga (međimurskih monografija i dr.), smatrajući bana kao potpisnika proglasa o ukidanju kmetstva u Hrvatskoj, vjerojatno i zbog toga, naveli da je on ukinuo kmetstvo.
Iz takvih izvora podataka, autor knjige o grofovima Feštetićima Josip Črep prihvatio je navode, da je ban J. Jelačić ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i u Međimurju.
Što se tiče mojih osobnih podataka u knjizi o grofovima Feštetićima, smatram kao povjesničar amater i umirovljenik, da je i ono dovoljno što u knjizi piše o meni. Za mene je važnije ono što sam do sada napisao o mom zavičaju, moja djela koja su do sada izašla.
A sada mi dozvolite, da i ja uputim Stjepanu Hajduku, profesoru povijesti u mirovini nekoliko pitanja:
1. Zbog čega niste naveli u štampi, po vama pogrešne činjenice i drugih autora knjiga iz kojih sam ja crpio podatke o ukidanju kmetstva u Hrvatskoj i u Međimurju? Kao profesor povijesti, vjerojatno ste pročitali do sada izašle monografije međimurskih mjesta i gradova kao i druge povijesne knjige o Međimurju. U nekima od njih mogli ste pronaći između ostalog i povijesne činjenice, da je ban J. Jelačić ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i Međimurju pa ste mogli ranije, prije nekoliko godina pobijati tu povijesnu činjenicu.
2. Zbog čega u vašem članku takav kritički i po mom mišljenju preoštar ton, napose u vezi bana Josipa Jelačića, koji je za Međimurje u ono doba bio osloboditelj od Mađara i osloboditelj od kmetstva u Međimurju. Do stvarnog ukidanja kmetstva u Međimurju, tek je došlo onda kada je ban s vojskom oslobodio Međimurje od Mađara.
3. Budući da ne poznam gospodina Hajduka, profesora povijesti u mirovini, molim ga da navede što je on napisao za međimursku povijest, osim kritičkih članaka. Koje knjige, eseje i sl. je napisao i kada ih je objavio?
Josip Črep, umirovljenik iz Čakovca

Izvor: 2873