Primjer Vladimira Kapuna: more i po međimorski

Baš nas je obradovao Vladimir Kapun: u posljednjim brojevima »Međimurja« svoje kolumne piše kajkavski, na međimorskom idiomu, služeći se mnogim riječima koje su gotovo već zaboravljene. Takve su na primjer: kajkakši, kaštiga, magoditi, omedleviti, na se zadnje, mortik, nakladnuti, tijam, zglednuti, stopram, odškrnuti, pomalem. Tako govore još samo stariji Međimurci.
Kapunom primjer svjedoči da međimurski jezični idiom nije izumro ni kod mnogih naših intelektualaca, premda se u običnom govoru rijetko njime služe. Pokazuje i to da je moguće kajkavski pisati i svakodnevne publicističke tekstove, a ne samo one književne. Treba se samo potruditi. To se odnosi i na pisce ostalih kolumni u »Međimurju«: Vukšića, Lesara i druge – da bar djelomice pišu kajkavski ili da se koriste obilatim izričajima međimurskog dijalekta.
To se svakako odnosi i na autore priloga za “Hrvatski kajkavski kolendar”, ne samo autore pjesama i novela nego i na pisce ponekih političkih, gospodarskih, povijesnih i sličnih sadržaja. Tada bi takav kalendar zaslužio da se naziva “kajkavski”.
Nadamo se da će se svojim tekstom za “Hrvatski kajkavski kolendar” javiti i Vladimir Kapun, a možda bi on mogao preuzeti uredničku dužnost za kajkavski dio kolendara i biti animator i poticatelj brojnih međimurskih autora da se osmjele pisati i kajkavski. Tre se samo hapiti, kak sam večkrat rekel. Što zna kakvi se se talenti skrivljeju med nami v Međimorju. A Matica bi mogla vu tom čudej toga fčiniti kaj bi postala primer za druge.
Matica bi mogla i nekaj drugo, čudej vrednejšega: raspisati natječaj za popularnu pučku gramatiku međimurskih govora. Profesor Pranjić mi je nedavno odgovorio da je već izdana takva gramatika - “Međimurski dijalekt” dr. Đure Blažeke. Da, izdana je, i o tome sam već pisao u »Međimurju« i “Vjesniku”. Ali to Blažekino djelo ide u red najvrednijih znanstvenih radova o međimurskim govorima, po izučavanju kojih je Blažeka inače poznat, na tome je i doktorirao. No to je znanstveno djelo, namijenjeno nastavnicima hrvatskog jezika i uopće fakultetski obrazovanim ljudima. A nama bi trebala jednostavno pisana pučka gramatika za školarce i obične ljude da se snalaze u raznim gramatičkim i pravopisnim oblicima međimurskih govora koji su pod snažnim utjecajem štokavskog standarda.
Uz veliki biografski leksikon poznatih međimurskih ljudi u prošlosti i sadašnjosti, koji priprema dr. Vladimir Kalšan, pučka gramatika međimurskih govora naišla bi na širok prijem u međimurskoj javnosti. Zašto se to ne bi našlo na dnevnom redu Ogranka MHČ ili kojeg izdavačkog poduzeća.
Ivo Horvat, Zagreb