Stablo lipe može narasti visoko do 30 m, a može dostići starost više stotina godina. Kod lipe se beru cvjetovi za vrijeme cvatnje, listovi do sredine lipnja, a plodovi od sredine kolovoza do rujna. Miris cvjetova ugodan je poput meda, a sušenjem se gubi.
Okus je slatkast i sluzav. Sama lipa vrlo je dekorativno drvo koje dobro podnosi zagađenost zraka. Ima cvatove smještene na dugačkoj peteljci koja je do polovine dužine srasla sa srednjom lisnom žilom. Cvatovi izrastaju iz pazuha listova. Plod lipe je oraščić s jednom do dvije sjemenke. Kod lipe se beru cijeli cvatovi do najviše četiri dana nakon što su se rascvali. Cvatove možete sušiti na propuhu i u sjeni. Mnogo manje je poznato da se njeni dijelovi koriste i za jelo. Za prehranu se koriste plodovi, pupovi listova koji se otvaraju i mladi listovi koji su bogati škrobom, šećerom, vitaminima i sluzavim tvarima.
Od pupova listova mogu se pripremiti vrlo ukusne i hranjive salate. Njihov gorkast okus daje im pikantan okus. Salatu možete napraviti od pupova i mladih listova, tako da im dodate jaja, kiselo vrhnje, ocat i senf. Pupovi se mogu marinirati kao kod kapara. Od lipovog ploda mogu se napraviti kruščići. Za to je potrebno: kilogram brašna, 5 dag kvasca, pola litre vode, žlica šećera, sol. Kvasac se pripremi i i umijesi tijesto kao za običan kruh. Od dignutog tijesta pravimo kruščiće. Lipov čaj djeluje na umirenje grčeva i pojačano znojenje. Preporučuje se kod bubrežnih bolesnika, osobito se brzo liječe kronični brohilalni katari.