KRPELJI - OPASNOSTI IZ NETAKNUTE PRIRODE

Krpeljni meningoencefalitis jedna je od bolesti koju čovjeku mogu prenijeti krpelji, a ove sezone izazvala je strah zbog nekoliko teških slučajeva. No, u Zavodu za javno zdravstvo naše županije kažu kako je broj dokazanih slučajeva krpeljnog meningoencefalitisa u našem kraju, zasada, uobičajen. U travnju i svibnju zabilježen je po jedan slučaj oboljelih iz Međimurja, no osobe su izliječene bez posljedica. U trenutku našeg razgovora s voditeljicom epidemiološke djelatnosti ZZJZ-a Međimurske županije Višnjom Smilović, dr. med., čekalo se na potvrdu uzročnika kod još jedne osobe.
- Virusna bolest krpeljni meningoencefalitis i lyme borelioza (bakterijska bolest) najpoznatije su među ljudima kad je riječ o krpeljima kao prijenosnicima. Uz navedene, krpelji mogu prenijeti i neke druge bolesti, no znatno rjeđe. Mnoge bolesti, kao i ove, mogu razviti teške kliničke slike, no u najvećem broju slučajeva to se ne dogodi - pojašnjava doktorica Smilović.
Na web stranicama našeg zavoda za javno zdravstvo Suzana Tarandek Strnad, dr. med., spec. epidem., napisala je najosnovije podatke o krpeljnom meningoencefalitisu te simptomima koji se javljaju kod oboljelih nakon faze inkubacije koja traje 7 do 14 dana. Simptomi nalikuju na gripu (povišena temperatura, malaksalost, glavobolja, bolovi u tijelu), nakon čega slijedi faza kratkotrajnog poboljšanja, a potom počinju smetnje od središnjeg živčanog sustava, poput glavobolje, mučnine, povraćanja, zakočenosti vrata. Katkad se javlja slabost ili oduzetost mišića ramenog pojasa, ruku, nogu, mišića za disanje.
Za cijepljenje je u ovo doba godine prilično kasno. Liječnici preporučuju cijepljenje u hladno doba godine, prvenstveno ljudima koji su zbog profesije izloženi većem riziku (lovci, lovočuvari, šumski radnici...). Voditeljica djelatnosti epidemiologije V. Smilović, dr., naglašava važnost preventive:
- Ako se ljudi kreću u prirodi, trebaju birati utabane staze, a ne se provlačiti kroz grmlje. Bolje je da je odjeća svijetla kako bi lakše uočili krpelja, a njome treba zaštititi ruke i noge. Preporučljiva je i zatvorena obuća, a od pomoći mogu biti i različiti repelenti koji se nanose na kožu (sredstva koja odbijaju nametnike poput krpelja). Tijelo treba pažljivo pregledati, a u slučaju da osoba primijeti krpelja, treba ga pažljivo izvući pincetom. Nipošto na krpelja ne treba prije izvlačenja nanositi ulje ili kreme jer se time povećava mogućnost da parazit u tijelo izbaci eventualno zaražen sadržaj. Ukoliko rilce ostane pod kožom, može ga se odstraniti sterilnom iglom ili jednostavno ostaviti da ga organizam resorbira. U narednim danima treba pratiti mjesto uboda te se u slučaju pojave koncentričnih crvenih krugova ili drugih promjena na koži javiti liječniku.
KOD VETERINARA
Opasnosti od krpelja vrebaju i životinje, a koje bolesti mogu uzrokovati kod pasa i mačaka pojašanjava dr. sc. Velimir Glumac, dr. vet. med., iz Čakovca:
- Kod nas je u prirodi prisutno 6 rodova krpelja šikare, među kojima su najčešći potencijalni prijenosnici smeđi pseći krpelj iz roda ixodes i tigrasti krpelj iz roda dermacentor. Kod pasa krpelji mogu uzrokovati protozoarne bolesti, a najčešća je babezioza (piroplazmoza). Mogu biti prijenosnici i uzročnika virusnih bolesti poput krpeljnog meningoencefalitisa, no ovdje treba naglasiti da je riječ o virusu vrsno specifičnom za pse, tj. ne radi se o istom uzročniku koji napada ljudski organizam. Krpelji kod pasa mogu izazvati i bakterijske bolesti među kojima je najvažnija borelioza. Direktan prijenos spomenutih bolesti sa životinje na čovjeka je nemoguć, isto kao i u slučaju zarazne anemije mačaka koju ovim životinjama također može prenijeti krpelj.
Kad je riječ o prevenciji, doktor Velimir Glumac naglašava važnost vanjske zaštite. Riječ je o proizvodima koji odbijaju krpelje (i buhe), a na tržištu se nalaze u obliku ampula, ogrlica, šampona i sprejeva:
- Životinje je moguće zaštititi i cjepivima protiv borelioze i babezioze, ali spomenuta vanjska zaštita najsigurniji je izbor - dodaje dr. sc. V. Glumac, dr. vet. med.
Željka Drljić