UKIDAJU LI SE OSNOVNE ŠKOLE S MANJE OD 150 UČENIKA?

Proteklog tjedna u javnost je došao spisak 143 osnovne škole u Hrvatskoj koje bi se, prema odluci o novim pedagoškim standardima, trebale ukinuti do 2017. godine.
Na njemu su i četiri međimurske osnovne škole: Draškovec, Donji Kraljevec i Gornji Mihaljevec te čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.
O tome je u ime Ministarstva prosvjete saborskim zastupnicima, koji će donijeti konačnu odluku, govorio i ministar Radovan Fuchs. Što donošenje takve odluke, koja ide pred zastupnike u Sabor, znači za Međimurje - pitali smo Dragutina Golubića, višeg stručnog referenta za osnovne i srednje škole u županijskom Upravnom odjelu za obrazovanje, kulturu i sport:
- Ne radi se o ukidanju škola, nego gubljenju statusa samostalnosti. Time se na prvom mjestu smanjivanjem broja administrativnog osoblja namjerava uštedjeti u školstvu. No, kod nas, zapravo, niti nema takvih škola. Ona u Gornjem Mihaljevcu, koja se našla na spisku, protekle je školske godine imala upisanog 151 učenika, pa prema tome, uopće nije u pitanju. Osim, ukoliko naredne školske godine upiše bitno manji broj učenika u prve razrede.
Centar za odgoj i obrazovanje treba odmah skinuti s popisa jer se radi o školi koju polaze djeca s posebnim potrebama. Preostaju, dakle, škole u Draškovcu i Donjem Kraljevcu koje su ionako do pred šest godina činile jednu ustanovu. Ni tamo nije problem u spajanju, nego se više radi o političkom pitanju vezanom uz mjesto u kojem će biti sjedište škole.
Nikakvog viška administrativnog osoblja u tim školama nema, tako da ne može biti riječi ni o kakvim otpuštanjima zaposlenih. U tim su školama tajnik i računovođa zaposleni s po pola radnog vremena na jednom i pola radnog vremena na drugom, od ta dva spomeuta radna mjesta. U slučaju spajanja, škola bi imala jednog tajnika i jednog računovođu. Jedino što bi se kod nas promijenilo, ukoliko dođe do spajanja, je to da će jedan od ravnatelja tada biti voditelj područne škole. I to je sve.
Golubić se na tu problematiku nadovezao i s potrebom izrade mreže škola:
- Mreže škola donijet će njihovi osnivači, odnosno županije. Po meni, nije problem djecu odvesti u velike centre. Imam dugogodišnje radno iskustvo u prosvjeti, ali i uz to ne znam što je bolje.
U svakom slučaju, trebat će ići od sredine do sredine. U pojedinim mjestima male škole su stvarno pokretači svih zbivanja u mjestu, a u drugima mještani niti ne znaju tko su učitelji. Jedino smatram da rad u kombiniranim odjeljenjima nije primjeren za današnje vrijeme. Mada s druge strane, ukoliko nastavnik u razredu ima 7 ili 8 učenika, pa i kojeg više, može s njima raditi individualno, što opet može biti bolje nego rad u razredu s 30 učenika – završio je Golubić.
Ministra obrazovanja Radovana Fuchsa, vezano uz izmjene pedagoških standarda, posebno su oštro napali predstavnici triju najvećih školskih sindikata – Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama te Sindikat hrvatskih učitelja.
Nezadovoljna je i Udruga ravnatelja. Pribojavaju se da bi se mjere, usprkos tome što je rok za provedbu 2017. godina, mogle provesti preko noći. Sindikati i ravnatelji smatraju da male škole puno znače za mala mjesta te njihovo ukidanje povezuju s devastacijom malih sredina, pomaganjem bijele kuge na selu te narušavanjem demografske ravnoteže.
Sve u svemu, odluka o izmjenama pedagoških standarda za nas u Međimurju, ako se i donese, neće imati neke bitnije posljedice.
Razlog tome je što je školski sustav kod nas već sada postavljen tako da je u okvirima racionalizacije koja se namjerava provesti u školstvu.
Što se tiče primjedbi vezanih uz to što su škole središte društvenog života u malim mjestima, treba reći da se one, barem kod nas, uglavnom neće ukidati. Ukoliko i dođe do ukidanja poneke od manjih područnih škola, vezano uz donošenje mreže školskih ustanova, o tome će se odlučivati u Županiji.
Stoga vjerujemo da će oni koji o tome budu odlučivali dobro odvagnuti sve argumente koji će ići u prilog tome da se pojedine područne škole zatvore ili nastave s radom.
R. Topličanec