Sjednicom Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo Hrvatske obrtničke komore – prije ceremonijala otvaranja – započeo je u petak jubilarni, X. festival međimurskog krumpira. Obrtnička je komora sjednicu Ceha sazvala u Belici jer se time – rekao je Mato Topić, predsjednik HOK-a – podržava stvaranje brenda međimurskog krumpira, važnog za međimurske poljoprivrednike koji gospodarstvo imaju organizirano kao obrt, a već su se udružili u nabavi repromaterijala, u prodaji gotovih proizvoda te uložili znatna financijska sredstva u tehnološke linije i kapacitete za čuvanje, sortiranje, pakiranje i kodiranje krumpira.
Na proširenoj sjednici Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo HOK-a bili su i članovi Ceha poljodjelstva Međimurske županije i članovi Sekcije poljoprivrednika pri Udruženju obrtnika Čakovec, a tim je sastankom zapravo i konzumiran sav – nazovimo ga - protokolarni dio X. festivala međimurskog krumpira jer cijeli ostali program bio je organiziran ležerno, kao druženje proizvođača, podsjećanje na stara vremena i teške početke u toj proizvodnji, ali i prezentacija novih tehnologija u koje uzgajivači krumpira, posebno oni s domicilom u Belici, ulažu iznimna sredstva.
Mnoštvo mještana Belice i drugih međimurskih mjesta u kojima se poljoprivrednici bave intenzivnom proizvodnjom merkantilnog krupira pozdravili su na otvorenju festivala Zvonimir Taradi, načelnik Općine Belica, i Dragutin Taradi, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koja je svih deset godina i organizator festivala, a među brojnim uzvanicima bili su i zamjenici međimurskog župana Anđelko Horvat i Matija Posavec.
U obraćanju sudionicima festivala D. Taradi je – između ostalog – naglasio:
- Cilj našeg festivala je okupljanje ljudi koji nam svojim stručnim znanjima pomažu i pomagali su nam da od onog našeg izmučenog i robavog kalampera kakav smo nekad imali dođemo do proizvodnje iz koje na tržište možemo ponuditi kvalitetan, lijepo oblikovan, po prinosima dohodovan i načinu plasmana konkurentan merkantilni krumpir... Danas Udruga ima više članova nego lani, mladi proizvođači shvatili su i prihvatili prednosti udruživanja koje rezultira lakšom i jeftinijom proizvodnjom, ali i obrazovanja u kojem je od 120 članova Udruge čak 95 već steklo svjedodžbe o stručnoj kompetentnosti za proizvodnju krumpira... Proizvodnja krumipra u Belici i okolici ima sigurnu budućnost, ne bismo mi podigli spomenik našem kalamperu da taj kalamper nemamo u srcu i da ne vjerujemo da nas on može i dalje hraniti.
U mimohodu koji je zatim priređen pod naslovom Od motike do 2010. godine domaćini su prikazali kratku povijest proizvodnje krumpira – u čak 36 slika izvedenih od težaka koji s motikama i košarama od šiblja idu u polje do strojeva koji s traktorima vrijede na desetke tisuća eura prisjetili su se proizvođači krumpira kako su počeli i pokazali gdje su danas.
Nakon mimohoda, za sve je sudionike otvorena dvorana doma kulture u Belici s izložbom desetaka sorti krumpira koji se danas sade na međimurskim njivama, s prikazom kako se danas ambalažira i priprema krumpir za suvremenu trgovačku mrežu, ali i ono najslađe svim sudionicima - koliko je sladak taj krumpir (ma koje sorte bio) kada od njega beličke žene pripreme specijalitete za prste polizati.
Marijan Belčić