Hrvatska do Drave i gorak okus zapostavljenosti

DEMO(N)KRACIJA

“Na svojoj 80. sjednici održanoj 23. rujna 2010. godine Vlada Republike Hrvatske prihvatila je popis 30 investicijskih projekata od interesa za državu, a ukupna je vrijednost tih projekata u području energetike, turizma, vodnog gospodarstva i prometne infrastrukture 13,85 milijardi eura.” (Hina). (Vrijednost projekata u tom dokumentu Vlade Republike Hrvatske izražena je u eurima, a ne u kunama?!)
Ova vijest me i te kako zaintegrirala i prisilila da si postavim nekoliko pitanja, a prvenstveno ona osnovna koje si mi Međimurci uvijek postavljamo u slučajevima u kojima se dijeli državni novac: A kak je tu Međimurje prešlo? Kulko smo mi penezi dobili? Na žalost, odgovor nas ne može zadovoljiti. Upravo suprotno. Dakle, u pitanju je važan i vrijedan (100 milijardi kuna!) strateški razvojni projekt Vlade RH usvojen s ciljem da se pokrenu investicije, što bi imalo utjecaja na rast gospodarstva i brži izlazak iz recesije. Radi se o 30 investicijskih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku, a nositelji i investitori projekta su, većinom, javna poduzeća (HEP, JANAF, Plinacro, HŽ, Hrvatske vode...). Za odgovor na gore postavljena pitanja napravit ću kratku analizu investicija po sektorskim grupama i lokacijama po našim županijama (preneseno iz Vladinog dokumenta Plan investicijskih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku 2010. koji u cijelosti možete pročitati na internet stranicama Vlade HR):
1. ENERGETIKA - JAVNI SEKTOR - ukupna vrijednost 18 projekata: 3,8 milijardi eura. Lokacije: Istarska, Ličko-senjska, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavčka, Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Zagreb.
2. PROMETNA INFRASTRUKTURA - ukupna vrijednost 3 projekta (Pruga Koprivnica - Rijeka, Most Pelješac, Zračna luka Zagreb): 4,2 milijarde eura. Lokacija: Koprivničko-križevačka, Karlovačka, Primorsko-goranska, Dubovačko-neretvanska županija, Grad Zagreb.
3. TURIZAM - ukupna vrijednost 5 projekata 1,4 milijarde eura. Lokacije: Karlovačka, Primorsko-goranska, Istarska, Šibensko-kninska županija, Grad Rijeka.
4. VODNO GOSPODARSTV - ukupna vrijednost 4 projekta: 4,3 milijarde eura. Lokacija: 294 aglomeracija (kanalizacijska mreža) na području RH, 21 projekat navodnjavanja na području RH, Višenamjenski kanal Dunav - Sava. Lokacije: Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija. Iz predočenog je vidljivo da među 30 projekata iz ovog plana, ukupne vrijednosti od oko 100 milijardi kuna, nema nijednog koji bi, barem i dijelom, bio lociran u Međimurskoj županiji. Kao jedan od mogućih komentara te činjenice mogao bi biti da se nekima Hrvatska još uvijek proteže samo od Jadrana do Drave. Uvjeren sam da u Vladi Republike Hrvatske ne razmišljaju na takav način, ali sam i mišljenja da ovako koncipirani programi potenciraju zabrinutost i nezadovoljstvo zbog mogućih novih regionalnih neravnopravnosti u Republici Hrvatskoj. To si nijedna odgovorna vlada ne smije dopustiti. Ovako važan razvojni projekt (pogotovo ako je on zamišljen kao neki hrvatski New deal) mora obuhvatiti cijelu Hrvatsku i uključiti svaku županiju, kako bi se osigurao jednakomjeran razvoj svih regija-županija. Ne smije se dogoditi da se, kao u ovom planu investiranja od interesa za Republiku Hrvatsku, u neke županije ulažu milijarde, a u neke ništa. Tim više što će se većina ovih projekata financirati iz novog zaduživanja, što znači da ćemo i mi Međimurci vraćati te kredite. Također, pri izradi ovakvih strateških razvojnih planova i dokumenata, svakako je trebalo konzultirati i naše županije, predočiti im planove, otvoriti mogućnost da i same županije kandidiraju svoje projekte i utječu na sam proces kreiranja i ostvarenja ovog važnog, ali i izuzetno ambicioznog programa. To se, na žalost, nije dogodilo, pa smo mi u Međimurju opet osjetili gorak okus nepravde i zapostavljenosti.

P.S. Mi Međimurci uvijek se srdimo kad od nekog čujemo da govori o “Hrvatskoj od Jadrana do Drave”. To smo mogli čuti i od nekih naših najviših državnih čelnika, a često i danas, i to u samoj Hrvatskoj. Nailazimo na situacije da moramo objašnjavati da Međimurje nije Međugorje i da se nalazi u Hrvatskoj, a ne u Sloveniji ili Mađarskoj. Također, s obzirom na tešku i dramatičnu međimursku povijest, želju i borbu Međimuraca da, konačno i za stalno, postanu dio hrvatske države (koja time dobiva granicu na Muri!), od izuzetne je važnosti da Međimurska županija ne bude izostavljana u strateškim planovima i programima RH, kao što je to slučaj u ovom planu investicijskih projekata od interesa za Republiku Hrvatsku 2010.