Arhiva 17.11.2010. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:12.

Štampar, Oreški i Tabaček još se vode kao nestali

U četvrtak, 18. studenoga obilježavat će se 19-godišnjica pada Vukovara. Za mnoge je to dan koji snažno pobudi sjećanja, a emocije navru poput nekontrolirane bujice. Svima nama, a osobito braniteljima i članovima njihovih obitelji, taj dan ima višestruko značenje. Za one čiji su članovi obitelji u Domovinskom ratu dali ono najdragocjenije - vlastiti život - to je dan ponosa i tuge istodobno.
Udruga poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Međimurske županije taj dan će, kao i ranijih godina, obilježavati u Vukovaru. Predsjednica Danica Pongrac Krhač kaže da su u toj tradiciji dosljedni i da su sve pripreme za polazak već odrađene. Za nju samu ovi su dani osobito emotivni. Naime, u utorak, 9. studenoga bilo je punih devetnaest godina otkako je u Karadžićevu poginuo njezin brat Željko Pongrac. Kao djelatnik Policijske uprave varaždinske, Željko je sudjelovao već u prvim ratnim akcijama kod Borovog Sela, kamo je otišao u travnju 1991. godine.
- Moj je brat bio teško ranjen kod Borova Sela 2. svibnja 1991., kada je sudjelovao u spašavanju hrvatskih redarstvenika koje su zarobili, a zatim i masakrirali četnici. Prevezen je u osječku bolnicu na liječenje. No, nakon mjesec dana u Osijeku, došao je k meni u Čakovec na kućnu njegu, a potom i u Varaždinske toplice u kojima je bio dva mjeseca. Tu njegov ratni put ne prestaje. Naprotiv, još je dva puta išao u Slavoniju - priča nam Danica Pongrac Krhač.
Početkom rujna 1991. Željko Pongrac vratio se na posao te je sudjelovao u oslobađanju čakovečke vojarne. Već 28. rujna otišao je na ispomoć u Vukovar.
- S obzirom da u okupiran Vukovar nije bilo moguće ući, Željko je sudjelovao u ratnim operacijama u okolici grada, preciznije u Otoku i Privlaci. Koncem listopada vratio se kući i 1. studenoga 1991. postao pripadnik Specijalne jedinice Rode Policijske uprave varaždinske - kaže njegova sestra Danica.
Željkov treći odlazak na ratište događao se 3. studenoga, kada je upućen na izvršenje službenog zadatka u Karadžićevo. Prilikom pokušaja proboja za Vukovar, 9. studenoga 1991. izgubio je život, no njegovi posmrtni ostaci nisu odmah dopremljeni.
Identificirala brata i ima grob
- Policija ga je od 9. studenoga vodila kao poginulog, međutim, ja se s tim nisam mirila jer nije bilo posmrtnih ostataka. Bila sam uporna i inzistirala na tome da se njegovi ostaci pronađu. U Karadžićevu su, nakon rata, sami mještani dali indicije gdje treba kopati. Tako su pronađeni i Željkovi ostaci koje sam 2. svibnja 1998. godine identificirala u zagrebačkom Kliničkom bolničkom centru Šalata. To je težak trenutak, ali nakon njega sam donekle došla i do mira. Sad imam grob na koji mogu otići, zapaliti Željku svijeću, ostaviti cvijet. Kad to nemate, dnevno vam se komešaju misli i osjećaji, postavite si bezbroj pitanja bez odgovora, preispitujete jedno te isto stotinu puta. Teško je nesmetano živjeti svakodnevicu kad dio vas žudi za pronalaskom člana najuže obitelji. Mi koji smo to prošli dobro znamo koliko je teško čekati da se posmrtni ostaci otkriju i identificiraju. Baš zato ulažemo toliko energije da se pronađu ostaci drugih nestalih branitelja i policajaca - kaže Danica Pongrac Krhač.
Čak i nakon toga, dakle nakon činjenice da je Željko pronađen te 16. svibnja 1998. pokopan na groblju u Mihovljanu, naša sugovornica kaže da joj je trebalo puno vremena da se pomiri sa svime i nastavi živjeti.
Željko Pongrac - Mićo rođen je 1964. godine kao najmlađe dijete Marije i Ivana iz Donjeg Mihaljevca. Osnovnu školu završio je u Svetoj Mariji, a srednje stručno obrazovanje u Ljubljani. Željku je u rodnom Donjem Mihaljevcu podignut spomenik.
Vukovar
Udruga poginulih i nestalih branitelja Međimurske županije ostaje dosljednja u tradiciji obilježavanja pada Vukovara 18. studenoga upravo u tom gradu. Sve pripreme za odlazak već su obavljene, a predsjednica Udruge D. P. Krhač kaže:
- Puno ljudi želi ići s nama, napunili smo autobuse u samo nekoliko dana. Drago nam je da ljudi osjećaju potrebu na taj dan biti na poprištu najtragičnijih događanja iz vremena Domovinskog rata.
U Udruzi surađuju s Policijskom upravom međimurskom, Savezom udruga poginulih i nestalih branitelja, Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i drugim ustanovama, a sve u cilju otkrivanja još trojice nestalih branitelja s međimurskog područja.
Još trojica nestalih
- Praktično donedavno, kao nestale smo vodili trinaest osoba, a danas su to još trojica branitelja: Vlado Štampar, Ivan Oreški i Antun Tabaček. Doduše, Tabaček je Vukovarac, ali njegova je obitelj doselila u Međimurje i ovdje ostala živjeti, pa njega vodimo kao nestalog s područja naše županije. Mi stalno ulažemo energiju kako bismo ušli u trag koji će nesumnjivo upućivati na to kamo su njih trojica nestala. To je i bit rada naše udruge iako radimo i druge stvari. Obilježavamo godišnjice pogibija naših branitelja i policajaca, državne blagdane, obilježavamo Međunarodni dan nestalih osoba 30. kolovoza, na Uskrs i Božić okupljamo se na Mirogoju i polažemo vijence na Spomenik žrtvama Domovinskog rata i kod krematorija. Svake prve subote u mjesecu župnik u Gornjem Kuršancu Josip Janković već 14 godina služi mise za sve poginule i nestale branitelje Međimurske županije - dodaje Pongrac Krhač.
Ne vjeruje Tadićevom paketu
Na pitanje vjeruje li da će dokumentacija koju je nedavno hrvatskim vlastima predao predsjednik Republike Srbije Boris Tadić odgovoriti na pitanja koja i njih i ukupnu hrvatsku javnost intrigiraju već gotovo dva desetljeća, naša sugovornica odgovara:
- Ne vjerujem da će se upravo pomoću tih dokumenata razotkriti gdje su nestali naši ljudi. To je bila i moja prva, spontana reakcija na činjenicu da je primopredaja dokumentacije obavljena nedavno u Vukovaru. Broj nestalih osoba u Domovinskom ratu je 1.997, od čega 1.024 osoba hrvatske i 973 srpske nacionalnosti.
Aleksandra Ličanin

Poginuli, pronađeni, nestali
Djelatnici međimurske i varaždinske policijske uprave koji su se vodili kao nestali, ali su im posmrtni ostaci pronađeni, identificirani i pokopani: Dragutin Friščić, Ivan Hižman, Ljubomir Jalšovec, Božidar Košir, Damir Lehkec, Dragutin Lehkec, Antun Mutvar, Željko Pongrac, Vladimir Rojko, Dražen Štefulj i Darko Tišljarić. I dalje se vode kao nestali Ivan Oreški, Vlado Štampar i Antun Tabaček. (al)

Izvor: 2899