NOVI PREUSTROJ: Međimurje u regiji Podravina i Slavonija?

Hrvatska je podijeljena na 20 županija, Grad Zagreb, 126 gradova i 429 općina, ali je, unatoč tome, jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi. Ozbiljnije pokušaje decentralizacije središnja država pokušava napraviti od 2001. godine, donošenjem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tim se zakonom povećavaju ovlasti jedinica lokalne samouprave, ali u uvjetima u kojima je središnja država zadržala gotovo sve ovlasti za donošenje javnih odluka i kada u rukama drži 90 posto prihoda i rashoda, decentralizacija je jako daleko. O toj se temi razgovaralo i na sastanku Predsjednikovog Savjeta za gospodarstvo na kojem je podloga za promišljanje decentralizacije bila studija Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u Hrvatskoj zagrebačkog Ekonomskog instituta čiju je izradu “naručila” Hrvatska zajednica županija. Studija je izuzetno zanimljiv i opširan (380 stranica) materijal za iščitavanje. Predsjednik Ivo Josipović je, kako su prenijeli nacionalni mediji, ocijenio da centralizirana država ne može dovoljno kvalitetno obavljati svoje poslove, pa bi više poslova trebalo prenijeti na lokalne vlasti, a za to je potrebna reforma poreznog sustava i proračunskih davanja te (usporedno s fiskalnom decentralizacijom) smanjenje broja jedinica lokalne samouprave. To je politički vrlo osjetljivo pitanje, ali Predsjednik je ustvrdio da bi oko toga trebalo postići konsenzus, uz poštivanje geografskih, financijskih, funkcionalnih, povijesnih i političkih kriterija.
Time je ponovo aktualiziran moguć teritorijalni preustroj Hrvatske. Novim teritorijalnim preustrojem došlo bi najvjerojatnije do prekrajanja većih statističkih regija (Sjeverozapadne Hrvatske – u kojoj su Zagreb i još pet sjevernih županija, među njima i Međimurska, Središnje i istočne Hrvatske i Jadranske Hrvatske). Važno je spomenuti kako statističke regije nisu jednake upravnim regijama.
Od tri skupine mjera koje predlaže studija, nama je najzanimljivija reorganizacija lokalnih jedinica, a prema studiji - općine bi trebale imati najmanje 2 tisuće stanovnika, gradovi najmanje 10, a veliki gradovi najmanje 35 tisuća stanovnika.
U Međimurju bi tako nekoliko općina ostalo bez statusa, a status grada izgubili bi i Prelog i Mursko Središće. Predviđenim preustrojem sadašnjih 20 županija, Hrvatska bi dobila sedam regija, pa bi Međimurska županija, zajedno s Koprivničko-križevačkom, Virovitičko-podravskom i Bjelovarsko- bilogorskom ušla u regiju pod nazivom “Regija Međimurje, Podravina i zapadna Slavonija”.
Susjedna Varaždinska županija ušla bi, zajedno s Krapinsko–zagorskom, Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom u Regiju sjeverozapadna i središnja Hrvatska. Tu su još i Regija Dalmacija, Regija Istra, Primorje i Gorski kotar, Regija Slavonija i Zagrebačka regija. Svojevremeno je formiranje statističkih regija izazvalo pravu buru, posebno na sjeverozapadu Hrvatske, jer su pet hrvatskih županija i Grad Zagreb prešli 75 posto (sada je taj dio Hrvatske na 79 posto) prosječne razvijenosti EU, što implicira razvijenost i gubljenje prava na europsku pomoć. Tako “naša” statistička regija, po kriterijima, ne bi iz EU fondova mogla povući niti kunu. Možda će novi prijedlog teritorijalnog preustroja Međimurskoj županiji, bude li izuzeta iz Regije sjeverozapadna i središnja Hrvatska, srušiti prosjek razvijenosti, što bi otvorilo vrata europskom novcu.
Iako nam je župan Ivica Perhoč obećao komentar na ovaj prijedlog, do zaključenja lista nije se oglasio.
V.Trstenjak