POČEO OTKUP PŠENICE: 1,25 kn za kilogram

U srijedu, 6. srpnja Čakovečki mlinovi započeli su otkup ovogodišnjeg uroda krušnog zrna, primarno pšenice. Dok u drugim dijelovima Hrvatske traju velike rasprave, a poljoprivredničke udruge s resornim se Ministarstvom nadmudruju za koliko bi se i pod kojim uvjetima morala otkupljivati pšenica, Čakovečki mlinovi jednostavno su otvorili vage. I ponudili otkup pšenice ovogodišnjeg roda standardne kvalitete, što podrazumijeva vlagu 13,5%, hektolitarsku masu od 76 kg/hl i primjese 5,0% po cijeni od 1,25 kn za kilogram, uz uobičajen odbitak 1% ulaznog kala te obračun četiri lipe po kilogramu na ime troškova prijema, što obuhvaća i trošak prijevoza do silosa u Čakovcu.
Plaćanje pšenice predane na otkup u skladu s praksom koju Čakovečki mlinovi drže godinama: poljoprivredna gospodarstva na prijemnom mjestu dobivaju primku temeljem koje im se nakon najviše dva radna dana od dana predaje pšenice novac za prodanu pšenicu doznačuje na račun u Međimurskoj banci Čakovec.
Zoran Štefulj, dipl. ing., rukovoditelj komercijale Čakovečkih mlinova, ne želi uopće komentirati aktualne rasprave koje se vode na političkoj razini, niti zahtjeve koji se u medijima pojavljuju u iznosima od 1,6 kuna do čak 2,4 kune za kilogram pšenice i kaže:
- Krenuli smo s otkupom, jasno smo obznanili uvjete putem radiooglasa po kojima kupujemo ovogodišnju pšenicu i prvi su poljoprivrednici u srijedu već došli do silosa.
Ponudili smo cijenu za koju smatramo da je tržišno opravdana i dugoročno održiva. Svatko može – pa i oni koji u javnost izlaze s vrlo širokom lepezom zahtjeva i cijena - za svoju robu tražiti koliko hoće. Druga je stvar što tržište može podnijeti i koju je cijenu kupac spreman platiti.
Otkupnu cijenu nismo ponudili napamet, iskalkulirano je sve prema našoj konkretnoj situaciji. Mi, naime, u silos unosimo pšenicu nama prodanu od prodavatelja poznatih nam imenom, prezimenom i OIB-om. Nemamo uslužnog skladištenja i za 1,25 kuna po kilogramu pšenica je naša, kao i svi troškovi koje na toj pšenici treba podnijeti (u najmanje idućih godinu dana) za čuvanje, sušenje i manipulacije, da ne spominjem cjelogodišnje financiranje lageriranja krušnog zrna.
Plaćanje pšenice organizirali smo u roku od dva dana, pa je na proizvođačima da procijene jesu li to uvjeti zanimljivi za njih i za prodaju pšenice Čakovečkim mlinovima. Pšenica prodana Čakovečkim mlinovima u srijedu, 6. srpnja plaćena je doznakom novca na račune već u petak, 8. srpnja. Bolje nismo mogli ponuditi.
Ali moram naglasiti: ignorirajući pravila struke, Ministarstvo poljoprivrede opet je izmijenilo pravilnik o kvaliteti žitarica, pa su propisali da je standardna kvaliteta pšenice u Hrvatskoj snižena u tri parametra. Hektolitarska je masa određena na 76 kg/hl, vlaga je dopuštena od 13,5% i primjese čak 5%. To znači da je unaprijed – matematički izrečeno – kvaliteta niža za 3,5%, a od nas se očekuje ne samo da cijenom, već i kvalitetom pariramo konkurenciji na tržištu iz šireg srednjoeuropskog okruženja u kojem su drugačiji parametri kvalitete. I zašto je mijenjan pravilnik? Zato što su seljačlke udruge zagovarale sniženje parametara kvalitete i tvrdile da ih u silosima varaju! Ako je to istina, onda nek policija i inspekcije naprave svoj posao. Prijevare i krađe ne rješavaju se devalvacijom propisa.
No, da najavim: mi ćemo – kao i obično – i ove godine otkupiti 50-ak tisuća tona pšenice s područja Međimurja te nešto s područja Varaždinske županije (u Ludbregu nam je jedno otkupno mjesto) u stabilnom i uobičajenom ritmu poslovanja na koje je naše neposredno okruženje naviklo. (MB)

Da je malo više, ne bi preškodilo

Slika se u odnosu na ranije godine na čakovečkom otkupnom mjestu ponešto mijenja: sve je primjetniji veći broj velikih transportnih sredstava, kamiona prikoličara koji s njiva velikih proizvođača dovoze ovogodišnji urod pšenice, a jednoosovinki za traktorima s pet-šest metara zrnja sve je manje. Ali ima i njih.
Terezija Jančec iz Štefanca dovezla je do silosa u Čakovcu punu kikindu:
- Nemamo mi puno pšenice, samo tri mekote, po sarinski - kak se veli, a cijena kakva je je, mi si nebremo pomoći. Nije to dosta. Ako si pokrijemo ulazne troškove, onda bude dobro. Da je malo više za pšenicu, ne bi preškodilo.
Dario Posavec iz Ivanovca natovario je pšenicu svog susjeda za transport do silosa:
- Susjed me prosil da mu otpremim pšenicu, a ja još ne znam ništa ni o cijeni, ni kak ide. I sretan sam jer ove godine nemam problema. Ali koliko pratim situaciju na televiziji i po novinama - mislim da bismo i mi malo morali zdići glas kak Slavonci, ako hoćemo da se naši proizvodi plaćaju kak treba.