Skladištenje plodova jabuke

Tijekom razvoja plodova, u berbi ili skladištenju pojavljuju se različiti fiziološki poremećaji jabuke koji nisu posljedica napada štetnih organizama ili uzročnika bolesti, već se razvijaju kao posljedica neželjenih meteoroloških uvjeta kroz razdoblje rasta i razvoja (npr. stresni uvjeti zbog visokih ili niskih temperatura, pomanjkanje vode, pomanjkanje ili antagonizam hranjivih tvari), zatim kao posljedica previše rane ili prekasno obavljene berbe ili pak pogrešaka u skladištenju (npr. preniske temperature, premalo kisika, previše CO2).
Voće iz vlastitih vrtova je poželjno čuvati u tamnim prostorijama koje su tijekom zime ohlađene na primjerenu temperaturu (od 2 do 5ºC) uz povišenu vlažnost zraka 80-92%. Temperatura u takvim prostorijama ne smije pasti na vrijednosti ispod 0ºC (jer plodovi potamne i naknadno brzo propadaju), ali jednako tako ne smije biti niti previsoka (voće u kratkom razdoblju “dozori” i smežura, a pri povišenim se toplinama razvijaju uzročnici truleži i gnjiloće).
Plodovi jabuka se u specijaliziranim hladnjačama mogu čuvati do godinu dana. Za tako dugo skladištenje berba mora biti obavljena u optimalnom vremenu, urod zatim treba što prije otpremiti u hladnjaču, a plodove brzo ohladiti i spremiti u komore s posebnim režimom čuvanja (primjerena temperatura i vlaga, udio CO2 i O2). Razvoj sustava hlađenja i dugotrajnog čuvanja plodova jabuka je započeo od “NA” hladnjača (normalna atmosfera gdje se regulira temperatura i vlažnost zraka), zatim “CA” (kontrolirana atmosfera sa približno 3% O2 i 3-5% CO2) te kasnije “ULO” (“ultra low oxygen” ili vrlo niski kisik 1%, uz CO2 1-3%). Ova tri načina čuvanja jabuka se posljednjih godina u razvijenim zemljama okruženja nadopunjuju tzv. “smartfresh” postupkom (+ 1-MCP). Također, zadnjih se godina pojavljuju još dvije poboljšane tehnologije skladištenja plodova jabuke: “DCA” (“dynamic controled atmosphere” ili dinamično kontrolirana atmosfera s promjenljivom koncentracijom kisika pri 0,4% ili više, te CO2 u rasponu 2-0,5%) i “ILOS” (“initial low oxygen stress” – početni stres zbog niske koncentracije kisika – 14 dana pri 0,4% O2). Cilj svih naprednih tehnologija skladištenja je smanjiti utrošak energije, spriječiti gubitke od najvažnijih patoloških i fizioloških poremećaja koji se pojavljuju tijekom skladištenja (npr. gorka ili “gleosporijska” trulež, smeđa ili “monilijska” trulež, tamna palež kožice plodova ili “scald” i dr.), te sačuvati što bolju kakvoću i trajnost plodova nakon isporuke iz hladnjače (tzv. “shelf life”). Ako se isporuče zdravstveno ispravni i fiziološki stabilni plodovi jabuke ubrani u optimalnim rokovima tada gubici tijekom skladištenja u suvremenim hladnjačama ne bi smjeli biti veći od 0,5 do 2%.
Pored uzročnika krastavosti (Venturia inaequalis), tijekom skladištenja jabuke se najčešće razvijaju smeđa (Monilinia spp.) i gorka trulež plodova (Gleosporium spp., sin. Colletotrichum spp.). U vlažnim ljetima i mokrim rujanskim danima naknadna pojava skladišnih bolesti na slabije zaštićenim urodima je posebno velika. U većine sorata obiranja se provode tijekom nekoliko rokova (najčešće 2-3), pa dani od posljednje zaštite protiv uzročnika truleži značajno odmaknu. Neki vrlo učinkoviti fungicidi s kratkom propisanom karencom za jabuku koja iz nasada odlazi na skladištenje (7 dana) su posljednjih godina povučeni s europskog i našeg tržišta (npr. diklofluanid = Euparen WP i tolilfluanid = Euparen Multi WG). Poljoprivredno-savjetodavna službe iz Čakovca je tijekom sezone 2009./2010. provjeravala učinkovitost različitih fungicida koji su korišteni tijekom ljeta 2009. na pojavu i razvoj bolesti plodova jabuke sorte idared u manjoj obiteljskoj “NA” hladnjači (temperatura od +1 do +4ºC uz minimalnu vlažnost zraka 92%) u razdoblju do 231 dan nakon berbe. Plodovi su ubrani i uskladišteni 21. rujna 2009., a posljednja ocjena zaraze je obavljena 10. svibnja 2010. godine. Na gorku i smeđu trulež (Colletotrichum i Monilinia) su najučinkovitiji bili pirimetanil, kaptan, piraklostrobin & boskalid, kaptan & trifloksistrobin, te fluopyram & tebukonazol. Trenutno u našoj zemlji najkraću karencu u trajanju 7 dana, propisanu za jabuku namijenjenu skladištenju, ima kombinacija djelatnih tvari piraklostrobin & boskalid (Bellis WG).
U proizvodnoj sezoni 2011. uvjeti za razvoj najopasnije bolesti jabuka – krastavosti (Venturia inaequalis) nisu bili naročito povoljni. Tek nešto veća količina oborina u zadnjem tjednu mjeseca travnja, ali smo na sjeverno-zapadnim županijskim lokalitetima (npr. područje Sv. Martina na Muri), pogodovala je snažnijim primarnim zarazama koje smo zabilježili u cvatnji jabuka, dok kasno-proljetno razdoblje (zadnje dvije dekade mjeseca svibnja i lipanj) nisu bile kišovite a samim time krastavosti je ove sezone značajno manje nego nekih ranijih godina! Ipak, u razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza 2011. godine na većini međimurskih mjernih lokaliteta smo izmjerili između 105 i 160 mm kiše! Kako u nasadima nije bilo potencijala krastavosti u ta tri tjedna zabilježeni su gotovo idealni uvjeti za mogući prikriveni razvoj najopasnije skladišne bolesti jabuka – gorke truleži (Gleosporium spp. sin. Colletotrichum spp.). Znamo da su na ovu bolest vrlo učinkovite djelatne tvari privremeno povučene sa europskog (i hrvatskog) tržišta (npr. diklofluanid i tolilfluanid u pripravcima Euparen WP 50 i Euparen Multi WG), a u našoj zemlji također nemamo registrirane vrlo učinkovite pripravke na osnovi tirama. Po literaturnim su podacima na gorku trulež jabuka učinkovite još djelatne tvari ciprodinil (Chorus WG) i trifloksistrobin (Zato 50 WG, Zato Plus WG). Djelatna tvar dodine (Chromodin, Dodine S-65, Syllit SC) pokazala se ove sezone potpuno nedjelotvorna na gorku trulež jabuka, jer se nakon njihove preventivne primjene početkom zadnje dekade mjeseca srpnja gorka trulež jabuka u nasadima počela razvijati već tijekom kolovoza, a tipični simptomi su naročito prepoznatljivi u mjesecu rujnu (vidi fotografije)!
Također, trgovci i potrošači traže voće koje sadrži značajno niže ostatke sredstva za zaštitu bilja od tolerance koje propisuje zakon, pa se zadnjih godina traže “ekološka” sredstva za suzbijanje najčešćih skladišnih bolesti jabuke. U komparaciji sa standardnim fungicidom kaptan, zadnjih su godina ohrabrujući rezultati dobiveni primjenom mikro-bioloških pripravka “Boni Protect” (Aureobasidium pullulans) i “Conserver” (mlječno-kiselinske bakterije).
Od fizioloških su poremećaja najveći gubici posljednjih sezona tijekom skladištenja plodova jabuke zabilježeni zbog pojave tamne paleži kožice (“scald”) i gorke pjegavosti (vidi slike). Kako je tamna palež kožice plodova veliki svjetski problem pri čuvanju osjetljivih sorata jabuke (npr. granny smith, crveni delišes, fuji, cripps pink, greenstar), nakon zabrane pripravaka na osnovi DPA (“Stop Scald”) su istraživane mnoge alternativne metode njena sprječavanja: npr. tretiranja s Ca, tretiranje toplom vodom, puštanje etanola u komore tijekom skladištenja, “ILOS”, “DCA”, “smartfresh” i slično. Ovaj se poremećaj prepoznaje kao nepravilno obrubljena tamna promjena boje površinskog tkiva kožice ploda, čije meso u unutrašnjosti ostaje neoštećeno, ali takvi plodovi zbog nagrđenog izgleda nisu za prodaju. “Scald” nastaje kao posljedica oksidacijskih procesa u kožici ploda, a poremećaju pogoduje prerana ili prekasna berba. Češće se javlja radi slabije transpiracije plodova zbog prevelike koncentracije O2 ili previsoke temperature skladištenja. Pojavljuje se i na drugim sortama jabuke proizvedenim u toplijim meteorološkim uvjetima (npr. jonagold), a pri vrlo dugom i nepravilnom skladištenju sve sorte pokazuju simptome “scalda”. Neprimjerena koncentracija CO2 u komorama je dodatan razlog jače pojave tamne paleži kožice. Pravovremena berba i pravilno izveden postupak “smartfresh” može u potpunosti ukloniti pojavu tamne paleži kožice plodova, a jednako vrijedi i za “starački scald” kod sorte zlatni delišes. Gorka pjegavost nastaje kao posljedica poremećaja sadržaja hranjivih elemenata u plodovima, genetski je uvjetovana pa su najviše oštećeni plodovi sorata jonagold, mutsu, james grieve i breaburn. Simptomi se pojavljuju nekoliko dana ili tjedana nakon berbe – ispod kožice se udubljeno pojavljuju tamno-zelene ili smeđe pjege. Odumrlo i suho tkivo je promjera od tri do deset mm. Tkivo potamni zbog pomanjkanja kalcija (Ca), a naročito zbog povišenih koncentracija magnezija (Mg) i kalija (K) u plodovima. Plodovi su slabije konkurentni za usvajanje kalcija spram brzo rastućih mladica i lišća. Stoga taj fiziološki poremećaj preventivno nastojimo spriječiti sa šest-, osam- ili čak deset tretiranja folijarnim hranjivima s naglašenim sadržajem kalcija i primjenom regulatora rasta koji skraćuje dužinu mladica (proheksadion-kalcij = Regalis WG). Prskanje kalcijem smanjuje i opasnost od pojave tamne paleži kožice (“scald”), “lenticelne pjegavosti”, produžuje životnu dob i povećava čvrstoću mesa plodova jabuke.