Tko otkupljuje metalnu robu ukradenu po Međimurju?

U Slemenicima je između 14. i 16. studenoga nepoznat počinitelj s društvenog doma skinuo i otuđio 50 metara bakrenih žljebova za odvod oborinskih voda. Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna, a počinitelju slijedi kaznena prijava... - ovo je samo jedan u dugom nizu sličnih izvještaja u policijskim biltenima. Nižu se iz dana u dana, a ključne riječi su “bakar”, “aluminij” i “nepoznat počinitelj”...
Lopovima “metalske struke” sve je izvor ilegalne zarade: ima ih na krovovima škola, na privatnim posjedima, grobljima, skladištima tvrtki, u dvorištima registriranih otkupljivača sekundarnih sirovina, skidaju žljebove s crkvi...
PIONIRSKI DUH
Čakovečki Unimer po mnogočemu je vodeće poduzeće u djelatnosti sakupljanja sekundarnih sirovina u našem kraju. Četrdeset osam zaposlenih još uvijek povezuje pionirski duh i dublja pobuda od same zarade, ističe direktorica Unimera Biserka Andrašević. Od robe koja miriše na krađu brane se iskustvom:
- Dugogodišnje iskustvo pomaže nam u svakodnevnim procjenama, uz što bih svakako istaknula i visok nivo suradnje s policijom. Ne može nam netko ponuditi 100 kilograma bakrene žice, a da to ne bude sumnjivo. Dobro se zna koja količina određenog materijala može doći iz uobičajenog otpada iz domaćinstava. U sumnjivim slučajevima odmah kontaktiramo policiju i pokušavamo zadržati stranke do njihovog dolaska. Prije mjesec i pol imali smo jedan takav primjer: policija je stigla na vrijeme, a roba je vraćena vlasniku, i to prije nego što je on uopće shvatio da mu je ukradena - kaže Biserka Andrašević, no ističe da slabu kariku čine inspekcijske službe:
- Otkupljivači sekundarnih sirovina u bespoštednoj su tržišnoj utakmici. Samo u Međimurju ima 5 registriranih tvrtki za ovu djelatnost i nad nama nadležna inspekcija vrši stalni nadzor. No, imam dojam da je upravo ta služba slaba karika u ovom problemu. Na pitanje zašto ne kontroliraju osobe koje u dvorištima drže po 40 ili 50 tona različitog otpada, odgovaraju da nisu ovlašteni ulaziti na privatni posjed. To ne mogu prihvatiti kao odgovor jer je činjenica da je takav nadzor i kontrolu moguće provesti u suradnji s nadležnim službama. Na dvorištu ne možete držati tone sekundarnih sirovina jer to traži registraciju i zakonom propisanu dokumentaciju. Ako toga nema, nešto nije u redu. Zbog učestalih ilegalnih preprodaja i krađa, ne trpimo samo mi, već i komunalne službe. Svi znamo da krupni otpad pripremljen za odvoz prvo preberu Romi koji iza sebe ostave nered, a taj nered ostaje koncesionaru koji zbrinjava otpad na određenom području.
Je li od pomoći zapisivanje osobnih podataka stranaka?
- Nama stranke ne moraju pokazati svoje osobne iskaznice ako to ne žele. Svi daju osobne podatke, a jesu li oni točni, ne možemo utvrditi u svim slučajevima. Ima situacija u kojima nam osoba doveze robu te se predstavi jednim imenom, a sljedećeg dana ista osoba ima drugo ime.
Jesu li stranke Unimera u najvećem broju Romi?
- Ne. Za Rome je specifično da su ptice selice i idu za povoljnijom cijenom. Ako im otkupljivač sa susjednog područja, primjerice, obeća da će im robu platiti za dva, tri dana jer trenutno nema novca, u tom slučaju će doći nama jer znaju da se kod nas isplata ne odgađa. Kod Roma nema tolerancije na rok plaćanja. Ili odmah ili ništa.
O kakvoj vrsti robe je riječ kad se dovozi otpad iz domaćinstava?
- U našem je slučaju to uobičajen materijal koji ostaje nakon renoviranja stambenih prostora, poput gusnatih kada, slavina i sl. Dovoze ljudi i stare bicikle, pa i automobile koji su dali svoje. Zahvaljujući sve višoj svijesti ljudi da njihov otpad ima cijenu, manje je divljih deponija. A nama je neizmjerno stalo da nam Međimurje ostane zeleno. Važna nam je zaštita okoliša i zalažemo se da se edukacija uvede u osnovne škole i vrtiće jer je to jedini ispravan put do svjesnijih i savjesnijih ljudi budućnosti.
Posjećuju li i Vašu tvrtku noću lovci na metal?
- Imali smo više takvih slučajeva, i to ne samo noću, nego i u pola bijela dana. Izvan radnog vremena Unimer štiti čuvarska služba kojoj pomažu i naši psi.
UKRADENO NESTAJE PRED NOSOM POLICIJE
O profesionalnoj svakodnevici opterećenoj oprezom zbog iznimnog broja krađa razgovaramo i s direktorom tvrtke Međimurje metali iz Male Subotice Muhamedom Bajrićem. U ovoj tvrtki, koja posluje od 1998. godine, radi 15-ak djelatnika na čijem iskustvu i procjeni leži i dio renomea poduzeća. Na pitanje kako se štiti od ukradene robe, M. Bajrić kaže:
- Pomaže nam dobra suradnja koju njegujemo s policijom, no pri preuzimanju robe treba uvijek biti na oprezu. U većini slučajeva možemo procijeniti kad je riječ o robi sumnjivog porijekla i takvu robu ne preuzimamo te obavještavamo policiju. Ne može vam fizička osoba ponuditi 300 kilograma bakra ili ogromne količine špene jer je to automatski sumnjivo. Tolika količina sirovine ne možesakupiti u običnom domaćinstvu. U posljednje je vrijeme sve manje takve, sumnjive robe jer počinitelji kaznenih djela ukradeno neće ni pokušati plasirati registriranim otkupljivačima u Međimurju. Ukradeno se prodaje izvan naše županije. Pri preuzimanju robe uzimamo imena, adrese i OIB ponuditelja, a katkad pitamo i o porijeklu robe. Zabilježili smo pojedinačne slučajeve da su se ljudi na to pitanje okrenuli i otišli te odustali od pokušaja prodaje sirovine vidjevši da držimo do legalnog poslovanja. Sjećam se slučaja kad su nam donijeli manju količinu materijala među kojim su bile i mesingane ručke s grobnica. Radilo se o maloj količini koju smo otkupili, a odmah potom pozvali policiju da robu vrati vlasnicima jer smo iz aktualnih izvještaja u medijima posumnjali da se radi o nestalim ručkama s malosubotičkog groblja. Iz poštovanja prema ljudima koji su skupo platili takvu opremu za počivališta svojih najbližih, smatrali smo potrebnim sačuvati i vratiti predmete, što smo i učinili - kaže Muhamed Bajrić i dodaje kako je legalnu robu koju fizičke osobe nude njegovoj tvrtki lako prepoznati:
- Uglavnom se radi o dijelovima starih poljoprivrednih strojeva i alatki, što je specifično za Međimurje kao pretežito poljoprivredni kraj. Ljudi se iz raznih razloga prestaju baviti obradom zemlje te im ostaje staro oruđe za koje mogu dobiti naknadu, a osiguravamo i prijevoz, što je starijim ljudima posebno povoljna opcija. Direktor Međimurje metala kaže da su inspekcijske službe pojačale nadzor nad registriranim otkupljivačima sekundarnih sirovina, a s druge strane je sivo tržište u ekspanziji:
- Situacija se loše reflektira s više aspekata: na meti kradljivaca su i sekundarne sirovine koje prikupljamo u naše kontejnere po raznim tvrtkama, zbog čega smo i mi na gubitku, a ugrožava nas i crno tržište.
Ne znam zašto nas, legalne otkupljivače, inspektori stalno kontroliraju, a istovremeno crno tržište cvjeta. Svojevremeno smo imali sastanak s predstavnicima policije i inspekcijskih službi te predložili da policijski službenici više kontroliraju promet i robu koja se prevozi našim cestama. Tijekom ljeta primijetio sam da je na stranicama crnih kronika bilo manje krađa metala i vjerujem da su tome pridonijele pojačane policijske patrole. Problem je velik i težak i neće ga biti moguće riješiti bez sveobuhvatnijeg angažmana cijele zajednice - smatra M. Bajrić.
Željka Drljić

Ne zovite “čistače”
- Katkad nas ljudi nazovu jer se žele riješiti kakvih većih i težih komada otpada iz domaćinstva, no nestrpljivi su i ne mogu pričekati koji dan da naša vozila dođu po to. Tada, umjesto da sami pokušaju organizirati prijevoz, čine pogrešku i zovu Rome te im besplatno daju otpad samo da ga se riješe. Time ostaju bez naknade, a dio tih posjetitelja sklon je “snimiti” imanje. Nisu rijetki slučajevi da nedugo iza toga ljudi bivaju pokradeni - upozorava direktorica Unimera B. Andrašević.

Što zanima socijalne radnike?
Zanimljiv je podatak da u Unimeru surađuju sa socijalnim radnicima iz susjednih županija, ali najmanje s čakovečkim Centrom. Socijalne radnike zanima jesu li određeni ljudi ostvarili naknade prodajom sekundarnih sirovina. Spiskovi im daju uvid u moguću dodatnu zaradu onih koji, vjerojatno, ostvaruju određeni oblik državnih potpora.

Cijene
Cijene željeza kod registriranih otkupljivača kreću se od 1,30 do 1,60 kuna, bakra od 25 do 30 kuna, mesing se otkupljuje po 16 kuna, aluminij od 5 do 7 kuna itd... Papir se otkupljuje po 40 lipa kilogram, no papir je svuda oko nas. Papir nisu samo stare novine i istrgnuta stranica iz bilježnice, papir je većina ambalaže niza proizvoda koji nam dnevno prođu kroz ruke, podsjećaju u Unimeru. Cijene diktira količina i kvaliteta robe, a često ih mijenja i neumoljivi zakon tržišne konkurencije. Odstupanja od navedenih cijena kreću se oko 10 lipa. U Unimeru imaju najširi spektar sekundarnih sirovina koje otkupljuju zahvaljujući uvjetima koje ispunjavaju. Ne otkupljuju hladnjake koji su zbog plina freona - kategorija opasnog otpada.

Poduzimamo sve!
Da im je otkrivačka djelatnost loša u ovoj domeni kriminaliteta, priznaju u Policijskoj upravi međimurskoj:
- Ne možemo 24 sata dnevno pokrivati područje cijelog Međimurja jer je to tehnički neizvedivo. Poduzimamo sve što je u našoj moći i primjenjujemo poseban akcijski plan kako bismo suzbili krađe. Nadziremo, kontroliramo, procesuiramo. Surađujemo i s inspektorom za zaštitu okoliša i svaki slučaj koji je u domeni njegovog nadzora prijavljujemo. Pozivamo građane koji imaju saznanja da nam jave jer ćemo postupiti i provjeriti svaku prijavu - tvrdi glasnogovornik PUM-a Krunoslav Gosarić, a izvan zgrada policije i Ministarstava problem je prerastao u pošast. Ljudi su otrovani ogorčenjem i bespomoćnošću, a natovareni kradljivci krstare našim cestama sigurni u dobru zaradu dok god je sustav zaštite neefikasan.