M. SREDIŠĆE: Dabrovi srušili hektare šuma uz Muru!

Davne 1997. godine, u okviru projekta Dabar u Hrvatskoj koji provodi Šumarski faklultet Sveučilišta u Zagrebu, u dravske rukavce kraj Legrada pušteno je 29 dabrova dopremljenih iz Njemačke.
Dabar je iz ovih krajeva nestao krajem XIX. stoljeća, a njegovo ponovno naseljavanje pokazalo se više nego upješno jer se ovaj glodavac proširio uzvodno Murom sve do Žabnika. Struka je tvrdila kako se dabar širi uglavnom nizvodno, pa je ovo širenje populacije uzvodno, “prema gore”, svojevrsno iznenađenje. Procjenjuje se da uz Muru trenutno živi oko 25 do 30 obitelji dabra (svaka od 4 do 6 jedinki), ali je ove plahe životinje vrlo teško sresti. Međutim, iza dabrovih pohoda ipak ostaju tragovi koje je nemoguće previdjeti. Tako je i uz Muru u Murskom Središću, nedaleko Šoderke, gdje su dabrovi u samo nekoliko dana porušili stotinjak topola i mladih vrba.
Marinko Cirkvenčić u blizini ima “svoje” ribolovno mjesto na kojem već godinama peca, a prizor koji ga je dočekao jednog jutra posebno ga je iznenadio jer samo dva dana prije ovo je mjesto bilo nedirnuto.
Ne mogu vjerovati da su dabrovi ovo mogli učiniti za samo dva dana, koliko me nije bilo ovdje. Pa to bi i za drvosječu bio velik posao, kamoli za životinje, rekao nam je Marinko čudeći se razmjerima “odrađenog posla”. I do sada sam znao viđati pokoje oglodano drvo, ali ovo je zaista bilo neočekivano, tako temeljito srušiti stablo po stablo. Na žalost, koliko god pažljivo dolazio ovamo, još nisam vidio niti jednog dabra u akciji, pa mislim da se kreću samo noću, zaključio je Marinko. No, i tu je Marinko samo djelomično u pravu jer dabar na fotografiji snimljen je nedavno na Muri kod Novakovca usred bijela dana, dok se zabavljao guljenjem svježe grančice vrbe.
V.Trstenjak

Ne dirajte dabrove
Dabrovi su isključivo biljojedi, hrane se zeljastim, travolikim biljkama, mladom trstikom, vodenim biljem... Zakon o lovstvu dabra tretira kao divljač, ali je lov na njega zabranjen tijekom cijele godine, a kazne za prekršitelje vrlo su visoke i iznose i do 6 tisuća eura. Osim toga, dabar je potpuno bezopasna životinja, pa je ne treba dirati ili na bilo koji način uzmemiravati. Pustimo ga u našim vodotocima jer njegova prisutnot znak je i da je okoliš još koliko-toliko zdrav i očuvan. (vt)