KRAJ ČARAPARIJE: 229 radnika dobilo otkaz!

U subotu 18. veljače, nakon što su im 18. siječnja otkazani ugovori o radu, 229 radnika MTČ Tvornice čarapa u stečaju odradilo je zadnji dan tridesetodnevnog otkaznog roka i time najvjerojatnije završilo svoj radni vijek u propaloj tvrtki. Odlaskom na burzu steći će pravo na naknadu za nezaposlene, a tri zaostale plaće i opremnine mogli bi do ljeta dobiti od Agencije za namirenje radničkih potraživanja.
U ostatku svojih potraživanja, ako se obistine riječi stečajnog upravitelja Želimira Uršulina koji je proteklog petka sudjelovo u radu GSV-a Međimurske županije, radnici bi se mogli nanimiriti u stopostotnom iznosu. Stečajnog upravitelja Uršulina na sjednicu GSV-a pozvao je predsjednik Željko Pavlic, kako bi članove Vijeća iz prve ruke informirao o provedbi stečaja u Čarapariji.
Uršulin je podsjetio da će 6. ožujka biti održano ispitno i izvještajno ročište na Trgovačkom sudu u Varaždinu, nako čega će se znati u kojem će se smjeru odvijati stečaj te hoće li se nastaviti proizvodnja ili ne. Uršulin je članove GSV-a upozorio kako njegova uloga nije brinuti o “socijalnom momentu”, već što brže namiriti potraživanja vjerovnika, ako ga ovi na to obvežu na skupštini vjerovnika.
O vjerovnicima ovisi i to hoće li se ili ne nastaviti proizvodnja koja bi imala smisla jedino ako bi se proizvodilo za izvoz. Međutim, tvrtka u stečaju u našem okruženju sinonim je za nestabilnost i nesigurnost, pa će i dosdsadašnji kupci biti puno oprezniji pri mogućem sklapanju posla.
Stečajni se požalio i na svojevrsne ucjene potencijalnih partnera koji odugovlače s isplatom već isporučene robe. GSV je stečajnom pružio podršku u nastojanju da nastavi proizvodnju te uputilo apel Skupštini vjerovnika da djeluje u tom smjeru. Uršulin se referirao i oko Čaraparijinih dionica Čateksa koje će pokušati unovčiti po najpovoljnijim uvjetima za vjerovnike.
Cijena Čateksovih dionica na burzi je postavljena na previsokih 120 kuna, ali nema nikakve potražnje, niti ih bilo tko kupuje, a osim dionica Čateksa, kao Čraparijina imovina vodi se i apartman na obali i diskoklub u Bartolovcu, nad kojima najvjerojatnije “sjedi” Splitska banka koja je i najveći vjerovnik Čaraparije.
Dugotrajni stečajevi
Nitko ne raspolaže preciznom brojkom koliko se trenutno stečajeva vodi u Međimurju, ali da neki predugo traju, s time su se složili svi na GSV-u, uz opasku Uršulina kako je pogrešno za dugotrajnost postupaka optuživati stečajne upravitelje.
Naime, GSV se pokušao referirati i na uočene slabosti u provođenju stečajeva, a kao najzorniji primjer kako se stečaj ne bi smio voditi je stečaj Visokogradnje. Kao pozitivni primjeri spomenuti su stečajevi Trgocentra, Modeksa, Međimurske štedionice... Stečajni upravitelj Uršulin dopustio si je komentirati najave izmjena stečajnog zakona po kojima će radnička potraživanja imati apsolutni prioritet, ustvrdivši, argumentirano, da se to, iz raznih razloga, ali prije svih jer vlasnici kapitala neće htjeti ulagati ne budu li im ulaganja osigurana, nikada neće dogoditi.
Članovi GSV-a ipak su imali drugačije mišljenje oko tog pitanja, a svi se nisu složili niti oko činjenice da se jednima u stečaju pomaže, a drugima, posebno malim i srednjim poduzetnicima ne. Tako je Ivan Senčar ustvrdio kako u ovakvim slučajevima treba isključiti emocije, da podržava pokušaje da nešto napravi, ali ne razumije kako se sada velikima vraćaju energenti (župan Ivica Perhoč obećao je stečajnom upravitelju Čaraparije kako neće biti problema s javnim poduzećima i isporukom energenata, op.nov.), opraštaju dugovi prema državi, a o malim poduzetnicima nitko ne rapravlja. Senčar to smatra kršenjem osnovnih ljudskih prava i očitim primjerom nejednakosti. Senčar je zbog nedefiniranih “pravila igre” čak najavio seljenje svoje tvrtke u inozemstvo. Također je postavljeno i pitanje zašto se odugovlači s pokretanjem stečajeva, pa je tako Franjo Veble podsjetio kako je još 2006. godine tražio podatke o neuplatama poreza i doprinosa u tekstilnoj branši, podnosio kaznene prijave, ali umjesto da se nešto učlini po tom pitanju, optuživalo ga se i napadalo, a poreznici su žmirili na oba oka.
- Nemojmo se zavaravati da smo očuvali radna mjesta nečinjenjem i nepokretanjem stečaja na vrijeme. Nismo, ustvrdio je Veble, uz konstataciju da je najuspješniji stečaj onaj pokrenut na vrijeme.
V.Trstenjak