KLIKNITE I ČITAJTE INTERNETSKO IZDANJE NOVINA   |   PREDAJTE MALE OGLASE   |   PREDAJTE ZAHVALE I SJEĆANJA
add1 add1
add2 add2

Nakon remonta hidroelektrana Dubrava bit će jača


Na Dravi, na Proizvodnom području Sjever kako Hrvatska elektroprivreda definira regionalno svoj proizvodni potencijal, u tihoj vrtnji moćnih agregata dragocjenu električnu energiju daju HE Varaždin (od 1975. godine), HE Čakovec (od 1982. godine) i HE Dubrava (od 1989. godine).
Kad su građene, hidroelektrane su projektirane kao višenamjenske jer, osim proizvodnje električne energije, popratni su efekti planirani i u vodopskrbi, u obrani od poplava, zaštiti zemljišta od erozije, navodnjavanju, odvodnji, pa čak i prometu.
ISPLATIVA INVESTICIJA

Hidroelektrane besprijekorno funkcioniraju desetljećima, a na najmlađoj od spomenute tri trenutno se – uz redovite godišnje remonte o kojima je Međimurje već izvještavalo – izvode radovi koji nadilaze uobičajeni godišnji servis (laički rečeno), a ukupna vrijednost radova kreće se, kaže Damir Magić, dipl. ing. el., direktor PP-a Sjever - u visini 50-ak milijuna kuna koje bi se zapravo moglo ubrojiti u investicijske radove, dugoročno isplative, a ne u održavanje.
Radovima koji se izvode, naime, na HE Dubrava, osjetno se podiže performanse hidroelektrane.
Budući da je HE Dubrava protočno-derivacijska hidroelektrana i posljednja stepenica na dionici Drave od granice Slovenije do utoka Mure, nizvodno od hidroelektrane dogodile su se promjene u režimu rijeke koje izravno utječu na njen rad. Što se s aktualnim zahvatima želi postići objašnjava direktor HE Dubrava, mr. sc. Miljenko Brezovec, dipl. ing. el.:
NOVI REŽIM, NOVE TURBINE
- Danas je, nakon dvadesetak godina rada, razina tzv. donje vode na odvodnom kanalu HE Dubrava znatno niža od projektirane. To je zato što nije izgrađena inače planirana nizvodna hidroelektrana koja je trebala držati razinu vode nizvodno od HE Dubrava, a i dalje se vodeni horizont postepeno spušta zbog erozije odvodnog kanala i korita Drave nizvodno od HE Dubrava.
Zbog toga izvorno ugrađene turbine rade kod većih padova od projektiranih, dakle u uvjetima za koje nisu predviđene, a to dovodi do pojave kavitacije i drugih problema u pogonu. Osim toga, iskoristivost starih turbina u zadanim uvjetima manja je od iskoristivosti koju će u istim uvjetima imati nove turbine na kojima je moguće korištenje nešto većeg protoka, pa time i dizanje maksimalne snage u normalnom pogonu.
DUGO SE PLANIRALO
- Nisu te spoznaje novog datuma, parametre za odluku o rekonstrukciji, odnosno za zamjenu radnih kola glavnih turbina HE Dubrava imali smo pred desetak godina. Tako je idejno rješenje zahvata usvojeno još 2002. godine, s mogućim varijantama rješenja problema snižene razine donje vode i revitalizacije turbina.
Nakon razvoja novih lopatica radnog kola i provedenih modelskih ispitivanja, od 2003. do 2004. godine imali smo i varijante mogućih rješenja za projekt zamjene radnih kola glavnih turbina HE Dubrava 2005. godine, a nakon provedenih analiza, pala je odluka o ugradnji nove turbine većeg promjera, tako da se promjer radnog kola s 5,4 m povećava na 5,5 m.
Ugovor za zamjenu radnih kola glavnih turbina sklopljen je u srpnju 2007. s konzorcijem u kojem su Litostroj Power iz Ljubljane i Alstom iz Karlovca.
Posao je složen, zahtjevan tehnički, jer u okviru zamjene radnih kola na oba glavna agregata mijenja se kompletno radno kolo turbine (glavina i četiri lopatice radnog kola te obloga radnog kola i konus usisne cijevi s aksijalnim (nosećim) ležajem.
REMONT JE KAPITALNI
- Mi smo s tim kapitalnim remontom, s radovima na zamjeni opreme, počeli na agregatu B te obavili sve radove od 1. prosinca 2009. do 18. lipnja 2010. godine, a na agregatu A, na kojem su radovi trajali mjesec dana manje, od 14. prosinca 2010. do 3. lipnja 2011. godine. No, pri eksploataciji agregata B nakon zamjene radnog kola, u uvjetima sniženog pada, uvrđeno je da se zbog nedovoljnog otvora radnog kola ne može postići maksimalna snaga. Stručnjaci Litostroja predložili su zato sanaciju problema maksimalnog otvora radnog kola na oba agregata, i to o trošku Litostroja. Predloženi zahvati napravljeni su na novoj opremi agregata A prije zamjene radnog kola i opravdanost korekcije pokazala se odmah na početku eksploatacije u uvjetima smanjenog poda. Zato se sada istovjetni zahvat obavlja i na agregatu B, i to u okviru aktualnog godišnjeg remonta kao popravak u garantnom roku.
UZVODNO NE TREBA
- Na dvije uzvodne hidroelektrane takvi zahvati nisu rađeni jer ne dolazi do pada razina donje vode na odvodnim kanalima tih hidroelektrana. Njihove vode regulirane su samim radom HE Dubrava, nema erozije vodotoka zbog koje bi padala razina donje vode.
Za širu publiku nemoguće je objašnjavati tehničke detalje zahvata, ali dovoljno je reći – samo zbog metar i pol razlike u visini donje vode koja se pojavila nakon gradnje hidroeleketrane, mi smo u mogućnosti – u ovim tehničkim okolnostima – proizvodnost, iskoristivost postrojenja, podići za desetak i više posto!
Na HE Dubrava sada smo u mogućnosti dati trajno maksimalnu snagu od 39 MW, a do sada je bilo 37 MW. Što je još važnije – sad imamo mogućnost raditi na tehničkom minimumu od 15 MW, što ranije nije bilo moguće zbog pojave vibracija i neželjenih tehničkih pojava u mehanici postrojenja. Već ove zime na malim protocima pokazalo se koliko je to dobro.
2011. DOBRA GODINA
- Vidite, za 2011. godinu može se reći da je bila iznimno sušna godina, ali ja znam reći: Drava je u energetskom pogledu zlatna rijeka. Na HE Dubrava imali smo dotoke koji su omogućili proizvodnju na razini 98% od projektiranog kapaciteta, a sve tri hidroelektrane PP Sjever ostvarile su 96,3% od projektiranog proizvodnog maksimuma.
NE BOJIMO SE LEDA
- Istina, dravske se hidroelektrane već desetljećima vrte, pa je neizbježno planiranje revitalizacije i HE Varaždin i HE Čakovec, no, javnosti je važno znati - funkcioniraju basprijekorno.
Zima nam je bila s dosta leda, ali zbog malih protoka nismo imali posebnih problema niti opasnosti po postrojenja. To tim više što smo na brani HE Dubrava na dva preljevna polja rekonstruirali sustav grijanja mehanike kojom se regulira protok, odnosno prelijevanje. Može se reći da smo spremni za svaku moguću situaciju, i težu od ove koju smo imali početkom veljače, na iznimno niskim temperaturama i s puno leda.
Zabilježio
M. Belčić

Autor članka: 
M. Belčić
06.03.2012