Gdje su nekad visokopozicionirani Međimurci?

Aktualna prepucavanja oko toga za čije je vlasti (HDZ-ove, ili ove nove SDP-ove) više Međimuraca zauzelo visoke pozicije u Zagrebu potpuno su, što se mene tiče, nebitna tako dugo dokle god barem jedan Međimurac ne sjedne u ministarsku fotelju. Do tada se bivši i sadašnji mogu prepucavati koliko im volja. Županijski HDZ tako je nedavno demantirao župana Ivicu Perhoča da je ova vlast Međimurju, kad su kadrovi u pitanju, dala više od bivše. A u bivšoj su vlasti na visokim pozicijama bili Dražen Breglec (HSLS), Leo Begović (HDZ), Darko Horvat (HDZ), Žarko Katić (HSLS) i Igor Camplin (HDZ). Trojica od njih bili su pomoćnici ministra, a dvojica državni tajnici, što je zapravo status u rangu sadašnjih zamjenika ministara. S novom vlašću došli su i novi ljudi, a bivši visokopozicionirani državni službenici u novom odnosu snaga snašli su se na različite načine. Nitko od njih nije ostao bez posla, a jednom, ako i kada ponovo njihova opcija dođe na vlast, ponovo mogu računati na visoke sinekure.
Iz ministarstva u
Ludbreg
Darko Horvat, aktualni predsjednik HDZ-a Međimurske županije, svoju je karijeru počeo graditi u HEP-u. U lipnju 2010. godine, nakon ostavke Branimira Horačeka, izabran je za predsjednika NO-a HEP-a d.d. Iz kvote HDZ-a bio je postavljen na mjesto ravnatelja Uprave za obrt, a potom je na javnom natječaju izabran za ravnatelja Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
- Trenutno sam direktor odgovoran za razvoj u ludbreškoj tvrtki Energy plus d.o.o. koja se bavi obnovljivim izvorima energije, potvrdio nam je Horvat proteklog četvrtka. Kao ravnatelj Uprave uza energetiku, bio sam rukovodeći državni službenik koji je bio biran javnim natječajem, a to se ne bi smjelo tretirati kao da sam bio na mandatu. Novom organizacijom ministarstava i ukidanjem mjesta ravnatelja, uprava ukinuto je i moje radno mjesto, a ja sam se imao pravo vratiti na svoje radno mjesto u HEP-u u kojem sam ranije radio. Nije bilo turbulencija niti potresa kod promjene mog radnog mjesta, sporazumno sam raskinuo ugovor i bez prestanka radnog odnosa prešao u sadašnju tvrtku, ispričao nam je Horvat. Ima li sad veću plaću nego kad je radio u Ministarstvu, Horvat nije želio govoriti, ali je činjenica da dugoročno, u nekakvom drugačijem odnosu političkih snaga na državnoj razini, Horvat ima velike izglede vratiti se na visoku poziciju u izvršnoj vlasti.
Nije bilo revanšizma
Manje izgleda za to ima Igor Camplin, HDZ-ovac kojeg “iz Zagreba” nije potjerala sadašnja vlast. Camplina, po zanimanju inženjera prometa i ekonomista, koji je bio pomoćnik ministra mora, turizma, prometa i razvitka, razriješila je HDZ-ova Vlada u listopadu 2010. Odluka o razrješenju objavljena je u Narodnim novinama, a niti do danas nije do kraja jasno zašto je Camplin morao otići. U svakom slučaju, zbrinut je u HŽ-u, odnosno u Radionici za popravak željezničkih vozila u Čakovcu, na mjestu rukovoditelja za upravljanje kvalitetom. Igor Camplin svoje je razrješenje tada obrazlagao nedovoljnom stručnom spremom iako ima dvije diplome viših škola.
Katić ostao u MUP-u
“U Zagrebu”, nedodirljiv na svojoj poziciji pomoćnika ministra MUP-a, ostao je Žarko Katić, međimurski zet, rođen u Zadru. Katić, otac šestero djece, je diplomirani pravnik, na mjestu pomoćnika ministra za upravno-inspekcijske poslove te zaštitu i spašavanje je od 2001. godine. U Čakovcu je radio kao tajnik Graditeljske škole, potom kao samostalni upravni referent u Sekretarijatu za društven djelatnosti tadašnje Općine Čakovec, a u MUP je otišao s mjesta pomoćnika pročelnika u Uredu za prosvjetu, kulturu, informiranje i sport Međimurske županije. Od 1994. do 2001. godine bio je zastupnik HSLS-a u Županijskom domu Sabora, a u drugom mandatu i predsjednik Mandatno-imunitetnog odbora i član Odbora za zakonodavstvo te Odbora za unutarnju politiku i lokalnu samoupravu.
Begović ostao u HEP-u
Nešto skromniji životopis ima još jedan međimurski zet, Leo Begović, rođeni Dubrovčanin. Begović (HDZ), koji je završio FOI u Varaždinu, u visoku je politiku ušao preko Hrvatske gospodarske Komore, Županijske komore Čakovec, u kojoj je bio poslovni tajnik u vrijeme u kojem je dužnost predsjednika obnašao Branko Krnjak (HDZ). Do 2005. bio je član Vijeća za EU integracije HGK-a, a iste godine Vlada ga imenuje pomoćnikom ministra gospodarstva, rada i poduzetništva. Neko vrijeme bio je predsjednik NO-a tvrtke Đuro Đaković Holding, a u rujnu 2009. godine doživljava vrhunac karijere i, nakon smjene Ivana Mravka i kompletne Uprave, postaje predsjednik Uprave HEP-a u kojem je do tada bi član NO-a.
- I dalje sam u sustavu HEP-a, raspoređen sam na nešto nižu razinu i radim kao savjetnik. Ništa tome ne bih dodao, osim da imam prilično posla i oko toga ne bih pravio nikakve probleme, prilično oprezan bio je Begović koji nam se u srijedu javio sa službenog puta u Sloveniji. Begovićeva strast je ribičija, ali niti sa sadašnjom funkcijom nema baš previše vremena za svoj hobi.
Breglecu fali politika
Na vrlo visokoj poziciji u državnoj administarciji, na mjestu državog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i razvitka (kasnije infrasrukture) bio je i Dražen Breglec. Breglec je na toj poziciji bio šest godina, a u Ministarstvo je došao nakon dva mandata gradonačelnika Murskog Središća. Nakon što nije uspio postati predsjednik HSLS-a, u svibnju 2010. dao je neopozivu ostavku tadašnjoj predsjednici Vlade Jadranki Kosor. Svoju je ostavku u tjedniku Nacional tada pravdao osobnim razlozima i nedovoljnom potporom u HSLS-u u kojem je nakon neuspjelog juriša na mjesto predsjednika stranke navodno izgubio podršku i bio marginaliziran. Navodno je na mjesto državnog tajnika došao bez potrebne stručne spreme, a nakon ostavke imenovan je članom Uprave kurirske tvrtke City Ex i tako se našao u sukobu interesa jer je u City Ex ušao prije nego što mu je istekao šestomjesečni moratorij kojim mu zakon zabranjuje obnašanje takvih funkcija.
Prema zakonu, funkciju člana uprave nije smio prihvatiti u roku od šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Breglecov odlazak u City Ex bio je iznenađenje za sve jer je kao državni tajnik oštro prozivao City Ex za kršenje zakona, a City Bregleca za sukob interesa budući da je Breglec u to vrijeme bio zamjenik predsjednika NO-a Hrvatske pošte, glavnog konkurenta City Exa. Iz ove tvrtke čak su prijetili da će Bregleca prijaviti za zloporabu položaja i tražiti deset milijuna kuna za naknadu štete... Osim u HP-u, Breglec je bio član ili predsjednik NO-a i u Međimurje-Plinu, HŽ-Putničkom prijevozu, HŽ -Vuči vlakova, HŽ d.o.o.-u, Zračnoj luci Zagreb... Breglec bez politike ne može, a to nam je potvrdio i u nedavnom razgovoru. Probnim “puštanjem balona” o ulasku u HNS očito je ispipavao teren i mogućnost da se ponovo vrati u politiku budući da više nije član HSLS-a. Kako bilo, u politici (i biznisu) sve je moguće jer se Breglec na kraju skrasio u tvrtki s kojom je kao državni tajnik vodio pravi mali rat. Tako ne bi bilo ništa neočekivano da Breglec u budućnosti ponovo osvane na nekoj visokoj funkciji (Breglecovo ime čak se na neki čudan način našlo u optjecaju nakon odlaska ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zlatka Komadine), što se može pripisati navodno dobrim odnosima s prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem. Uostalom, sam nam je potvrdio da je spreman novoj Vladi pomoći u projektima u kojima može pokazati svoje stručne kavalitete.
Vlado Trstenjak