Kartel trgovaca ucjenjuje proizvođače krumpira

Ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini u ime Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira prošlog je tjedna Dragutin Taradi, predsjednik UMPMK-a, poslao zahtjev da sazove sastanak na kojem bi se razmotrile nepovoljne okolnosti kojima su izloženi proizvođači na domaćem tržištu krumpira.
U pismu ministru koje je sa sastanka Upravnog odbora UMPMK-a poslao D. Taradi traži da se u Ministarstvu poljoprivrede sazove sastanak predstavnika proizvođača krumpira – u prvom redu Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira (kao i drugih, izravno zainteresiranih udruga proizvođača krumpira), predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore (Odbora za krumpir), Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te, svakako, predstavnika Društva za zaštitu potrošača Potrošač.
Proizvođači krumpira s područja Međimurja, naime, predlažu da se na razini Ministarstva ocijeni situacija u koju su dovedeni proizvođači merkantilnog krumpira na pragu pune sezone berbe.
TRGOVCI U KARTELU
Između ostalog, u pismu D. Taradi ministra T. Jakovinu upozorava:
- Veliki otkupljivači (tzv. trgovački lanci), natječući se međusobno uvođenjem tzv. akcijskih cijena u maloprodaji krumpira, izlažu proizvođače krumpira stalnom pritisku da se otkupna cijena krumpira snizi. Otkupna je cijena merkantilnog krumpira već snižena na razinu koja ugrožava proizvođače: prosječno 1,3 kune za kilogram sortiranog, kalibriranog krumpira, odnosno 1,4 kune za kilogram sortiranog, kalibriranog i opranog krumpira, no, to istovremeno ne znači da je u maloprodaji krumpir ponuđen potrošačima po posebno povoljnijim cijenama.
Uvođenje tzv. akcija nije nepoznanica na našem tržištu, no, već je uspostavljeno u nizu godina nepisano pravilo: te se cijene potrošačima daju na račun proizvođača, a po razlici između maloprodajne cijene merkantilnog krumpira u trgovačkim objektima i cijene koju proizvođači mogu ostvariti u otkupu, jasno je vidljivo na čiji se račun polaže te tzv. akcijske cijene u maloprodaji...
PLANIRANA LANČANA REAKCIJA
Štoviše, poučeni iskustvom i informacijama proizvođača krumpira iz cijele Hrvatske – proizvođači krumpira iz Međimurja (apsolutno najjači i najorganiziraniji u Hrvatskoj) otvoreno izražavaju sumnju da je došlo do karteliranja otkupljivača - do tržišno nedopustivog interesnog sporazumijevanja velikih otkupljivača na račun proizvođača krumpira - odnosno do pokušaja dovođenja proizvođača krumpira u ucijenjen položaj.
U pismu ministru navode i da je za hrvatsko tržište karakterističan primjer jedne trgovačke kuće koja posluje na cijelom teritoriju Hrvatske, a putem svojih objekata godišnje plasira svega do 2.000 tona krumpira s hrvatskih njiva!
No, zamiljivo, ta trgovačka kuća uvijek prva kreće s tzv. akcijskim cijenama u maloprodaji krumpira, izazivajući lančanu reakciju (sumnja se - planiranu i kartelski dogovorenu) kod drugih otkupljivača koji onda prema proizvođačima idu sa zahtjevima za smanjenjem otkupne cijene, pozivajući se na tobožnju potrebu konkurentnosti na tržištu i ne nudeći nikad u tzv. akcijskoj prodaji podjelu poslovnog troška ravnomjerno između proizvođača i trgovaca.
ZA KOREKTNO
TRŽIŠTE
Članovi UMPMK-a očekuju da stanje ocijeni i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kao i Društvo za zaštitu potrošača Potrošač koje legitimno može zastupati interese potrošača našeg krumpira i krajnjem kupcu prenijeti pravu informaciju tko diktira cijenu. Da bi se moglo razgovarati argumentirano i razmotriti problem u svjetlu korektnog tržišnog poslovanja, proizvođači krumpira napravili su – uz pomoć stručnjaka i uz iskustva iz prakse - detaljnju kalkulaciju troškova proizvodnje krumpira u tri moguće varijante.
Iz tablica koje su poslane ministru jasno je vidljivo: u već trećoj sezoni u kojoj proizvođači trpe posljedice ekstremno nepovoljnih vremenskih prilika stekli su se uvjeti da Ministarstvo poljoprivrede krene u zaštitu proizvođača krumpira od netržišnih postupaka velikih otkupljivača, kako bi se očuvala domaća proizvodnja krumpira u koju su uložena (poticajima, različitim oblicima edukacije, unapređenjem tehnologija itd.) i značajna proračunska sredstva.
KALKULACIJA
POKAZUJE...
Iz pismu priložene kalkulacije jasno je vidljivo da se u proizvodnji ni ranog ni kasnog krumpira ne može ostvariti pozitivno poslovanje ispod razine uspješne ili iznimno uspješne proizvodnje kakvu u ovoj sezoni jednostavno nije moguće svugdje i u svim uvjetima ostvariti.
Za rani krumpir u rasponu otkupne cijene od 1,65 do 2,15 kuna za kilogram bilježi se gubitak u proizvodnji od 3.860 kuna do 13.860 kuna po hektaru, a u proizvodnji kasnog krumpira u kojoj se u kalkulaciji primjenjuje raspon cijena od 1,00 do 1,50 kuna po kilogramu, tek se uz prinos viši od 25 tona po hektaru (za sortiran, kalibriran merkantil) može ostvariti minimalna dobit od 3.558 kuna po hektaru - ali tek uz 1,5 kuna za kilogram u otkupu.
Za prinose više od 30 tona po hektaru pozitivan se rezultat u poslovanju može ostvariti tek uz otkupnu cijenu višu od 1,25 kuna po kilogramu, a prihvatljiv dohodak od 10.977 kuna po hektaru tek uz spomenutu cijenu u otkupu od 1,50 kuna za kilogram.
Iz kalkulacija je, dakle, jasno vidljivo da pritisak otkupljivača putem tzv. akcijskih cijena u maloprodaji na račun proizvođača i zahtjevi da se otkupna cijena (zbog navodne konkurentnosti) snizi ispod razine 1,30 kuna za kilogram - nisu tržišno utemeljeni.
Proizvođačima krumpira – napominje su u pismu ministru - posebno je stalo da do potrošača, do onih koji u današnjim teškim prilikama broje svaku kunu, dođe korektna i potpuna informacija (čiju bi vjerodostojnost trebalo potvrditi resorno ministarstvo) što u cijeni koju za merkantilni krumpir – probran po sortimentu, kalibriran, opran i ambalažiran – pripada proizvođaču, a što čini razliku do cijene koju plaćaju potrošači.
Ministar još nije sazvao sastanak, poziv se u Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira s nestrpljenjem očekuje.
Marijan Belčić