Edvin Lesjak ima prvi plantažni uzgoj aronije u Međimurju

Crnoplodna aronija, velika novost na hrvatskom tržištu, a još više na međimurskom, svakim je danom poznata sve većem broju ljudi. Biljka je to čiji su plodovi slični plodovima borovnice te može narasti do tri metra. Stručnjaci su se složili te aroniju spominju kao izuzetno zdravu biljku od koje pojedinac može imati samo koristi, a dvije su se osobe u Međimurskoj županiji prije četiri godine odlučile same uvjeriti u te teorije.

Edvin Lesjak iz Čakovca prije godinu dana predstavljen je javnosti kao prvi plantažni uzgajivač aronije na prostoru Međimurja. S prijateljem Nenadom Suvajcem iz Požege na području između Knezovca i Šenkovca šumsku parcelu od 6.000 četvornih metara pretvorio je u parcelu s nasadima aronije.

Podsjetimo, prošle je godine aronija na njihovoj parceli bila stara tri godine, bila je Lesjakov hobi, nisu imali tržišni plasman, ali su zainteresirani za otkup bili Zvečevo, Vindija, Varteks i Podravka, a rezidba aronije bila im je nešto strano. Što se promijenilo u godinu dana ispričali su nam Edvin Lesjak i njegova supruga Edita Šanta-Lesjak.

Ovogodišnji urod veći za 400 kilograma!

"Iako smo najavljivali razne investicije na nasadima aronije, najveća nam je investicija u proteklih godinu dana bila „samo“ rad. Velik je dio našeg rada uložen u rezidbu o kojoj smo se informirali od stručne osobe.
Sada bez problema orezujemo aroniju kad za to dođe vrijeme. Također, aronija je narasla za 20-ak centimetera, a s time se povećao i njen urod. Prošle smo godine, iako ju nismo plasirali na tržište, ubrali 600 kilograma aronije, a ove smo ubrali čak tonu!
Iako su očekivali da međimurska aronija postane stanardni dio otkupa tvrtki poput Zvečeva ili Podravke, to se nije zbilo jer su tvrtke tražile da im se dostavi smrznuta aronija, a oni aroniju u tom obliku ne žele prodavati", rekao nam je Lesjak.

"Ljudima smo pobudili zanimanje za aroniju, a meni je to najslađi uspjeh. Zvali su me ljudi iz raznih dijelova Hrvatske, ali i iz Banje Luke. Jedni su željeli vidjeti našu plantažu, drugi rezervirati nekoliko kilograma za kupnju, a treći su me obavijestili da su i sami zasadili aroniju te me pitali za neke savjete", zadovoljan je Lesjak.

Cijena aronije od 30 do 50 kuna

Supruga vlasnika plantaže Edita kaže kako od početaka uzgoja aronije stoji iza odluke svog muža te mu pomaže u svemu – od rezidbe do branja.

"Kada tri osobe beru jedan grm, sve ide jako brzo. Ali moram li sama pobrati cijeli grm aronije, to ponekad traje i 10-ak minuta.
U prosjeku, po grmu uberemo jedan kilogram plodova aronije, a pitam se koliko će biti kilograma uroda kad aronija postigne svoj maksimum od tri metra. Zasad smo na pola puta do tog maksimuma, a već smo izuzetno zadovoljni."

Gospođa Edita uputila nas je i u otkup aronije koji je započeo ove godine.

"Ovogodišnje aronije idu u Belicu, u otkupni centar Dodlek, tj., tvrtki Agrofructus d.o.o. koja će aroniju distribuirati Konzumu. Cijena koju smo postigli po kilogramu aronije kreće se od 32 do 36 kuna, a za nekoliko susjeda koji su željeli doći nabrati aroniju za pekmez smislili smo cijenu od 50 kuna po kilogramu ako ju sami uberu. Meni se više sviđa da prodajemo aroniju tako da si ljudi sami dođu brati jer nam prevelike komplikacije donosi posao s nakupcima i prekupcima. Samo da si ne dođu brati preko noći." (smijeh)

Edvin Lesjak istaknuo je i kako, s obzirom na količinu vremena koju provede s nasadima aronije, to više nikako ne može zvati svojim hobijem.

"Trud koji se ulaže i pregovori s otkupljivačama daju mi pravo da ovo nazovem, iako u začecima, biznisom. Također, iako su teška vremena, meni nije teško prodati aroniju jer sam se potrudio da mi bude tako", govori Edvin

Suša i komarci dvije najveće nemani

Ušavši na plantažu aronije, osim grmova prepunih plodova, u berbi sam zatekla i 20-ak pomagača, uključujući gotovo cijelu obitelj i dvoje najmlađih - Kristinu (12) i Josipa (10), te psa Bilba. Svi pozitivno raspoloženi, nasmijani i nimalo umorni.

Ivanka Kovač iz Pribislavca rodbinski je povezana s vlasnikom te mu rado pomaže.

"Ovdje se svi međusobno znamo jer mu u berbi pomažu rodbina i prjatelji. Šalama kratimo vrijeme, a u berbi pomažemo na večer budući da je tada temperatura idealna."
Ipak, kako je sunce zalazilo, tako sam i na svojoj koži mogla osjetiti najveći problem berača – ubode komaraca.

"Imam sprej koji bi, kao, trebao koristiti u obrani od komaraca, ali - kao što vidite, ne koristi", nasmijala se i istodobno tjerala komarce Antonija Goričanec iz Čakovca. Usprkos ubodima komaraca, Edita Šanta-Lesjak govori kako se ove godine pojavio i problem suše.

"Iako aroniju nisu pogodile bolesti ili nametnici, ove nam je godine problem predstavila suša. Budući da je drugi naziv aronije sibirska borovnica, i sami vidimo da joj niske temperature ne smetaju, ali 40 stupnjeva Celzijevih ipak utječe na plodove - smežurali su se te mogu vidjeti da je manji dio uroda doslovce osušen. Ali, to je neznatan dio uroda, pa nema mjesta zabrinutosti."

Planovi za budućnost

Svima je u interesu postići što višu cijenu svojih prozvoda pa tako i vlasnici ističu kako, iako zadovoljni cijenom, smatraju da je mogla biti viša.

"Zasad nam je najbitnije vidjeti isplati li se prodavati aroniju na tržištu i hoćemo li uspjeti naplatiti sve što smo prodali. Ukoliko hoćemo, tada možemo nastaviti s prodajom i sljedeće godine", govori Edvin Lesjak, a s njim se slaže i supruga Edita.

"Nemamo u planu proizvodnju džemova ili sokova, ali ćemo za nasade aronije u narednom razdoblju od pet godina pokušati dobiti neke poticaje od Europske unije te time potencijalno započeti s radom na proizvodima od aronije.
Zasada je sve to daleka budućnost i prvi nam je cilj vidjeti kako će proći ova sezona."