Dvostruko više zona nego općina i gradova

U Međimurju ima čak 65 gospodarskih zona, od kojih neke teško da imaju bilo kakvog smisla, a još manje ima od njih koristi budući da od njihova osnivanja niti jedan četvorni metar niti je stavljen, a niti će ikada biti stavljen u funkciju. S koliko se megalomanije i nekritički išlo u formiranje zona pokazuje i podatak da, recimo, na području Zagrebačke županije postoji samo 5 (pet) zona, a u Sisačko – moslavačkoj 6 zona. Dobro je što je konačno netko imao hrabrosti reći, a na protekloj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća u Prelogu iz usta pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo, promet i europske integracije Vesne Haluge čuli smo da većina međimurskih zona nema ekonomsku logiku niti će ju ikad imati. Veći dio njih stvoren je zbog zadovoljavanja ambicija lokalnih čelnika i pogrešnih procjena o otvaranju velikog broja radnih mjesta, a sad predstavljaju problem. Pročelnica je naglasila kako je, na žalost, propuštena prilika za formiranje slobodne zone u Međimurju (po uzoru na onu u Varaždinu), ali još uvijek ima mogućnosti formiranja tranzitnih zona, na primjer u Kotoribi i Murskom Središću. Tome bi trebala prethoditi revitalizacija željeznižkog prometa... Kao gost, sjednici GSV-a prisustvovao je i župan Ivica Perhoč koji je potvrdio kako već ima zahtjeva za prenamjenu zona u poljoprivredne jer je konačno postalo jasno da od planiranih tvornica i pogona neće biti ništa. Domaćin sjednice bio je preloški gradonačelnik Dragutin Glavina jer je upravo Prelog, uz još nekoliko drugih (Sveti Martin na Muri…), primjer kako treba graditi zone i gospodariti njima. Glavina se pohvalio trima investicijama koje su u tijeku i donijet će blizu 300 novih radnih mjesta. Gradonačelnik je upozorio i na probleme, prije svega nedostatak kompletne komunalne infrastrukture, primjerice kanalizacije, zbog čega potencijalni investitori odustaju od ulaganja.
Članovi GSV-a upozorili su i na problem prometne povezanosti zona s autocestom, nepostojanje javnog prijevoza, nejednakost prema investitorima unutar i van zona, “podilaženje” stranim investitorima na uštrb domaćih, nekorektan odnos prema malim poduzetnima...Upozoreno je da se stranci ponekad ponašaju kao kauboji, kako smo dobili prljavu tehnologiju i upitan odnos prema radnicima, a umjesto očekivane Silicijske doline Sicilijsku te da treba voditi računa o najvrednijem resursu - zemlji. Problema ima puno, gotovo koliko i zona u Međimurju, pa je predsjednik GSV-a Željko Pavlic predložio nekoliko zaključaka, od kojih je najvažniji izrada jedinstvenog dokumenta s objedinjeom problematikom zona, i “lobiranje” da se dio poreza na dobit od poslovanja poduzeća spusti na općine u kojima posluju.
V. Trstenjak