V. DOMJANIĆ: Na izbore i samostalno

Malosubotički načelnik Vladimir Domjanić (54), viši ekonomist i privatni poduzetnik, ne smatra se političarom jer nikada nije pripadao nijednoj stranci. Na proteklim je lokalnim izborima za prvog čovjeka Općine izabran kao kandidat s liste SDP-a. Privodi kraju mandat, ali ne i započet posao te se namjerava kandidirati i na sljedećim izborima.
- Nisam baš do kraja odlučio, ali mislim da ću se kandidirati, kako bih nastavio započeto. Na prošlim izborima, kao što je poznato, podržali su me SDP i HSLS, a imam naznaka da će SDP ovaj put imati kandidata iz svojih redova. Ako se i odlučim na još jedan mandat, čemu se moja obitelj protivi, onda će to, u slučaju da SDP bude imao svog kandidata, biti samostalno. Činjenica je da smo neke stvari pokrenuli i ovaj me posao veseli. No, imam i privatnu tvrtku koja zahtijeva vrijeme i angažman. Ovaj posao načelnika obavljam s težnjom da pridonesem zajednici, o čemu svjedoči i podatak da nikad nisam uzimao naknadu. Prije se s tog naslova izdvajalo oko 180.000 kuna godišnje, a ako to pomnožite s četiri godine, onda je riječ o značajnom iznosu koji smo za mog mandata investirali.
* Osjećate li se izdanim što SDP ide s drugim kandidatom na izbore? I – o kome se radi?
- Ne osjećam se izdanim. Iskreno, bez SDP-a bih ove četiri godine teško egzistirao i uživao sam njihovu punu podršku. SDP želi svog kandidata, što je meni logično. Radi se o Jadranki Sermek iz Svetog Križa.
* Prognozirate li dobru budućnost koaliciji koja je trenutno na vlasti u Maloj Subotici?
- Ako bude riječ o istoj koaliciji (SDP, HSLS, HNS i nezavisni vijećnici), u našoj su općini najzanimljiviji nezavisni kandidati i odnos birača prema njima. Naravno, ako takvih kandidata uopće bude. Važnije od izbora je kako radi vladajuća koalicija: još na početku mandata, oporbi (HDZ-u) sam ponudio suradnju. Pozvao sam ih, kao i sve druge, da ne politiziramo, da se ne sukobljavamo na stranačkoj razini, već da zajedno radimo na dobrobit naše općine. Poziv oporba nije prihvatila.
* Nikada niste bili član stranke. Jeste li promijenili mišljenje?
- Nisam požalio, osobito ne u svjetlu onog što se događa u strankama. Prema odgoju i svjetonazoru, pripadam lijevoj orijentaciji. Imao sam ponuda da uđem u SDP, no, teško da ću se na to odlučiti. Smeta mi i što ljudi generalno još uvijek doživljavaju jedinice lokalne samouprave kao nešto “tuđe”, “stranačko”, a ne kao naše, kao nešto zajedničko, čija nam je dobrobit svima u interesu.
* Jeste li zadovoljni osobnim učincima u mandatu?
- Kad bih govorio s pozicije angažmana, dao sam puno od sebe, no, s rezultatima nisam do kraja zadovoljan. Nisam zadovoljan pokretanjem i oživljavanjem poduzetničke zone. Prodali smo 75 posto parcela, ali, na žalost, mnogi investitori čekaju bolja vremena. Na rješavanju tog problema trebalo bi biti angažirano više ljudi, no, kod nas u Općini to je isključivo na mojim leđima. Prošloj vlasti zamjeram što zona nije bila aktivirana prije, zbog čega je preskočen investicijski val koji je započeo 2004. i trajao do 2008. godine. Ostaje nam problem središnje međimurske zone jer je, uglavnom, riječ o privatnom zemljištu, što će biti barijera za pokretanje.
TRAKAVICE
* Odgovara li Vam što se otegla pravosudna trakavica vezana uz sukcesiju s Općinom Orehovica?
- Nikome to ne odgovora. To je breme i nama i Orehovici.
* Tijekom mandata provlači Vam se problem s tvrtkom Pavlic – asfalt - beton u Držimurcu – Strelcu. Što ćete učiniti ako Zvonimir Pavlic ponovo pogazi danu riječ i do veljače ne izgradi alternativni pravac za svoju mehanizaciju?
- Jedino što je moguće jest da ljudi ponovo blokiraju cestu. Još uvijek vjerujem da je gospodin Pavlic ozbiljan poduzetnik i da će ovaj put održati danu riječ. Bili smo vrlo tolerantni. Samo tražimo ono što je sam obećao da će učiniti. Napominjem da je 2008. godine tadašnje Općinsko poglavarstvo dalo suglasnost na lokacijsku dozvolu, bez obavještavanja Općinskog vijeća o tome. Da tada ta suglasnost nije dana, ove šljunčare ne bi bilo! Nisam protiv gospodarskog razvoja, ali smatram da se moralo naći kvalitetnije rješenje za transport šljunka.
KRIVA JE DRŽAVA!
* Ljudi iz Držimurca – Strelca trpe i drugu, tešku muku: dnevno su izloženi krađama i teroru za koje je najvećim dijelom kriv kriminalu sklon dio susjedstva - iz romskog naselja Piškorovec?
- Na zadnjem sastanku kod župana po ovom pitanju bili su prisutni i predstavnici policije koji su nam obećali da će poduzeti sve što je u njihovoj moći. Policija je stalno prisutna u Piškorovcu, ali se dio tog problema, zasada, ne može u potpunosti riješiti. Puno smo razgovarali i u ministarstvima te upozoravali. Međutim, dok god se ne izbalansira omjer prava i obveza među Romima, neće biti značajnijeg pomaka. Država je najveći krivac: ulaže se u zgrade, a što to vrijedi bez dobre edukacije novih generacija?! Još uvijek ima puno mladih Roma koji nakon 18. godine života postaju teret svojim roditeljima (koji su do tada od njih živjeli) te i sami pribjegavaju većem broju vlastite djece kako bi se domogli novčanih sredstava. Moraju tako jer ostaju na ulici, prepušteni sami sebi. No, i u Piškorovcu postoji 20-ak posto odgovornih Roma. Na razini Županije morali bismo biti jedinstveni i u odlukama vezanim uz uređenje romskih naselja. Ovako imamo situaciju da jedna općina Romima u naseljima daje gradilište po kunu, a ostali određuju realnu visinu naknade, a zapravo na taj način nitko od nas ne može kvalitetno provesti odluke. Opće je poznato da se među Romima najbrže proširi glas da nešto mogu dobiti badava ili jeftino. U tom smo smislu i mi, načelnici i gradonačelnici koji imamo romska naselja u sastavu svojih jedinica, sukrivci za “romski problem”.
* Slažete li se da u naselje M. Subotica premalo ulaže, što je stav nekih vijećnika?
- Ne mislim tako. Općina ima 7 naselja (i 6 mjesnih odbora) te oko 5.500 stanovnika, i to je zahtjevno samo po sebi. Nemoguće je razvoj pojedinog naselja gledati na razini jedne godine. To je prekratak period. Mislim da većina ne dijeli to mišljenje: zahvalan sam na suradnji i kolegama iz koalicije, kao i našim brojnim udrugama te mjesnim odborima, jer smo zajedno odradili veliki posao.
* Jeste li više novca potegli iz fondova i od države od bivše vlasti?
- Postoji fama da je ne znam koliko novca došlo u Općinu za HDZ-ove vladavine što - na osnovi podataka, moram demantirati. U zadnjem mandatu HDZ-a bilo je nešto više novca, i to zahvaljujući Mladenu Križaiću, no, do 2008. nije ni bilo velikih investicija. U mom je mandatu milijun i pol kuna došlo za poduzetničku zonu, 1,500.000 kuna iz ŽUC-a za prometnu infrastrukturu, oko 1,800.000 za kanalizaciju, zatim sredstva za uređenje dječjeg vrtića te za razvoj lovnog turizma itd. Izostala su sredstva iz Županije, kao i u ostalim jedinicama. S druge strane, prihodi s naslova poreza na dohodak značajno nam se smanjuju, a povećavaju rashodi za predškolski odgoj. Povećali smo iznos za stipendiranje studenata, na što sam posebno ponosan, i to za oko 100.000 kuna godišnje.
* Povećali ste broj zaposlenika Općine, što je trn u oku oporbi.
- Općine bi, s obzirom na povećanje opsega posla, trebale zapošljavati i pravnike. Možda jednog na nekoliko jedinica lokalne samouprave. Zapošljavanja su bila neophodna i dala su rezultata. Zalažem se da Općina raste te da u što većem opsegu preuzme uređivanje javnih površina jer to dugoročno smanjuje troškove uz veći efekat.
ŠTEFANČANI
PUTUJU?
* Ako se ikad izdvoje iz sastava Općine M. Subotica, hoće li Štefančanima (u Čakovcu) biti bolje?
- Godine 2009., 2010. i 2011. investirali smo u Štefanec, no, inicijativa za izdvajanjem seže u dalju prošlost. Kandidirali smo i projekte nadležnom Ministarstvu.
U razvoju Štefanca ograničavajuća je okolnost kanalizacija, uz koju je vezana i izgradnja pješačke staze uz državnu cestu. Ne bih volio da se Štefanec izdvoji. Nikog se ne može na silu zadržavati, ali bih ipak volio da se provede referendum.
Željka Drljić

ŠTO KAŽU MJEŠTANI?

Đurđa Horvat (HDZ), profesorica pedagogije iz M. Subotice:
-Što se tiče načelnika mogu reći da je u rad ulagao mnogo truda i to bez naknade, no recesija je donijela svoje. Ima li gospodin Domjanić snage za daljnji rad kao načelnik ovisi o njemu i naravno protukandidatima i biračima.

Josip Šegović (HDZ), kateheta iz Palovca:
- Načelnik vodi Općinu kao da je njegovo privatno vlasništvo, a to je vidljivo po tome što samovoljno zapošljava, otkazuje i prekraja ugovore te ostvaruje investicije od kojih on ima indirektne koristi.

Ivan Oršoš (HDZ), radnik iz Piškorovca:
- Ispočetka sam bio zadovoljan radom načelnika Domjanića i činilo mi se da dobro vodi Općinu. No, kako vrijeme odmiče, sve manje imam takav dojam. Ljudi iz mog naselja često mi se žale da ih ne želi primiti.