LJ. GRGEC: Za razvoj Kotoribe više od 16 milijuna kuna

Kotoripski načelnik i poduzetnik Ljubomir Grgec (59) u političkom životu svoje zajednice prisutan je još iz doba mjesnih zajednica, a i član SDP-a je, kako kaže, odvajkada. Kao kandidat svoje stranke, kreće u predizbornu utrku za treći mandat načelnika Kotoribe, nakon što je uspješno prevladao neočekivani protunapad stranačkog kolege Dobriše Zvošeca. Podsjetimo, D. Zvošec u kotoripskom ogranku SDP-a, kojim je niz godina predsjedavao (uz funkciju zamjenika načelnika), zatražio je podršku za kandidaturu za načelnika Općine Kotoriba. Odbijen je, a SDP je ponovo istaknuo Grgeca kao svog kandidata za ovu funkciju. Zvošec, potom, podnosi ostavku.
Je li Vas povrijedio nastup Dobriše Zvošeca s obzirom na dugogodišnju suradnju?
- Osjećao sam da se želi kandidirati za načelnika. Članstvo Ogranka svoje je reklo i nakon toga je nastala eksplozija u njegovoj duši. To su ti novi demokrati koji priznaju demokraciju samo dok pobjeđuju. Povrijedilo me što mi u napadima nije imao što prigovoriti po pitanju vođenja Općine, pa mi se miješao u privatni život. To ne opraštam nikome. Bila je to najprljavija politička igra koju nikad ranije nisam doživio ni iz suprotstavljenih stranaka. Podsjetilo me na rankovićevske i udbaške simptome iz 60-ih godina prošlog stoljeća.
Imate li dojam da u SDP-u, na županijskoj razini, vlada konfuzija?
- Ne bih rekao da je konfuzija jer smo u Kotoribi glatko riješili ovu situaciju, što pokazuje jedinstvo članstva stranke.
Ne bježim od duga prema
državi!
Politički protivnici spočitavaju Vam da ste poduzetnik s crne Linićeve liste dužnika državi te da ste dužni i vlastitoj Općini za najam lokala?
- Imam tri ugostiteljska lokala u Kotoribi, dva u vlastitim prostorima, jedan u naj-mu, i to 20-ak godina, za što sam Općini platio više od milijun kuna. Trenutno sam Općini dužan nekoliko kuna... zanemariv iznos. Državi sam dužan i od toga ne bježim. Država ima instrumente da mi taj dug naplati i to nema nikakve veze s vođenjem Općine.
O cesti Kotoriba – Goričan govori se više od 10 godina. Kada će biti izgrađena?
- Za svake izbore govori se o izgradnji tog pravca. Put je trasiran, cesta je dobila broj i njome rukovodi ŽUC. Planiraju je kandidirati u europske fondove jer je riječ o prometnici od 11-ak kilometara, dakle, o velikoj investiciji. Uz to se planira i izgradnja biciklističke staze jer su konačno stigle suglas-nosti iz Hrvatskih voda.
Stara škola propada. Ima li u Kotoribi potrebe za njezinom revitalizacijom?
- Zgrada je vlasništvo Županije. Trenutno još nemamo projekta, ali potreba za stavljanjem objekta u funkciju postoji. Sugerirali smo Županiji da se preko nadležnog Ministarstva objekt prenamijeni u dom za starije i nemoćne osobe s obzirom da postojeći dom u Kotoribi zbrinjava, uglavnom, mlađu populaciju s raznim problemima.
Kada će nova škola ponijeti ime Jože Horvata?
- Školski odbor donio je odluku da se 10. ožujka upriliči svečano i službeno imenovanje kotoripske škole Osnovnom školom Jože Horvata. To je bila županova i naša incijativa i drago nam je što će zaživjeti. Ima onih koji su školi htjeli dati ime po našem velikanu dok je bio živ, no, smatram da se nešto takvo još događa, možda, u Argentini – gdje škole nazivaju po živim nogometašima.
Ne prodajem
maglu
Hoćete li do kraja mandata ispuniti obećanja?
- Već sam ih ispunio. Upravo su stigla 2 milijuna kuna za završetak kanalizacije, što je posljednja stavka u nizu mojih obećanja u ovom mandatu. Načelnik je komunalni radnik, a ne političar. Doživljavam se kao načelnik svih Kotoripčana, a ne kao načelnik SDP-a.
Što smatrate najznačajnijim uspjehom u mandatu?
- Za razvoj Kotoribe u tri i pol godine pribavio sam više od 16 milijuna kuna iz raznih izvora, što je lako provjerljivo u općinskoj dokumentaciji. Uspio sam pomiriti sve političke opcije te postići jednoglasne odluke Općinskog vijeća. Vi, novinari, zadnje tri godine niste imali što pisati o svađama političara u Kotoribi... jer ih nije bilo!
Smatrate li da bi međimurski (grado)načelnici trebali zauzeti jedinstven stav i donositi jedinstvene odluke vezane uz Rome?
- Odluke se moraju prilagođavati specifičnim situacijama u svakoj jedinici lokalne samouprave. Upozoravao sam da nije pametno kretati u legalizaciju romskih naselja jer je većina objekata građena na tuđem zemljištu. Što se tiče problema s dijelom romske populacije sklone kriminalu, činjenica je da se ne radi dobro. Financiranje treba biti jasno regulirano: ne može netko kazneno odgovarati, a dobivati socijalnu pomoć, primjerice. Svjestan sam problema s učestalim krađama koje trpe (i) Kotoripčani, ali tko je postavio granicu od 2.000 kuna da bi krađa postala krađa? Znači, za krađu ispod 2.000 kuna vrijednosti nisam lopov, a za onu iznad 2.000 kuna jesam?! Tu granicu odredio je zakonodavac! Za mene je lopov i onaj koji mi dođe na privatni posjet i ukrade jednu mrkvu. Ljudima sugeriram da prijavljuju svaku, pa i najmanju krađu. Nadalje, otkup starog željeza odvija se na rubu kriminala i poštenja. Ovdje imamo velikih problema s krađama poklopaca za šahtove i druge imovine. Policija mora imati podršku u pravosuđu, što mislim da nemaju.
Kotoripčani se žale na radove izvedene u Ul. A. Stepinca u kojoj ne funkcionira oborinska odvodnja.
- Na cesti je označeno gdje se voda zadržava i s proljećem izvođač kreće sa sanacijom, što mu je obveza.
Svojevremeno ste odustali od javnog snimanja HRT-ove emisije Lijepom našom u Kotoribi. Zašto?
- Nismo mogli prihvatiti uvjete koje su nudili iz HRT-a jer su podrazumijevali prevelike troškove. Odmah sam shvatio da se prodajom ulaznica ne može pokriti trošak tog pogona te sam im ponudio da mi platimo troškove dvorane, a nek oni pokupe novac od ulaznica i zarade. Ali to im nije odgovaralo. I druge općine i gradovi opekli su se s troškovima, a zanimljivo je da nikad nitko nije objavio koliko ih je zapravo koštalo javno snimanje.
Lov na snagu
Nedavno ste započeli 3. mandat predsjednika Saveza lovaca Međimurja. Oslobađa li Vas lov stresa?
- Svakako. To je poseban hobi u kojem čovjek vraća snagu i mir. Ponosan sam što je naš savez mjesto prave demokracije: nakon što sam nedavno ponovo izabran za predsjednika, moj protukandidat mi je prvi čestitao. Kad smo u lovištu, onda smo više zeleni nego lovci jer pucanje na divljač dolazi na kraju, nakon svih ulaganja i rada na prirodi i njezinom očuvanju.
Razne organizacije “zelenih” su glasne, ali ništa konkretno ne ulažu u prirodu. Jednom sam ih pitao: Je li sačma otrov ili su otrov herbicidi? Filozofira se i oko lovnog turizma, a mi smo ga sami uništili.
Nekad je Međimurje bilo puno lovaca iz inozemstva, ali smo izmislili razne takse i rastjerali ih. A od lovaca su svi zarađivali do 2000. godine. Međimurski smještajni kapaciteti bili su popunjeni, pa su lovci spavali i po Podravini.
Željka Drljić
Snimio D. Lesar

Povijest
- U centru Kotoribe, kod općinske knjižnice postavili smo i obnovili spomen-obilježja žrtvama triju ratova: I. i II. svjetskog rata te Domovinskog. Moji prethodnici bojali su se to učiniti. Nemam predrasuda jer je su ti spomenici za mene naša povijest koju trebamo poznavati i poštovati – dodaje Lj. Grgec.

ŠTO KAŽU MJEŠTANI

Ljudevit Sabolić, umirovljenik:
- Aktualnoj vlasti u Kotoribi, kao i onim ranijima, zamjeram što mještane ne informiraju o potezima koje će poduzeti ili poduzimaju. Zbora mještana u Kotoribi nije bilo otkada se Hrvatska osamostalila.
Zvonimir Brkljačić, umirovljenik:
- Kad se nešto i radi, ne radi se kako treba, a jedan takav primjer imamo u Ulici A. Stepinca u kojoj je položen novi asfaltni sloj, međutim, odvodnja oborinskih voda loše je riješena te se od kiša i otapanja snijega stvaraju jezera.
Đuro Fuš, strojarski tehničar:
- Mislim da bi svi političari u našoj općini morali svoje stranačke interese i pripadnost ostaviti po strani kad odlučuju o pitanjima važnima za razvoj svog kraja. Umjesto međusobnih razmirica, trebali bi više surađivati.