Arhiva 04.04.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:21.

SLAVKO FALTAK: Obrtnici više nemaju kamo, osim na Markov trg

Obrtnička komora Međimurske županije nedavno je održala izvještajnu sjednicu Skupštine na kojoj se morala suočiti s dosta turobnom ocjenom onoga što se obrtnicima dogodilo, a i što ih čeka. Izvješća su usvojena, ali i jedan neuobičajen zaključak - predstavnici međimurskih obrtnika donijeli su odluku o tome da se organiziraju prosvjedi na Markovom trgu, pred Hrvatskim saborom, nastave li se sadašnja kretanja i odnos države prema njima – što su kao prijedlog uputili Hrvatskoj obrtničkoj komori. O onome što stoji iza nezadovoljstva obrtnika razgovarali smo s predsjednikom međimurske Obrtničke komore Slavkom Faltakom.
Kako ocjenjujete stanje obrtništva, u Međimurju, ali i u Hrvatskoj u cjelini?
- Dijagnoza je stara, obrtništvo je odsječak gospodarstva kojem se posvećuje premalo pozornosti i brige. Već godinama upozoravamo da su obrtnici opterećeni prevelikim obvezama i nametima. Obrtništvo u Hrvatskoj u institucionalnom obliku postoji već više od 160 godina, jubilej smo lani proslavili. Za to vrijeme, na ovom su se prostoru mijenjale i propadale države, režimi, vlade i ministarstva, a obrtništvo je opstalo. Tijekom cijele te povijesti obrtnici nisu nikad bili protiv obveze plaćanja poreza i doprinosa, nisu to ni danas.
Naglašavam, obrtnici ne žele povlašten položaj, oni samo žele da njihov položaj na tržištu bude izjednačen s položajem drugih subjekata u gospodarstvu. To je osnovno pitanje na koje već dugo pokušavamo naći odgovor usuglašen s našim vladama, i prijašnjima i ovom.
Očekujete li takav odgovor uskoro?
- Na donošenje novog Zakona o obrtu čekamo već više od godinu dana i sada je nacrt prijedloga bio u raspravi do prošle srijede, 20. ožujka. U raspravu je bila uključena i posebna radna skupina Hrvatske obrtničke komore koja imala zadatak upozoriti na kritične točke položaja obrtnika u sustavu za koje treba naći zadovoljavajuće rješenje. I mi smo iz OKM-a uputili svoje primjedbe. Ali stvar tu otežava i to što svaka nova ekipa u Ministarstvu poduzetništva i obrta ima svoje viđenje ovih stvari, pa se stalno mijenjaju elementi razgovora i pregovora u tim stvarima. I sada ima nekih novosti koje ne možemo prihvatiti.
Koje su točke sadašnjeg prijedloga zakonodavnih rješenja koja su za obrtnike osobito upitna ili problematična?
- Nekoliko ih je. Nije prihvaćen prijedlog HOK-a o ograničenju odgovornosti obrtnika – u nacrtu se kaže da je od ovrhe izuzeta samo jedna nekretnina, za stanovanje ili za poslovanje, odnosno nužni smještaj, dok sve ostalo, dakle i imovina predaka, može ići na bubanj.
Naš je prijedlog bio da se odgovornost detaljno uredi, po europskoj praksi. HOK je predložio model Francuske. Obrtnik može svojim ponašanjem na tržištu oštetiti druge i odgovornost treba regulirati, ali to može i onaj tko posluje kao d.o.o., dakle, kao pravna osoba, a on odgovara tek s određenom malom imovinom.
Obrtnik mora, naprotiv, materijalno odgovarati i djedovinom. Koji je smisao ovakvog razlikovanja? HOK smatra lošim i predloženo rješenje za domaću radinost i sporedno zanimanje, koje predviđa mogućnost obavljanja djelatnosti kao sporedne, gotovo bez ograničenja. Ranije je postojala lista djelatnosti koje se može obavljati kao sporedne.
Po prijedlogu bi se moglo raditi sve i sporednu djelatnost otvoriti svatko. Ono što se u zakonu zove sporednim zanimanjem zapravo bi bilo osnovno. Smatramo da to neće kao posljedicu imati povećanje zapošljavanja, već će laka registracija djelatnosti biti plodno tlo za sivu ekonomiju. Nacrt sadrži i odredbu po kojoj pravna osoba, dakle, trgovačko društvo ne mora imati zaposlenu stručnu osobu za djelatnost koju obavlja, dok je stručnost utvrđena majstorskim ispitom pretpostavka za obrtničku djelatnost. Status pravne osobe nadomjestio bi stručnost. Procjenjujemo da će u Hrvatskoj to oslabjeti zaštitu potrošača, a svakako bi bila degradacija našeg sustava obrazovanja i stručnog osposobljavanja.
Na skupštini OKM-a najavljena je spremnost međimurskih obrtnika da izađu na prosvjede na Markov trg u Zagrebu ako pri donošenju zakona ne budu uvaženi stavovi obrtnika. Ali o mogućim prosvjedima obrtnika govori se već treću godinu – po čemu je ova najava ozbiljnija od dosadašnjih?
- U prethodna dva navrata mogućnost prosvjeda bila je glasno razmišljanje predsjednika, moja procjena da postoji ozbiljna bojazan da ćemo morati i tome pribjegnuti, s kojom su se članovi skupštine u raspravi složili. No, ovaj put se radi o službenom stavu Skupštine, i to po spontanoj incijativi članova - sami su rekli da treba nešto učiniti i to je utvrđeno kao posebna odluka Skupštine. Obrtnici više nemaju kamo, a stalno ih se izlaže novim obvezama i plaćanjima.
Ali kakva će biti snaga prosvjeda, zasad se radi o stavu tek jedne od područnih obrtničkih komora?
- Šest područnih komora u sjeverozapadnoj Hrvatskoj - uz našu, tu su i varaždinska, koprivničko-križevačka, krapinsko-zagorska, bjelovarsko-bilogorska i virovitičko-podravska, surađuje u regionalnoj koordinaciji koju popularno zovemo “liga šestorice”.
Mislimo da ima nekih pitanja obrtništva specifičnih za ovaj dio zemlje, različitih od onih u drugim regijama, kojima se moramo zajednički pozabaviti i oko njih surađivati. Ako dođe do toga da mi kažemo da nam nema druge nego na Markov trg, gotovo je sigurno da će i obrtnici iz ostalih pet komora s nama u prosvjed. Po osnovnim problemima obrtništva, stanje je jednako u cijeloj Hrvatskoj. Regionalne specifičnosti koje sam spomenuo tu nemaju bitan značaj – bude li trebalo prosvjedovati, vjerujem sa će i ostale područne komore biti solidarne.
Razgovarao
Dražen Kovač

Blokirano oko 500 obrtnika

Broj obrtnika u Međimurju stalno pada, što je izraz krize i neuspješnosti Vlade u borbi s njom. Osim samog broja obrtnika, koji je tijekom 2012. godine pao za 5,6 posto, o tome kako je obrtnicima najbolje - govori podatak o blokadama njihovih računa. Razlog blokadama je i to što su obrtnici žrtve financijske nediscipline i nesposobnosti države da ju suzbije – problem stariji od ove krize. Krajem prošle godine blokirano je bilo 477 obrtnika, od toga 283 aktivna, najviše građevinara, a za njima ugostitelja, pa trgovaca. Ukupan iznos njihovih nepodmirenih obveza dosegao je gotovo 77 milijuna kuna. Na kraju ovog tromjesečja brojke će zasigurno biti i veće.

Hoće li biti još nevolja za obrtnike?

Spominje se i mogućnost da se za obrtnike uvede plaćanje poreza po fakturiranoj, a ne naplaćenoj realizaciji, istina uz raspravu u samoj Vladi, pa se ne zna koja je vjerojatnost da će ovo biti pretvoreno u zakon. Bude li tako, obrtnike bi se izjednačilo s trgovačkim društvima, ali izdvojeno u jednom detalju - to ne bi bilo izjednačenje položaja kojem obrtnici teže. Zapravo uopće ne bi bilo izjednačenje, upozorava Faltak, jer trgovačka društva imaju mogućnost i povrata PDV-a prema fakturiranoj realizaciji, a obrtnici tek kad su robu platili. Nek se i u tome obrtnike stavi u isti položaj kao i pravne osobe, što bi možda mogla biti osnova za razgovor. Pitamo koje će biti posljedice za obrtništvo Međimurja ako se prijedlog Zakona o obrtu ne modificira usvajanjem primjedbi HOK-a, a bude i drugih nepovoljnih promjena koje se spominje, poput ove s PDV-om.
- Bojim se da će broj obrtnika još drastično pasti. Sada ih u Međimurju ima nešto više od 1.400, a ako predloženo postane zakon, zatvorit će još neki koji ne žele odgovarati čitavom imovinom, oni koji ne žele prihvatiti trošak fiskalizacije ili plaćanje PDV-a po novome, ako to postane zakon. Neki će iskoristiti mogućnost da rade isto što i dosad, ali prijavljeni kao sporedna djelatnost – ako se usvoje rješenja protivno našim priomjedbama i upozorenjima, u Međimurju će koncem ove godine biti tek 1.100 obrtnika.

Bili smo i kod Marasa...

Mogu li se zakonska rješenja još popraviti s obzirom na rokove rasprave, pitali smo predsjednika OKM-a. Rekao nam je:
- Kod ministra Marasa bilo je izaslanstvo koje su činili predsjednici područnih komora. Iznijeli smo naša razmišljanja i upozorili da neka sadašnja predložena rješenja i guraju mnoge obrtnike u propast. Porazgovarali smo, ali se bojim da su sva pitanja koja smo istaknuli ostala bez odgovora, barem prema mom viđenju tog susreta. Nama u OKM-u u pomoć je priskočio župan Ivica Perhoč. Posredovao je da mi dobijemo termin u Ministarstvu, na čemu mu zahvaljujemo.

Izvor: 3022