VIŠNJA IVAČIĆ: Proći ću u prvom krugu!

Do lokalnih su izbora nepuna dva mjeseca. Ovo je vrijeme sumiranja četverogodišnjeg mandata, o čemu smo razgovarali i s načelnicom Općine Pribislavec Višnjom Ivačić (HNS).
U javnosti je manje poznat podatak da je V. Ivačić članica Izaslanstva jedinica lokalne i područne samouprave RH u Kongresu lokalnih i područnih vlasti Vijeća Europe u Strassbourgu, tijela koje je dio EU parlamenta, a bavi se problematikom lokalnih jedinica koje se u Uniji rješavaju putem zakona. Razgovor smo započeli zatečenim stanjem kad je došla na mjesto načelnice.
- U lipnju 2009. preuzeli smo kaotičnu dokumentaciju i financije. Netom po preuzimanju dužnosti, situacije na izvedbi kanalizacije i saniranja ŽUC-ove prometnice u vrijednosti 2,5 milijuna kuna proknjižile su se u jednom danu. Situacije za izvedene radove iz razdoblja 2007. i 2008. nisu se prikazivale, s razloga pozitivnog stanja prijašnjih godina. Nakon interne revizije, došlo se do gorke spoznaje, naslijeđenog duga u iznosu 4,5 milijuna kuna. Dakle, radilo se na brzinu.
Kako ste Vi počeli sanaciju tog stanja?
- Nisam imala vremena tražiti način za saniranje dugovanja, već sam nakon revizije donijela odluku o reprogramu duga, kako bismo mogli funkcionirati. Općinsko Vijeće čak ni službeni revizijski nalaz nije prihvatilo, a kamoli plan reprograma dugovanja. Time su zapravo prihvatili krivicu bivšeg vodstva, a točku reprograma ni do danas nisu prihvatili. U reprogramu dugovanja nisam zadirala u socijalu, stipendije i predškolski program, ali jesam u dotacije udrugama i druge stavke.
Nastavili ste projekt izgradnje kanalizacije.
- Po ugovorenom projektu EIB II za kanalizaciju, nije bilo uzmaka jer bismo izgubili pravo sufinanciranja Ministarstva regionalnog razvoja u iznosu 55 posto. U drugoj godini izvedbe kanalizacije uspjeli smo smanjiti udio sufinanciranja - Ministarstvo 73, a Općina 27 posto.
No, kanalizaciju ste izgradili uglavnom “vanjskim” novcem.
- Jesmo, i to je pozitivno. Mreža u duljini 12 kilometara izgrađena je bez kune općinskog novca. Država je osigurala 20 milijuna kuna i sad je gradnja u završnoj fazi. Cijelu mrežu u duljini 16 km završit ćemo do jeseni. Domaćinstva jako dobro reagiraju i odazivaju se na priključenje.
Nova škola i dalje samo najava
Dugo godina najavljivan projekt izgradnje zgrade OŠ Vladimir Nazor i dalje je samo najava.
- Dugoročno je to ostavilo biljeg koji je davno mogao biti riješen. Još 2005. godine izrađeni su projekti i osigurana lokacija u vlasništvu Škole, a već nam je po drugi put istekla građevinska dozvola. Uvelike odgovornom smatram i bivšu vlast u Općini Pribislavec jer su nepotrebno mijenjali lokaciju i radili novi projekt, umjesto da su prionuli prvom. Sa županom Ivicom Perhočem slažem se da investiciju OŠ u Pribislavcu mora preuzeti država, tim više što je ovdje visoka zastupljenost romske nacionalne manjine.
Uz ono što je pod zemljom, pa se ne vidi, ali vrijedi, što ste još odradili u mandatu na izmaku?
- Napravljene su pješačko-biciklističke staze u suradnji sa ŽUC-om. Ministarstvo kulture pomoglo je projekt Kaštel za koji smo dokumentaciju prikupljali od 2009. godine. Ništa od projektne dokumentacije o dvorcu nije postojalo - ni u zgradi, ni u Državnom arhivu. Sanaciju Kaštela kandidirat ćemo kod EU fondova, jer sada je objekat skeniran i imamo arhitektonski snimak. Ove će godine vjerojatno biti osiguran novac za izradu glavnog projekta. Uz to smo rekonstruirali magistralni vodovod, sanirali prometnice koje su pune četiri godine bile pod šljunkom još kad je Rajko Grkavac bio načelnik. U suradnji s Hrvatskim vodama, saniran je lateralni kanal i izgrađen drveni most, produžena NN mreža u Ulici M. Gupca, izgrađena TK mreža u zoni C, fazno uređenje društvenog doma, sve prometnice su rekonstruirane. Pomagali smo starima i nemoćnima, obiteljima s trojkama i četvorkama.
Niste dovršili Zonu C, a mogli ste.
- To ostavlja gorak okus. Općinsko vijeće nije prepoznalo mogućnost dovršetka ulica D. Lehkeca i F. Kuharića, da uvjeti života budu bolji. Vijećnici su sami raspustili Vijeće, a da o mladima nisu razmišljali. Ministarstvo regionalnog razvoja htjelo je sanirati i prometnicu u Zoni C, ali to sada nije moguće jer smo na privremenom upravljanju.
Privremeno upravljanje
Vaša povjerenica je Ingrid Šoltić. Kako s njom surađujete u ovo vrijeme privremenog upravljanja?
- Jako dobro surađujemo. Koliko je animozitet vijećnika, kojeg građani ne zaslužuju, bio neodrživ, toliko sam - zahvaljujući povjerenici, shvatila da se može vrlo kvalitetno surađivati. Ingrid Šoltić upoznata je s našom situacijom, lijepo pristupa svakoj problematici i ima razumijevanja. Ako je nužno da netko izvana dođe u Pribislavec kako bi nam riješio situaciju, onda je to tužno. Nije mi drago kad smo u novinskim stupcima kao mjesto slučaj.
Sada ste uvelike ograničeni i u donošenju odluka, raspolaganja novcem?
- Prvi sam put u situaciji da gledam kako ne možemo plasirati novac kojim raspolažemo. Ograničeni smo i u dotacijama prema udrugama zbog privremenog financiranja baziranog na proračunu 2012. Trebaju ići važne stvari, poput sanacije prometnica, a mi to ne možemo.
I povjerenje Vam se izglasavalo usred mandata, pa ste ga od građana dobili. Otkud tolika doza netrpeljivosti u Vijeću?
- Još od odvajanja od Grada Čakovca 2002. godine ovdje su se okupljale osobe koje su štitile vlastiti imidž i interese, i to je sada naprosto eskaliralo. Kvalitetne prijedloge nisu prepoznali, odbijali su ih bez rasprave, što je apsolutno neshvatljivo. Brine to što su te vijećnike podržali građani, a ovi su im se revanširali - kako?
Proračun?
- Izvorni proračun nam je 1,9 milijuna kuna. Ranije je bio viši, no, puno smo novca namaknuli iz drugih izvora: Hrvatskih voda i ministarstava prometa, kulture, regionalnog razvoja.
S kim ste dobro surađivali tijekom mandata?
- Prvenstveno sam dobro surađivala sa zamjenikom Elvisom Horvatom koji je podnio sa mnom veliki teret. Uspješno sam surađivala sa Slavicom Toplek iz Laburista, Dragutinom Prprovićem iz HSLS-a i Stjepanom Jarnijem koji je jedini vijećnik SDP-a koji nije potpao pod utjecaj Rajka Grkavca. Tu su i stranački kolege Dejan Posavec i Zoran Braniša, a dobru suradnju imali smo i sa zamjenikom župana Matijom Posavcem.
Urbanizacija romskog naselja
Koliko je daleko došao postupak urbanizacije romskog naselja?
- PHARE program, Županija i država napravili su maksimum u izgradnji infrastrukture i legalizaciji. U provedbi legalizacije problem je taj što naše vijeće nije prepoznalo da uz udio sveg tog novca i Romi moraju podnijeti dio tereta, bez obzira što su socijalna kategorija. S odlukom da im komunalni doprinos bude 1 kunu po kubiku, šestero vijećnika potpuno je degradiralo i sebe i sve mještane Općine Pribislavec.
Imate fotografiju početka bespravne gradnje u romskom dijelu naselja. Iako svi znaju pravila igre, građevinski ekscesi i dalje se događaju.
- Romi si uzimaju pravo ilegalne gradnje i time sami sebe diskvalificiraju kao populaciju koja je spremna uvažavati zakone zemlje u kojoj živi. Sve to prijavljujemo inspekciji, izdani su već i nalozi za rušenje.
Kažu da sam
preambiciozna
Kandidatkinja ste za načelnicu na lokalnim izborima u svibnju. Zamjenik je iz SDP-a. Našli ste zajednički jezik?
- Mi smo po prvi put potpisali sporazum o koaliciji SDP-HNS u Općini Pribislavec. Josip Grašić kandidat je za mog zamjenika i kvalitetno smo odradili puno stvari. Ovdje imamo i jaku stranku Laburista kojima smo ponudili da se pridruže nakon izbora ukoliko procijene da je to od društvenog interesa. Isto vrijedi i za HSLS koji nas podržava.
Što očekujete?
- Očekujem pobjedu. Čujem da imam prevelik apetit, ali kakva bih ja političarka bila kad ga ne bih imala. Kandidirat ćemo stručne osobe na listi za Vijeće i prilično sam uvjerena da ću proći u prvom izbornom krugu. Duboko sam uvjerena da ćemo imati Vijeće koje će raditi “za”, a ne “protiv”. Građani su počeli razumjeti da slatkorječivost i obećanja nemaju težinu, zanimaju ih mjerljivi rezultati. Neki su političari obećavali neplaćanje komunalne naknade i odvoza smeća. To su bajke.
Što nakon izbora?
- Apsolutni prioritet je izgradnja škole. U Pribislavec dolaze stomatološka ambulanta, liječnik opće medicine i ljekarna. Želim da vojni poligon bude otvoren za rješavanje stambenih pitanja mladih ljudi, gospodarstva, da izgradimo Doma umirovljenika, želimo da se i struktura mještana mijenja. Mi moramo imati elemente prigradskog naselja.
Je li Vas obitelj podržala u kandidaturi?
- Kćerke nisu. Imam tri kćeri - Željku, Darinu i Mateju, koje su pružale najveći otpor jer vide koliko to iziskuje vremena, energije, živaca. Suprug Željko mi jest podrška i uvijek oslonac. Ako ne uspijem na izborima, kćeri i unuci Luna i Lukas bit će najsretniji. To su mi i rekli.
Često odlazite na nogometne utakmice NK-a Polet.
- Volim Polet iako mi spočitavaju da sam najviše koncentrirana na ženski odbojkaški klub Kaštel u kojem moje kćeri treniraju. No, taj je klub među manje dotiranima.
Aleksandra Ličanin

Posljedice negradnje škole
Višnja Ivačić: Posljedice negradnje vidimo i danas jer većinska djeca odlaze u druge osnovne škole, predškolci također. Objekat će se izgraditi, no, hoće li se vratiti djeca koja su prijateljstva i navike stvorila u drugoj sredini? Još više me brine to što ta djeca neće imati osjećaj da tu pripadaju, već će odlaziti živjeti negdje drugdje.

Što ako ne uspijem? Ništa.
Višnja Ivačić: Neće to biti katastrofa. Ako na izborima ne uspijem, to neću shvatiti kao poraz, već kao spoznaju da mještani nisu prepoznali mene kao osobu koju žele na čelu Općine. Ostat će iza mene trag, stekla sam veliko iskustvo i imam ga prostora produbljivati. Ne budem li načelnica, vratit ću se obitelji koja me itekako priželjkuje.

Žena
Višnja Ivačić: Uvjerila sam se da je otpor šestero općinskih vijećnika imao osnovu u tome što sam žena. Da je muška osoba na čelu Općine, sigurna sam da bi bilo više ravnoteže. Nisu oni imali protiv mene osobno ništa, ali protiv mene kao žene-načelnice jesu. To je osobito vrijeđalo bivšeg načelnika, pa je u Vijeću tražio tko će ga u njegovim idejama podržavati.

Kriteriji nisu isti za sve
Višnja Ivačić: Nakon svih apsurda u Općini, zadnja točka prije raspuštanja Vijeća bila je da u postupku legalizacije pomoćnih i gospodarskih objekata damo priliku svim mještanima da i oni plaćaju 1 kunu po kubiku. To je Vijeće prihvatilo i donekle postiglo ravnopravnost među svima, no, i dalje postoji ogroman pritisak građana zbog 24 kune po kubiku koja vrijedi za većinu, a za Rome samo kunu.

ŠTO KAŽU OPORBENI VIJEĆNICI?

Marija Posavec (NL): Ne želim govoriti ništa ružno o radu načelnice jer smatram da svatko radi najbolje. Razilaženja u mišljenjima su normalna, pa tako i s našim vijećem, no, smatram da je i načelnica premalo surađivala.

Nevenka Pintarić (NL): Sam rad načelnice nije bio toliko loš koliko je izostala suradnja s nas 6 vijećnika, pa su neke stvari bile ispod dostojanstva. Samo na vijeću je bilo premalo surađivati, trebalo je to činiti i izvan sjednica.

Rajko Grkavac (NL): Ništa nije napravila. Jedini projekat joj je drveni most na Trnavi koji mora rušiti. Suradnja s Vijećem nije na nama, nego na izvršnoj vlasti, a ona je htjela odluke donositi manjinom. To tako ne ide.