I TO SE DOGAĐA: Natjerao lopova da zaradi što mu je ukrao!

Uz naš pravni sustav, takav kakav je, čovjek nekad sam mora uzeti pravdu u svoje ruke. S tim se ne treba igrati, to je jasno, ali u primjeru koji donosimo Nikola Lesjak iz Žiškovca dosjetio se jadu. Krivcu je za svoju muku vratio na dovitljiv način, mirno, u okviru civiliziranog ponašanja. O tome što se dogodilo rekao nam je:
- U srijedu, 10. travnja, nešto prije 20 sati dobio sam anonimnu dojavu, ali znam da me to zvao moj radnik, da na mom posjedu na polju Krč, između Zasadbrega i Slemenica, netko krade organski pileći gnoj koji sam tamo ostavio kako bi dozrelio. Za mene je to posao, bavim se uređenjem okoliša i raznim oblicima poljoprivredne proizvodnje. Otišao sam tamo i zatekao nezvanoga u poslu - kako na autoprikolicu tovari moj gnoj. Pozvao sam i policiju, a od njega zatražio da plati, na što mi je drsko odgovorio – pa što je to tebi, to mi je zarada, time se bavim. Isprva je i pomislio na plaćanje, a onda rekao da za to neće dati 200 kuna. Radi se o oko 300 kila gnoja. Vrijednost bi zapravo bila oko 500 kuna. Ali najgore je ono što sam čuo od policije - ako želim da ga se goni sudski, moram uložiti privatnu tužbu. “Kvaka” je u tome što se u slučaju krađa kojih je vrijednost manja od 2 tisuće kuna, donedavno je to bilo tisuću, krivce ne goni po službenoj dužnosti. Pokretanje postupaka stoji 950 kuna, tako su mi rekli. Za štete koje nisu puno manje od ovog zakonskog praga ni ne isplati se pokretati postupak. Razljutio sam se, a onda dosjetio - bagerom sam oko auta i prikolice iskopao kanal i tako ih blokirao – ako se želi izvući, neka se potrudi i zatrpa kanal, neka barem tako nešto radi da bi zaslužio moj gnoj.
Nikoli ovo, inače, nije prvi problem s krađama na njegovim poljima ili posjedu. Na njegovom je kukuruzu bilo i značajnih šteta, ali krivci nisu nađeni. O ovoj pravnoj okolnosti slučaja može se čuti objašnjenje na službenim mjestima da je iznos štete nastale krađom, koji je uvjet da bi se pravosuđe pokrenulo po službenoj dužnosti, podignut po naputku iz EU. Skeptici (i pomalo zlobnici) će dodati i neslužbeno objašnjenje. Iz EU se zaista zahtijeva da se podigne postotak na sudu riješenih predmeta, ali je podizanje kriterija dosjetka naše države da se on podigne tako što dobar dio predmeta nikad neće ni stići do pravosuđa.