Klizišta u Železnoj Gori i Grabrovniku najkritičnija!

Neugodno je iznenađen prof. dr. Božo Soldo, dipl. ing., sa Zavoda za geotehniku - Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zatekli smo ga prošlog utorka u obilasku klizišta na području općina Štrigova i Sveti Juraj na Bregu, kamo je došao steći uvid u stanje, procijeniti moguća događanja i, najvažnije, dati plan mjera za njihovu sanaciju.
Neke od pozicija iziskuju hitnu intervenciju. Među njima su one o kojima smo podrobno pisali u prošlom broju Međimurja - kod obitelji Turk u Železnoj Gori te na posjedu obitelji Kovač u Grabrovniku. Upravo su Kovačevi tijekom prošlog vikenda ugurani u zabrinutost kakvu je teško razumjeti onima kojima se ne događa.
- Inače sam u gužvi s klizištima u cijeloj sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Ove me godine sve to što se dogodilo i događa u Međimurju zaista iznenadilo. Promatram klizišta u vašoj županiji od sredine 1990-ih, ali ovo sada je uistinu masovna pojava. Prije tri tjedna javno sam upozorio da će se dogoditi masivnija klizišta čim malo zatopli i evo, upravo se to i dogodilo - kaže nam Božo Soldo od kojeg smo dobili i druge informacije na ovu temu.
Vratimo se događajima u Grabrovniku. Što se zbivalo? Tijekom vikenda, 6. i 7. travnja za ukupno pola metra spustio se dio brijega “noseći na sebi” i obiteljsku kuću Kovačevih te gospodarske zgrade i garaže.
- Sredinom tjedna na kući se pojavila mala pukotina koja nas nije osobito zabrinula, ali smo u ured Općine Štrigova ipak prijavili da sumnjamo na klizište. Prizor u subotu ujutro bio nam je ogromno iznenađenje, negativno naravno, a do nedjelje na večer bili smo bez riječi i u strahu - kaže nam Danica Kovač pokazujući oštećenja na gospodarskim zgradama.
Zidovi na gospodarskim zgradama vidno su popucali, razdvojili se, kroz spojeve s krovištem prodire danja svjetlost, oko zgrada i kuće pukotine su široke pet do petnaest centimetara. Ni u garažu nije moguće ući jer je razina tla spuštena, a između asfaltnog prilaza i ulaznog okvira je pukotina široka i duboka po deset centimetara.
Preporučili im da isele iz kuće
- Pukli su svi zidovi na gospodarskim zgradama, pa smo trakom ograničili pristup. Nije sigurno ući, molim vas fotografirajte iz daljine. Prvo je u petak, kasno popodne pukla i spustila se cesta koja je tik uz našu kuću, a onda smo u subotu i nedjelju i mi u kući pošli za njom. Cesta prema Svetom Urbanu zatvorena je, uz naše je dvorište napravljen privremeni vanjski ventil koji omogućuje opskrbu vodom u Urbanu, Martinuševcu i Grabrovniku. Međimurske vode našoj su kući omogućile dovod vode tako da su nas priključili izravno na taj ventil. Naše su vodovodne cijevi razvučene, tlo ih je naprosto povuklo za sobom, voda se izlila, pa je ovaj priključak mjera sigurnosti. Ništa drugo od instalacija u kući nije popucalo, plin nemamo, tako da u tom smislu nema ni opasnosti - priča nam Simon Kovač.
Da bi cestu, kuću i okruženje zaštitili od protjecanja vode, točnije padalina, u petak su se angažirali dobrovoljci iz DVD-a Štrigova. Postavili su zečji nasip na cesti prema Svetom Urbanu te ga usmjerili tako da bi voda morala zaobići i dvorište Kovačevih. Obitelji su za vikend obišli župan Ivica Perhoč i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik.
- I župan i načelnik objasnili su nam da iz lokalnih proračuna ovaj veliki zahvat sanacije klizišta nije moguće financirati i da će morati uskočiti država. Obećali su učiniti sve što mogu da u tome i posreduju. Nadamo se da neće ostati samo na riječima jer smo svakodnevno u brizi - dijeli s nama svoje strahove gospođa Danica.
Ona dodaje da im je prof.dr. Soldo preporučio da radi sigurnosti isele iz kuće, no, to im se u ovom trenutku još ne čini kao izvjesno rješenje.
- Izgleda da su najkritičnije lokacije u Grabovniku, barem od onoga što sam dosad obišao. Za lokacije koje sam detaljno obišao i o njima pomno promislio, već sam dao određene preporuke. Neke od njih, poput Kovačevih i Turkovih, hitne su. Trebalo bi raditi i na tome da se detektira koje su iduće opasne lokacije, ako ne još ove godine, onda idućih obvezno - kaže za list Međimurje Božo Soldo.
Mogao bi
zavladati strah
Pitali smo našeg sugovornika o prirodi klizišta na štrigovskom području općenito.
- Ima ovdje klizišta koja spadaju u kategoriju opasnijih. No, ne po nekoj opasnosti ugrožavanja od rušenja nastambi ili slično, već više kao psihički pritisak koji negativno djeluje na ljude. Može zavladati strah. Zato su Železna Gora i Grabrovnik svrstani u prioritete budućih sanacija. Ima i sličnih, možda i težih klizišta - kaže Soldo.
Što kažu javna
poduzeća?
Uz klizišta u Općini Štrigova, tu su i ona na području Općine Sv. Juraj na Bregu. Na groblju u Pleškovcu već postojeće klizište ponovo se pokrenulo, obišli smo jedno u Dragoslavcu, na lokaciji Zanjkova graba. Načelnik Općine Anđelko Nagrajsalović najavljuje da o tome već vode brigu i da će prva sanacija biti pokrenuta čim se za to stvore uvjeti.
Pitali smo o mogućim štetama na cjevovodima Međimurskih voda čiji direktor Josip Zorčec ističe:
- Nismo imali dramatičnih posljedica od klizišta, no, sporadično ima vodovodnih cijevi koje je zemlja povukla za sobom, razvukla ih i onemogućila dovod vode. Reagirali smo brzo. Najvažnija lokacija u tom smislu je u Grabrovniku, na poziciji koja vodi prema vodotornju u Sv. Urbanu i prema Martinuševcu. Napravili smo izmješten vanjski ventil, prokopali nove dovode u Martinuševcu i tako cijeloj toj zoni omogućili nesmetanu opskrbu vodom. Neke smo zahvate u manjoj mjeri također obavili na drugim pozicijama. U cijelom tom postupku troškovi su veliki, ali moraju biti odrađeni jer ljudi ne mogu biti bez vode - kaže nam Josip Zorčec.
Uz spuštanje razine cesta, pukotine na njima i odrone zbog kojih će morati intervenirati Županijska uprava za ceste, tu su i mnoga ulegnuća na prometnicama kojima se još uvijek može kretati, ali opasnost od većih promjena prijeti. Ravnateljica ŽUC-a Ljerka Cividini obišla je cijelo područje i za naš tjednik potvrđuje da je niz radnji već pokrenut. Pitali smo prvo o najkritičnijoj lokaciji u Grabrovniku.
- Tražili smo od profesora Solde da napravi probna bušenja i da nam ponudu jer moramo znati gdje je tlo zdravo kako bismo išli u sanaciju. Mi još uvijek ne znamo hoćemo li sanirati pilotima, gabionima ili na neki drugi način jer problem je puno dublji od onoga kako se naoko čini. Za početak možemo navoziti šljunak da premostimo pad, no, ne želimo još više narušiti statiku kuće obitelji Kovač. Bolje da se ljudi voze koji kilometar više alternativnim putem, nego da se nekome nameće dodatna briga - ističe Ljerka Cividini.
Pozicija koju smo prije desetak dana obišli u Prekopi također nas je zanimala. Ravnateljica ŽUC-a kaže da je i ta cesta u kategoriji najkritičnijih, dok se u Robadju otvaraju tri klizišta na kojima stradavaju njihove ceste.
- To smo u Robadju konstatirali još lani i na tome već radimo, tu smo dva koraka naprijed. Imamo situaciju u Sv. Urbanu kod vinarije Cmrečnjak i u Praporčanu također. Za svih pet lokacija napravili smo istražne radnje, radimo projekte i sanacija ide čim budu gotovi. Za to ćemo naći novac. Na mjestima na kojima to možemo, već smo “vatrogasno djelovali”, kako bi ljudi normalno živjeli - zaključuje Ljerka Cividini.
Aleksandra Ličanin

Kakve se mjere poduzimaju u nastavku saniranja klizišta? Kojim redom ona idu?
Božo Soldo: Ako na nekom području dođe do masovne pojave padinskih klizišta, načelno treba započeti od lokalne samouprave čiji je zadatak popisati i registrirati klizišta. Potom na teren izlazi mješovita ekipa u kojoj su predstavnici općine ili grada i kompetentni stručnjaci, geotehničari. Tad se registar dopunjava relevantnim geotehničkim podacima, ponderskim bodovima i u finalu se bilježi ponderska težina svakog klizišta. To je onda baza za selektivno klasificiranje svih registriranih klizišta. U toj fazi donose se i odluke o hitnosti sanacije. Tek u trećem koraku zadatak gotovo u cijelosti preuzimaju stručnjaci, uz obvezatan geotehnički nadzor. Tu nije kraj. Nakon sanacije, sustav treba pratiti i održavati te ga povremeno dograđivati. Nužno je provoditi stalnu i upornu akciju pribavljanja financijskih sredstava za sve radove i aktivnosti koje spadaju u okvir sanacije. S obzirom da je redovito riječ o velikim sredstvima - koja se moraju utrošiti u “nešto” što se percipira kao neproduktivno, a uz to je i neočekivano - do tih sredstava objektivno nije lako doći, pa je stoga “bitka” na financijskom planu izuzetno važna. (al)

Zanjkova
graba
U Dragoslavcu se na lokaciji Zanjkova graba pojavilo klizište koje je raspucalo zemlju i napravilo krater na poljima te na dva mjesta “presjeklo” cestu. Kako bi stanovnici tog dijela zadržali prometnu komunikaciju s ostatkom sela i glavnom prometnicom, za početak su rupe zapunjene šljunkom. S obzirom da je lokalna, cesta će morati biti sanirana novcem općinskog proračuna. (al)

Božo Soldo: Borbu za sanaciju klizišta ne treba voditi samo neposredno kad ona nastanu, već čitavo vrijeme, u kolovozu i rujnu. Teško ih je tijekom kratkog razdoblja sanirati, pa i sva kritična klizišta. Kad nastanu u travnju, a sezona njihovih sanacija je već u ljeto, nemoguće ih je sanirati u zimi ili proljeće. Bojim se da bismo već trebali razmišljati o tome koje ćemo klizište sanirati u ljeto iduće godine. (al)