Arhiva 11.07.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:23.

Je li poplava u Pušćinama ostavilo tlo kontaminirano

Ratar iz Varaždinske županije dao je na analizu mulj koji je jesenas Drava nanijela za poplava kojima je svjedočila naša javnost, a u kojima su osobito stradali mještani Pušćina. Mulj analiziran u čakovečkom Bioinstitutu, pokazalo se, bio je kontaminiran olovom i cinkom.
Olova je bilo 96 miligrama na kilogram, što je za 46 više od maksimalno dopuštenih 50 miligrama. Cinka u mulju s varaždinskog područja bilo je 431 miligram, a dopušten maksimum je 60. Ove vrijednosti zvone na uzbunu ukoliko se na zemljištu kontaminiranom istim muljem uzgaja povrće.
Kako je naša ravnica u Pušćinama i Kuršancu bila također poplavljena, obišli smo neke od poljoprivrednika koji ne žele imenom i prezimenom istupiti u javnosti iako smatraju da nemaju razloga za bojazan jer ne uzgajaju povrće.
- Mi smo zemlju dali na analizu prije poplave i nalaz vrijedi pet godina. Nismo o ovome znali ništa do prije neki dan, ali nećemo analizirati zemlju jer je prošlo već puno vremena. Ne, nismo zabrinuti jer na poljima imamo pivarski ječam, uljanu repicu, pšenicu, soju. Dakle, kulture koje ne idu izravno na stol, već idu u obradu - kaže jedan od naših sugovornika koji se za urod bojao u danima sanacije poplave i zbrajanja šteta.
Dobra je okolnost što su se sve kulture oporavile i dobro rodile, a poljoprivrednicima nisu propala ulaganja.
- Prije stavljanja u proces proizvodnje, na pivarskom ječmu radi se temeljita analiza, tako da će se tek vidjeti njegova kvaliteta. Ne bude li dobar, tretirat će se kao stočni ječam. To će, naravno, utjecati i na otkupnu cijenu, ali to je već izvan našeg utjecaja. U okvirima našeg utjecaja sudska je tužba koju smo podnijeli protiv Hrvatskih voda jer smatramo da je procjena sigurnosti bila loša. Posljedice o tome svjedoče - ističe naš sugovornik.
Jednom uzgajivaču povrća naše je obraćanje ujedno bio prvi susret s informacijom da je Drava u lanjskoj poplavi sa sobom donijela teškim metalima zasićen mulj.
- Uopće nismo čuli za mogućnost da nešto s tlom ne bi bilo u redu i nismo ga dali na analizu. Na koncu, sadili smo tek poslije, a zima je bila duga i vlažna. Ne mislim da postoji razlog za brigu - kaže nam poljoprivrednik koji također ostaje anoniman.
U Bioinstitutu nijedna analiza
Čakovečki Bioinstitut među malobrojnima je u zemlji ovlašten obavljati analizu o kojoj je riječ u uvodu teksta. Voditelj laboratorijske djelatnosti te tvrtke Mario Posedi za list Međimurje daje odgovor na pitanje - koliko je analiza tla zatraženo nakon poplave Drave u Pušćinama?
- Nitko od poljoprivrednika nije nam se javio sa zahtjevom za analizu tla i na tom području nismo obavili nijednu analizu. Inače, država provodi monitoring zagađenosti poljoprivrednih tala na prethodno određenim točkama, no, sumnjam da su nakon poplave Drave u taj popis uvrstili i Pušćine. Bioinstitut je i na službenoj listi laboratorija koji to odrađuju, no, mi nikada nismo bili angažirani za takav posao. Koordinator tog projekta je zagrebački Agronomski fakultet - kaže nam M. Posedi.
Saznajemo da takva analiza stoji nešto više od 3 tisuće kuna po uzorku, a dobije se kompletna analiza sastava koja uključuje teške metale, pesticide i drugo.
- S vremenske distance od poplave do danas, mala je vjerojatnost da je ostalo nešto metala u površinskom tlu jer je u zimskim danima palo 100 litara kiše po kvadratu. No, mrkva i luk, primjerice, deponiraju toksikante u gomolju, tako da je kontrola namirnica poželjna - zaključuje voditelj laboratorija u Bioinstitutu Mario Posedi.
Što kaže
Poljoprivredna savjetodavna služba?
Rukovoditelj Poljoprivredne savjetodavne službe - Područnog ureda sjeverozapadne Hrvatske mr. sc. Milorad Šubić i urednik rubrike Zaštita bilja u listu Međimurje za naš tjednik ističe kako se poljoprivrednike u ovakvim slučajevima upućuje na Zavod za javno zdravstvo.
- U nadležnosti je sanitarne inspekcije da radi probe namirnica, a tu je i poljoprivredna inspekcija koja vjerojatno ima određene nadležnosti po ovom pitanju. Teško mi je odgovoriti na vaše pitanje jer s rijekom svašta dođe, pa i zatrovan mulj. U konačnici, u Dravu se ispuštaju i kanalizacije, pa imamo prisustvo raznih mikroorganizama, bez da se govori o zagađenju od pesticida ili metala. Kad je Drava poplavila Pušćine, poljoprivrednicima smo savjetovali da - ako uzgajaju plodove koji odmah idu u konzumaciju - sve isperu “minivaš” uređajima. To smo preporučili odmah, kako bi se saprao mulj. Dakle, govorim o studenom prošle godine dok još nije bilo tako hladno. Osim toga, treba znati da voda nije došla na usjeve, i to je dobro - kaže Milorad Šubić i dodaje kako se nakon duge zime sve razvodnilo te da bez analize ne može ništa podrobnije komentirati.
Pitali smo M. Šubića procjenjuje li da postoji opasnost za potrošače?
- To je uglavnom područje na kojem se sije kukuruz i ne treba se bojati jer ako normalno niknu i rastu, onda je to u redu. Problem je bila jagoda koje ima u Pušćinama i kad smo savjetovali ispiranje, onda smo na to bili koncentrirani. Znate i sami, jagoda u ljudski organizam ide bez termičke obrade, ali mislim da s ostalim kulturama koje se tamo uzgajaju nije problem jer ne idu izravno s polja na tanjur. Sa svim žitaricama koje idu preko životinjskog prehrambenog lanca, npr., meso i jaja, opasnost od kontaminacije za ljude je mala. Puno bi opasnije bilo da se Drava izlila prije dva mjeseca, prije branja plodova. Ovako je svakim danom, sve manje opasno - zaključuje Milorad Šubić.
Moć Općine ograničena, župan odmah reagirao
Razgovarali smo s načelnikom Općine Nedelišće Darkom Danijom i pitali ga je li upoznat s problemima o kojima se na varaždinskom području, a potencijalno i na našem, govori? Načelnik smatra da je djelokrug rada Općine kao lokalne samouprave, u tom smislu, ograničen.
- Općina Nedelišće zaprimila je zahtjeve građana Pušćina za obeštećenje od štete od poplave, koje smo mi obradili i na reguliran način uputili na adrese mjerodavnih. Nisam znao da postoji problem o kojem govorite, no, utjecaj lokalne samouprave ni ne doseže tu razinu odgovornosti. Inspekcije i savjetodavne službe poljoprivrednicima sugeriraju potrebu za analizom zemljišta - ističe Darko Dania.
Župan Matija Posavec do našeg poziva također nije bio obaviješten o slučaju iz Varaždinske županije, no, ubrzo nam je potvrdio da će s ravnateljicom Zavoda za javno zdravstvo Marinom Payerl Pal, dr. med., dogovoriti provedbu potrebnih ispitivanja, kako bi i poljoprivrednicima i potrošačima bila osigurana vjerodostojna informacija o sigurnosti na poljima i urodu.
Poplavu smo imali kad na zemlji nije bilo biljaka
Župan M. Posavec odmah je putem svojih službi provjerio stanje stvari te nas obavijestio o učinjenom.
- Nakon poplave, nisu rađene nikakve analize tla koje bi pokazale povišenu razinu teških metala, konkretnije olova i cinka. No, kako su tih dana pod vodom bile i Austrija i Slovenija, visoka koncentracija bila bi zabilježena i kod njih, što bi sigurno izazvalo medijsku pažnju. Naime, uzvodno od Pušćina, u Hrvatskoj i bližem dijelu Slovenije nema industrijskih pogona koji u proizvodnom procesu rabe te metale ili su oni nusprodukt proizvodnje. Iz razgovora s nadležnima u Poljoprivredno savjetodavnoj službi MŽ imam informacije da je nakon svakog povlačenja vode nakon poplava potrebno isprati tlo na kojem se uzgajaju poljoprivredne kulture, prvenstveno zbog mogućeg zagađenja fekalnim vodama iz septičkih jama, odnosno bakterijom escherichijom coli. Poljoprivredni proizvođači to znaju te se može pretpostaviti da to i čine. Kako se poplava u Pušćinama dogodila u jesen, odnosno u vrijeme u kojem na oranicama nije bilo biljaka, eventualna zagađenja isprala su se prirodnim putem. Također, trgovački lanci u kojima se prodaju povrće i voće kontroliraju zdravstvenu ispravnost namirnica, tako da bi svaka nepravilnost sigurno bila zamijećena - ističe za naš tjednik župan Matija Posavec. Dotaknuli smo se i teme analize zemljišta i mulja s područja susjedne županije, koju je obavio Bioinstitut. Tu se po prvi put susrećemo s informacijom da je analiza rađena nakon poplavljivanja rijeke Plitvice, a ne Drave.
- Istraživanje na koje se pozivate napravljeno je nakon poplave rijeke Plitvice, što se dogodilo prije nekoliko mjeseci, s desne strane rijeke Drave. Kako stručnim službama nije poznata metodologija kojom se analiza radila, komentiranje izmjerenih vrijednosti ne bi bilo vjerodostojno. Također, zagađenje tog tipa moglo je nastupiti i zbog, primjerice, poplavljivanja dvorišta neke obrtničke radionice koja rabi mineralna ulja. Unatoč svemu, pozorno ćemo pratiti situaciju i zajedno s nadležnim službama poduzimati potrebne korake - zaključuje župan Posavec.
Aleksandra Ličanin

Izvor teških metala teško je dokazati
Milorad Šubić: Cink i olovo jesu problem, zadnjih godina ih se prati jer su kao teški metali toksični za ljudski organizam. Na jabukama, primjerice, tražimo i teške metale jer su, uz pesticide, najčešći onećiščivači, a izvori su im različiti. Što se tiče mulja s visokim vrijednostima olova i cinka u Varaždinskoj županiji, mogu tek reći da je teško dokazati koji pogon teške industrije onečišćuje rijeku i nanosi kontaminirani mulj. Drava izvire u Austriji, putuje kroz Sloveniju do nas. To je teško dokazati. (al)

Izvor: 3037