MIROSLAV HORVAT: Neće biti otpuštanja medicinskih djelatnika

Nakon što je Međimurska županija upravljačka prava nad Županijskom bolnicom u Čakovcu predala državi, u srpnju je sanacijskim upraviteljem ove ustanove imenovan četrdesetsedmogodišnji Miroslav Horvat, dr. med., specijalist internist - supspecijalist pulmolog. Kao specijalist, doktor Hovat radi od 2000. godine, a liječnik je postao 1992. godine. Imenovanje M. Horvata bio je sretan kraj papazjanije koju je skuhala politika: podsjetimo, prvo je Vlada sanacijskim upraviteljem imenovala ekonomista iz Nedelišća Vilima Friščića te ga brže-bolje svrgnula, što je stvorilo lošu sliku u javnosti. Sada bi proces sanacije trebao nesmetano (po)teći jer je doktor Horvat niz godina vodio Djelatnost interne medicine u čakovečkoj Bolnici te obnašao funkciju zamjenika ravnatelja, što znači da je probleme, koje sada mora raspetljati, živio tijekom svoje profesionalne svakodnevice.
Koji su zadaci pred Vama?
- Početkom godine Županija nije mogla podmiriti dospjela dugovanja Bolnice te su, u siječnju, upravljačka prava predana državi. Tada su nepodmirene obveze prema vjerovnicima dosezale 97,273.000 kuna. U međuvremenu, dio (starijeg) duga država je podmirila. Moja uloga i uloga sanacijskog vijeća, koje je također imenovala Vlada (u čijem su sastavu Vlatka Bilas, predstavnica Ministarstva zdravlja, Dunja Valkaj, predstavnica Ministarstva financija, i Boris Valpatić, predstavnik djelatnika Bolnice), tijekom dvije godine, po okončanju sanacije, nizom organizacijskih i financijskih zahvata konsolidirati ustanovu.
U proces sanacije uključili ste i bivšeg ravnatelja Bolnice, doktora Dragutina Kopasića.
- Doktora Kopasića, koji je od 2007. bio na čelu naše bolnice, imenovao sam svojim zamjenikom jer njegovo iskustvo smatram dragocjenim. Kad izvana uđete u upravljačku strukturu ustanove, dobrodošla je pomoć nekog upućenog.
NIJE ZBOGOM, SAMO DOVIĐENJA
Ordinirate li usporedno s poslom sanacijskog upravitelja?
- Povremeno sam tijekom ljeta kolegama na pulmologiji pomagao u dijagnostici, pri endoskopijama, ali samo u izvanrednim situacijama. Dakle, nije riječ o redovnom radu.
Je li liječniku teško ostaviti pacijente i zaroniti u papire bremenite problemima?
- Moj bazični posao već mi nedostaje. Prihvatio sam ovu obvezu, sa željom da pomognem u sanacijskom postupku, što sam osjećao kao dužnost. No, to doživljavam kao privremeni posao.
Koliki je dug Bolnice koji će država sanirati?
- Riječ je o iznosu od 44,112.000 kuna dugovanja, zaključno s 28. veljače.
Očekujete li, prije konačne konsolidacije, ponovne probleme s prijetnjama obustave dostave lijekova zbog dugovanja dobavljačima?
- Trenutno, sve veledrogerije očekuju rješenje, tj., plaćanje duga te imaju strpljenja. Hipotetski, problemi su mogući ne bude li isplata jer dugovi rastu iz dana u dan, no, vjerujem da se krize neće ponavljati s obzirom na činjenicu da se do sada svaki put pronašao kompromis i pacijenti nisu trpjeli.
LISTE ČEKANJA - NA ČEKANJU
Hoće li biti otpuštanja radnika u Županijskoj bolnici?
- Proces sanacije podrazumijeva brojne mjere. Jedna od mjera koju Ministarstvo zdravlja forsira jest racionalizacija broja zaposlenih. Mi nemamo višak zaposlenih, osobito ne u medicinskom dijelu. Što se tiče nemedicinskog dijela, u usporedbi s drugim ustanovama, imamo dobar, racionalan omjer: 75 posto medicinskog osoblja prema 25 posto nemedicinskog. Ne očekujem velika odstupanja. Moguće su tek unutarnje promjene u radnoj strukturi.
Nedostaje li liječnika u našoj bolnici?
- Mi svake godine iskazujemo potrebe za liječnicima u smislu raspisivanja specijalizacija, kao načina zapošljavanja. Za 2013. smo tražili 11 specijalizacija, no, odobrenja iz Ministarstva do ovog trenutka nemamo.
Hoće li se gasiti neke djelatnosti?
- To je pitanje koje najviše uznemiruje javnost i djelatnike ustanove. Ne razgovaramo o ukidanju djelatnosti, nego o funkcionalnijem povezivanju s ustanovama u regiji. Županijska bolnica Čakovec ima puno dodirnih točaka te time i mjesta za suradnju s varaždinskom Bolnicom, ali i ostalima u blizini. Na tome Ministarstvo inzistira. Primjerice, pokušat ćemo funkcionalnim povezivanjem riješiti problem nedostatka patologa kojeg naša bolnica nema već 10-ak godina. Zbog toga moramo koristiti usluge patologa iz zagrebačke klinike Merkur te kolegica i kolega iz Varaždina. Istovremeno, u varaždinskoj bolnici rade 3 patologa, u Koprivnici dva, a za našu regiju je 5 patologa dovoljno. Moramo samo utvrditi pravno-formalni okvir za provedbu tog modela. Kolege u Varaždinu i Koprivnici imaju problema u drugim djelatnostima u kojima mi možemo pomoći i na tom će principu funkcionirati povezivanje ustanova. Dogovorno ćemo, i u budućnosti, nastaviti razvijati pojedine struke. Drugi primjer je neurokirurgija koju mi nemamo niti ćemo je imati prema kategorizaciji. Ali kao regija ćemo predložiti da u Varaždinu imamo neurokirurga. Sljedeće pitanje koje ćemo rješavati je magnetna rezonanca: nažalost, cijela naša regija nema MR. Takvu dijagnostičku opremu imaju privatne poliklinike. Na nama je da zajednički, s kolegama iz okolnih bolnica, iskažemo želju za nabavkom te opreme za našu regiju.
Hoće li funkcionalno povezivanje utjecati na liste čekanja?
- Kad govorimo o listama čekanja, treba sagledati više aspekata problema. Jedan od njih je veliki pritisak s razine primarne zdravstvene zaštite na specijalističku ambulantu, što će se, vjerojatno, dijelom riješiti novim modelom upućivanja pacijenata. Drugi dio problema je objektivan manjak kadrova te manjak vremena za takav priljev pacijenata. Povezivanje ustanova unutar regije može utjecati na neke liste, no, plašim se da tu nema mjesta za značajno smanjenje jer su sve bolnice već opterećene dugačkim popisima pacijenata.
Smatrate li da liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu zbrinuti značajan broj kroničnih pacijenata, kao što se odnedavno od njih očekuje?
- Veliki dio kroničnih bolesnika mogu kvalitetno zbrinjavati kolege u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, no, za to im treba omogućiti preduvjete za lakše praćenje takvih pacijenata. Naravno da time neće prestati pritisak na specijalističke ambulante jer će uvijek postojati dio pacijenata kojima je takva skrb potrebna. To je omogućeno novim načinom upućivanja. Na prvi pogled, model izgleda smisleno, no, puno je detalja koje će trebati u hodu izmijeniti i definirati.
LIMIT NIJE TEMA
Je li našu bolnicu isključivo limitirao nepravedno nizak limit HZZO-a?
- S obzirom na sve omjere, doista nismo adekvatno honorirani u prošlosti. Trenutno se, u okviru sanacije, ne govori o limitima, no, vjerujem i nadam se da će i to doći na red.
Koju ulogu ima Županija nakon predavanja upravljačkih prava državi?
- Županija ima nedvojben interes i u sanacijskom procesu i stalo im je da stvari idu dobrim pravcem. I dalje moraju koordinirati decentralizirana sredstva, a tu je i niz obveza vezanih uz ranija kreditna zaduženja, zbog čega su moji kontakti sa županijskom vlašću redoviti.
POLICIJA (JOŠ) RADI?
Kriminalistička policija istraživala je u bolničkom računovodstvu. Jesu li podignuti optužni prijedlozi?
- Nisu. O istrazi ovog trenutka nemam drugih informacija, osim da je u tijeku.
Kada će stići novi CT?
- Postupak nabave još traje. Izvršen je odabir dobavljača, no, uložene su žalbe. Poništena je odluka o odabiru te je u planu da se povjerenstvo sastane ovih dana te da ponovo proanalizira ponude, nakon čega će izabrati drugog dobavljača ili će se raspisati novi natječaj.
Pacijenti i liječnici su kolateralne žrtve takvih tržišnih utakmica. Može li se postupak otegnuti za još nekoliko mjeseci?
- Realno može. Zbog dugog čekanja na novi CT, iskrsnuo nam je još jedan problem: u svibnju nam se pokvarila rengenska cijev na starom CT-u iz 2000. godine. Morali smo naći rješenje te smo se odlučili za najam cijevi.
No, i to nas košta 190.000 kuna tromjesečno. Obratio sam se za pomoć Ministarstvu i usmeno mi je obećano da će nam biti refundirani troškovi nastali u otegnutom postupku nabave.
Koji su još prioriteti na listi potrebne medicinske opreme?
- Svake godine obnavljali smo segment po segment opreme. Postoje godišnji planovi koje pokušavamo doseći. Ove godine dobili smo novi ultrazvučni aparat za ginekologiju te novi endoskop za gastroenterologiju. Obnovili smo i neke nemedicinske dijelove.
Ovog trenutka postoji zahtjev za novi ultrazvučni aparat za pedijatriju, ali plan za iduću godinu donijet ćemo tijekom jeseni, nakon usklađivanja sa zakonskim okvirima.
Hoće li se ulagati u bolničke prostore? Kada će se Djelatnost psihijatrije preseliti u humaniji interijer?
- Preseljenje Djelatnosti psihijatrije jest prioritet. Projekt adaptacije starog paviljona spreman je. Sljedeće je obnavljanje bolničke zgrade podignute 1974. godine, tj., našeg kirurškog paviljona. Morat ćemo obnoviti operacijski blok koji više ne zadovoljava suvremene normative.
Riječ je o dvjema kapitalnim investicijama koje ne možemo dugo odgađati. Kandidirali smo ih za financiranje iz europskih fondova te čekamo odgovore. Budu li negativni, morat ćemo se orijentirati na decentralizirana sredstva, a iduće godine istječe i kreditno zaduženje za novi paviljon, pa će se osloboditi dodatan novac.
Željka Drljić

Strpite se, neće dugo!
- U našoj ustanovi je 60-ak liječnika povuklo suglasnost za rad iznad 48 sati tjedno. Zbog toga smo prisiljeni predložiti novu shemu rada te smo u 8 djelatnosti organizirali rad u smjenama, odnosno u drugačijem modelu od uobičajenog.
Zato molim građane, naše pacijente, za razumijevanje i strpljenje jer su mogući problemi u nekim službama. Konkretno, moguće su odgode pojedinih hladnih operativnih zahvata, kao i manje odgode termina za neke preglede i pretrage.
Nadam se da je ovo stanje privremeno jer dugoročno to neće moći funkcionirati. Dežurstva su se pokazala najoptimalnijim načinom pokrivanja u većini djelatnosti. Naravno da će hitni pacijenti biti promptno zbrinuti - dodaje doktor M. Horvat.