S novom školskom godinom 84 učitelja strepila od otkaza

Početak nove školske godine za mnoge je učitelje u Međimurskoj županiji bio vrlo stresan. Desetci njih bili su suočeni s istekom ugovora o radu i slabim izgledima da s nastavnom godinom koja počinje imaju svoj razred i satnicu u bilo kojem obimu.
- Za 39 zaposlenika prestao je vrijediti ugovor o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga, dakle, zbog nedovoljnog broja djece, tj., razrednih odjela. Imali smo i 45 nastavnika u nepunoj normi, što nas dovodi do brojke od 84 prosvjetara koja smo trebali rasporediti nastojeći nikoga ne ostaviti na cesti. Svi kojima je prestao vrijediti ugovor o radu bili su vezani uz niže razrede. Oni koji nisu imali punu normu, i dalje su ostali raditi u istom obimu - kaže za list Međimurje voditeljica Službe za društvene djelatnosti u Uredu državne uprave Nives Kolarić Strah.
- Naš je ured 44 osobe uputio u škole na punu normu ili njenu dopunu, a u njih tri ravnatelji su odbili primiti nastavnike koje im je naše povjerenstvo za viškove i manjkove uputilo. Odbijenica ravnatelja mora imati čvrste argumente. Također, 12 je ljudi proglašeno tehnološkim viškom u razrednoj nastavi, no, i njih smo zbrinuli na različite načine: od rada na određeno vrijeme do rada u predmetnoj nastavi - ističe predstojnik Ureda državne uprave u Međimurskoj županiji Branimir Posavec.
Na novinarsko pitanje o ovom posljednjem, nastavnicima razredne nastave koji su raspoređeni u predmetnu nastavu višim razredima osnovnih škola predstojnik odgovara kako se mogućnost za to ukazuje temeljem akademskog obrazovanja.
- Djelatnici s Učiteljskim fakultetom educiraju u razrednoj nastavi i jedan predmet u predmetnoj nastavi, dakle, u višim razredima, pojačano. Upravo taj profil ljudi uputili smo u predmetnu nastavu tamo gdje je za to postojala potreba, no, oni su na taj način oduzeli posao završenim profesorima - ističe B. Posavec.
TRUDNOĆE
Ono što je naše sugovornike ometalo u pravodobnom raspoređivanju kadra je činjenica da su pojedini ravnatelji kasnili s prijavama potreba.
- Većina ravnatelja je korektna i pravodobno prijavljuje stanja vezana uz kadar - kaže voditeljica Službe za društvene djelatnosti Kolarić Strah, no, predstojnik Posavec dodaje kako je neke zdravlje izdalo samo dan prije početka nastave.
- Odjednom se u subotu, 30. kolovoza sazna da je učiteljica trudna i da ide bolovanje zbog čuvanja trudnoće ili da se netko teško razbolio. Naravno da to onda iziskuje pronalaženje novih rješenja za nastavnike jer se otvara radni prostor koji se dan ranije nije vidio. To je jako zanimljivo - kaže B. Posavec.
PROBLEM NIJE RIJEŠEN
Činjenica da s početkom nove školske godine nijedan nastavnik u Međimurskoj županiji nije ostao bez posla ne znači da je problem trajno riješen. Naprotiv. Iduća školska godina mogla bi predstavljati jednu od najvećih prekretnica u tom smislu jer demografska kretanja govore upravo tome u prilog.
Sve manji broj djece uvjetuje opadajući broj razrednih odjela. Zato se učitelje nižih razreda već godinama zapošljava na određeno vrijeme. Takvih je učitelja, a uvodno ih spominje i Nives K. Strah, na početku ove školske godine bilo 39.
Neodvojivo se na ove podatke nadovezuje pitanje školovanja djece romske nacionalne manjine. Uvjeti rada u tom smislu u našoj su županiji specifični, iziskuju angažiranje romskih pomagača i rješavanje njihovog statusa. Sustav, država, točnije Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, njeguje osebujan odnos prema romskim pomagačima. Odnosa praktično nema.
- Općine i gradovi same rješavaju pitanje zapošljavanja romskih pomagača u nastavi, što svakako utječe na sliku naše prosvjete u cjelini. Sustavan pristup države tu je potpuno izostao, zato u UDU-a razmatramo i to pitanje. Jasno je da pitanja Roma umnogome definiraju probleme u svim segmentima društva, osobito u obrazovanju - kaže Branimir Posavec.
Romski pomagači tako su i dalje zaposlenici na određeno vrijeme, plaće im osiguravaju jedinice lokalne samouprave, a višegodišnji ugovori na određeno vrijeme produljuju i produbljuju njihovu agoniju kao zaposlenika.
U MREŽI
Novi niz pitanja tiče se postojeće mreže škola u našoj županiji. Važeća mreža već neko vrijeme odudara od realnog stanja i stvarnih potreba na terenu. To osobito vrijedi za sredine iz kojih učenici odlaze u škole koje nisu u njihovom upisnom području. Konkretno, učenici iz Pribislavca upisuju Prvu i Treću osnovnu školu u Čakovcu i OŠ Ivanovec, učenici iz Macinca polaze OŠ Nedelišće i Treću osnovnu Čakovec, itd. Srž problematike i nužnosti da se zadire u konstrukciju mreže škola bliska je zamjenici župana Sandri Herman.
- Planiramo intervenirati i ozbiljno pristupiti pitanju mreže škola, ali to je dugoročni projekat. Moramo prvo dobro proučiti statistike i materijalne mogućnosti jer negdje treba dograditi škole, a negdje smanjiti kapacitete. Na to se onda dovezuju i pitanja prijevoza učenika, pripadnosti školi po upisnom području. Protivnica sam zatvaranja područnih škola jer time se gasi veliki dio života jedne sredine - kaže za list Međimurje Sandra Herman.
Pitali smo je i kako gleda na budućnost učitelja s obzirom da su prognoze loše. Zamjenica župana je optimistična jer rješenja vidi i u drugim oblicima rada s učenicima.
- Činjenica je da se broj djece smanjuje i da će se taj trend nastaviti. Za postojeće ljude u prosvjeti imamo prostora i oni neće ostati bez posla. Tu računam s projektom produženog boravka koji je, po mojoj ocjeni, fenomenalan jer podiže pedagoški standard i učenicima omogućuje dulji ostanak u školi u kojoj s nastavnicima mogu poraditi na gradivu, napisati zadaću. I jednosmjenska nastava nudi dio rješenja za nastavnike, drugačija organizacija Centra znanja također - kaže zamjenica župana, dodajući da bez podrške Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta sve navedeno neće moći zaživjeti.
ČAKOVEČKE BRIGE
Grad Čakovec, kao najveća jedinica lokalne samouprave u Županiji i osnivač pet osnovnih škola (Prva OŠ, Druga OŠ, Treća OŠ, OŠ Ivanovec, OŠ Kuršanec), također ima specifične probleme vezane uz školstvo. Razgovarali smo s pročelnikom gradskog Ureda za društvene djelatnosti Slobodanom Veinovićem.
- Višak i manjak nastavnika primarno raspoređuje UDU, a mi u Gradu koncentriramo se na organizaciju produženog boravka koji financiramo i u kojem također rade učitelji. Godinama inzistiramo na tome da ljudi koji rade u produženom boravku bez natječaja budu prebačeni u redovnu nastavu - kad se za to stvore uvjeti poput nečijeg odlaska u mirovinu, na porodiljni, drugo radno mjesto itd. Izvana nam se takva praksa predbacivala, no, ove godine nam je Ministarstvo obrazovanja potvrdilo da smo u pravu kad zakon tumačimo na takav način - kaže Slobodan Veinović.
Gradske škole, naravno, nisu imune na utjecaj uske veze između broja djece, razreda i zapošljavanja nastavnika. Pitali smo pročelnika i o činjenici da djeca iz drugih upisnih područja pohađaju škole na gradskom području.
- Djeca iz Pribislavca dolaze u naše škole, a na ravnateljima je da vode brigu o prostornim uvjetima, kako ne bi preopteretili školu umanjujući kvalitetu izvedbe nastave. Trudimo se poštivati mrežu škola, no, to ne priječi roditelje da djecu pokušaju upisati kod nas. U Prvoj OŠ pristali smo upisivati prvašiće kojima netko od starije braće već pohađa tu školu. Godinama smo pokušavali rasteretiti Prvu jer je prekapacitirana. Mijenjali smo svoju mrežu škola tako da smo neke gradske ulice prebacili iz Prve u Treću OŠ. Nastojimo sagledati i potrebe škola i potrebe roditelja - kaže pročelnik iz gradskog Ureda Veinović.
ROMSKI
PROHTJEVI
Osnovnu školu Ivanovec pohađaju i djeca iz Štefanca. Prije ulaska Štefanca u sastav Grada Čakovca, to je bilo drugo upisno područje, no, sada više nije. Pa ipak, u toj se školi pojavljuje novi problem.
- Školu Ivanovec počeli su upisivati Romi iz Pribislavca, što donedavno nije bio slučaj. Ivanovec je sada u situaciji da mora upisivati djecu iz drugih područja, kako bi sačuvao postojeću organizaciju rada i nastavnički kadar. U toj školi sve dobro funkcionira. Jedini problem koji smo imali bilo je traženje Roma da im Grad Čakovec sufinancira školski prijevoz, što je i neprihvatljivo i nemoguće.
Zakon je jasan - oni koji djecu upisuju izvan mreže, dakle, izvan upisnog područja, sami moraju snositi troškove prijevoza. Uostalom, na isti se način odnosimo i prema stanovnicima Grada Čakovca - zaključuje Slobodan Veinović.
Aleksandra Ličanin