Kolumne 24.10.2013. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 11:47.

Oskarovcu Lustigu pripisali da Međimurjem marširaju fašisti!

„U Međimurju opet nastupa fašizam!“ – sav zgrožen pročitah naslov otisnut masnim crnim slovima na jednom portalu. Piše, izjavio je to hrvatski oskarovac Branko Lustig u Zadru. Objavila to Slobodna Dalmacija, a spomenut i neki drugi portali iz zemlje, ali i susjedstva, doslovno prepisali. Tako su mnogi drugi, eto, prije nas samih saznali da u Međimurju (ponovo) marširaju fašisti. Niti jedne jedine riječi, a kamoli rečenice, temeljem čega je to ustvrdio ugledan filmski producent židovskog podrijetla? U nastavku te zastrašujuće izjave, ti mediji navode kako je g.Lustig upozorio na pojavu fašizma u zapadnoj Europi, pa ga, navodno, citiraju: „Iako mi ljudi govore da toga više nema, evo, u Međimurju opet nastupa fašizam! U Sloveniji, Latviji i Rumunjskoj također. Vrlo je teško predvidjeti, što će se dogoditi“ – rekao je, po njima, Branko Lustig.
Ne budi lijen, rekoh sebi, i potražih neko izvornije izvješće o tom nastupu producenta Lustiga. Bilo je to na 7. festivalu židovskog filma u Zadru koji se održavao pod geslom Festival tolerancije! Za jedne edukacijske projekcije za zadarske učenike komentirao je scenu iz filma u kojoj njemački pukovnik za II. svjetskog rata pita kako bi mogao dopustiti da njegova djeca idu zajedno u školu sa Židovima? Na to je Lustig izjavio kako ga to podsjeća na međimurski slučaj kad su roditelji zapriječili romskoj djeci ulazak u jednu školu.
Fašizma bilo samo za mađarske okupacije
To je jedino njegovo spominjanje Međimurja. No, u nastavku je o ekstremnim pokretima u Europi rekao: „U Mađarskoj, Slovačkoj (ne Sloveniji, op.a.), Latviji, opet stupaju fašisti, u Rumunjskoj ubijaju Rome.“ Igrajući se „gluhog telefona“, Slobodna Dalmacija to je „prepravila“ kako sam već opisao, pa je odaslala Lustigov navodni poklič: „U Međimurju opet nastupa fašizam!“ To bi, pored ostalog, značilo da je fašizma kod nas već bilo? To se ne može poreći, no, tim kvazi novinarima, koji su pošto-poto namjeravali napraviti senzacionalistički ekskluziv, trebalo bi biti znano da je fašizma bilo jedino za mađarske okupacije Međimurja, od davnih 1941. do 1945. godine! Kao, uostalom, i kod njih u Dalmaciji za talijanske okupacije.
Što se uvaženog Branka Lustiga tiče, oskarovca za najboljeg producenta za filmove Schindlerova lista i Gladijatori, razumljiva je njegova zabrinutost zbog porasta ekstremizma i netolerancije spram onih koji su druge vjere, rase ili nacije. Osobno je te strahote, samo zato što je Židov i preziva se Lustig, proživljavao u nacističkim konclogorima Auschwitzu i Bergen-Belsenu. Međutim, nikako ne bi trebao dovoditi Međimurje u kontekst s fašizmom jer slučaj, koji je spomenuo, ni izbliza ne sliči onom organiziranom nasilništvu kojeg, nažalost, ima ponegdje u Europi. Ovako, iskrivljavanjem njegovih misli, dao je štofa nekima da na najbezočniji način ocrne Međimurje. Na žalost, dosad nisam nigdje zapazio da je Branko Lustig javno opovrgnuo citiranu rečenicu.
„Crtači“ novih regija zaobilaze Međimurje
Idemo dalje. U Hrvatskom saboru zbilo se za nas zanimljivo riječkanje sada nezavisnog zastupnika Damira Kajina i predsjednika Hrvatskih laburista Dragutina Lesara. Premda to nije bilo na dnevnom redu, niti o tome ima ikakvo službeno stajalište, Kajin se u svojoj raspravi usprotivio već i pomisli da se Istra utrpa u bilo kakvu sjevernojadransku ili primorsku regiju s centrom u Rijeci. Istra je, rekao je, ucrtana i na hrvatskom grbu. Na to je replicirao međimurski zastupnik Lesar. Obratio se „crtačima“ novih karata nekih budućih regija. Međimurje prihvaća regionalizaciju, rekao je, ali i ono želi biti regija iako ga nema u hrvatskom grbu! Nemojte verbalno regionalizirati Hrvatsku, a da druge ne pitate. Međimurje regionalni status zaslužuje iz istih razloga, kao i Istra, rekao je u Saboru Dragutin Lesar.
U pravu je. Obje su, i Istra i Međimurje, povijesne hrvatske regije. Obje su stoljećima bile izvan državno-pravnog sustava matice zemlje, ali je narod zadržao hrvatski jezik i kulturu. Tuđinska vlast nije ih odhrvatila. To je bilo presudno pri njihovom konačnom sjedinjenju s Hrvatskom: Međimurja 1919., a Istre 1943. godine. Uostalom, upravo povodom tih povijesnih događaja, Hrvatski je sabor proglasio spomen-dane! Za Međimurje 9. siječnja, kad je 1919. godine u Čakovcu donesena Rezolucija o odcjepljenju od mađarske države, a za Istru, Zadar i otoke 25. rujna, kad je 1943. godine donesena odluka o sjedinjenju s maticom zemljom Hrvatskom.
Rekoh, rasprava o regionalizaciji Hrvatske još nije službeno otvorena, ali se već naveliko odvija. Najglasniji su oni koji priželjkuju dominirati u nekoj od, navodno, samo pet budućih regija. Za Međimurje-regiju zasad se na državnoj razini jasno očitovao samo Dragutin Lesar. Ostali politički čimbenici iz našeg kraja to podržavaju, ali ih se čuje samo ovdje, na lokalnom planu, a to do Zagreba ne dopire. A kad se karte već nacrtaju, bit će kasno.
Međimurje ima valjanih i jakih argumenata da ne bude bezglasno utopljeno u nekakvu bezličnu interesnu makro-regiju u kojoj će zanavijek biti izbrisana njegova stoljećima pisana povijest u kojoj je dugo bilo i sjedište hrvatskih banova. A time se dičiti može još samo Zagreb!

Umjesto P.S.-a

U većini se zemalja isticanjem državnih zastava iskazuje pripadnost i privrženost domovini. Najjednostavnije rečeno, iskaz je to domoljublja. Na to nikog ne treba poticati. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama to je pitanje prestiža i časti. Ne samo na dane blagdana i praznika, tamo s zastave svakodnevno na stjegovima. Ne samo na javnim zgradama, već i na obiteljskim kućama. Užitak je to vidjeti, kao, primjerice, na fotografiji snimljenoj na Aveniji Michigan u Chicagu. Bio je radni dan, a samo na tom mostu preko rijeke Chicago s obiju strana vijorilo je više barjaka nego, recimo, u cijelom Čakovcu za nedavnog Dana neovisnosti! No, u Hrvatskoj nije Čakovec iznimka. Čitam ovih dana da su u Makarskoj komunalni redari izrekli novčane kazne jer na praznik na javnim zgradama nisu izvješene državne zastave, a to je kod nas čak i zakonska obveza! A toliki se verbalno busaju domoljubljem.

Izvor: 3052