NAČELNIK PUM-e GOSARIĆ: Zbog krize krađa će biti još više!

Prošlo je godinu dana otkako je na čelu Policijske uprave međimurske Čakovčanin Krunoslav Gosarić, rodom iz Goričana. Gosarić je završio zagrebački Fakultet političkih znanosti, a u sustavu MUP-a je gotovo 30 godina. Godinama se bavio poslovima vezanim uz suzbijanje gospodarskog kriminala, zatim duže vrijeme bio glasnogovornik, dok je u rujnu prošle godine imenovan načelnikom Policijske uprave međimurske. Kako je tada i sam rekao, stanje sigurnosti u našem kraju, kad je preuzeo vođenje Uprave, bilo je dobro.
No, kao i prije godinu dana, a danas nekako i više, stječe se dojam da se policija - što zbog općeg nezadovoljstva i nepovjerenja u institucije, ali i specifičnosti Međimurja zbog eskalacije krađa koje čine pojedinci i skupine iz romske nacionalne manjine, suočava sa sve više kritika građana.
Na nedavnoj svečanosti obilježavanja Dana policije istaknuli ste da je broj kaznenih djela u padu, no, u javnosti je dojam drukčiji…
- Po prvi put, nakon 10 godina, broj kaznenih djela je u padu. To je činjenica. U prvih devet mjeseci ove godine zabilježili smo 1.201 kazneno djelo, a u istome razdoblju prošle godine 1.420. To je smanjenje od 15 posto, i tu brojku smatram značajnom. U zadnjih deset godina broj kaznenih djela kontinuirano se povećavao. Zabilježili smo 471 tešku krađu, a lani 20 posto više. Istodobno, za 9 posto povećali smo otkrivačku djelatnost. Krađa je bilo 279, a pri njima smo otkrivačku djelatnost povećali za čak 24 posto. Dobar pokazatelj je i taj da je materijalna šteta pri imovinskim deliktima ove godine iznosila 3,705.545 kuna, a prošle u istom razdoblju 4,440.586 kuna.
Zaštititi
najranjivije
Ipak, mnogo je krađa s manjim štetama…
- Nažalost, krađe u kojima nastaje manja materijalna šteta u porastu su. Pritom mislim na krađe s poljoprivrednih i šumskih površina, krađe bicikala i iz kuća. Činjenica jest, i ona zabrinjava, da ponavljači kaznenih djela dolaze iz određenih naselja. No, zato smo oštricu našeg djelovanja usmjerili prema njima, a rezultat toga je povećanje otkrivačke djelatnosti. Primjerice, ukupna razriješenost svih kaznenih djela je 62,5 posto, što je povećanje od 13,6 posto u odnosu na prošlu godinu. No, da bi se problem riješio, odnosno ublažio, treba nam i pomoć drugih institucija. Suradnja s DORH-om, Međimurskom županijom, općinama i gradovima dobra je. Prednjačimo u preventivnim programima, primjerice, vezanim uz socijalizaciju mladih sklonih delikventnom ponašanju. I dalje ćemo nastojati što jače zaštititi najranjivije – penzionere, poljoprivrednike, siromašnija domaćinstva. S druge strane, s obzirom na vrijeme opće neimaštine u kakvom živimo, bojim se da će krađa biti još više.
Bilo je i pritužbi građana da policija ne reagira na neke dojave, posebice iz naših mjesta u blizini romskih naselja. Kako to komentirate?
- Za pojedine propuste neki naši djelatnici su i sankcionirani. Mjesečno zaprimamo između 600 i 800 dojava građana. Inzistiram da se promptno reagira na svaku.
Povećan broj pripadnika
Interventne policije
Da se problem imovinskih delikata ublaži, najavili ste kadrovska pojačanja.
- Da. Prvenstveno ćemo povećati broj pripadnika Interventne jedinice policije, i to za čak 30 posto u odnosu na njihov sadašnji broj. Na tome inzistiramo i MUP je već predvidio sistematizaciju, no, ovisit će i o državnom proračunu, a i činjenica je da nismo jedina uprava koja traži nove ljude.
No, i sa sadašnjim brojem djelatnika priznajem da smo ove godine dosta trenirali strogoću. Imamo značajan porast uporabe sredstava prinude, što znači da smo prema počiniteljima kaznenih djela, posebno recidivistima, bili beskompromisni. Pa i u prometu. Odmah smo ih uhićivali i privodili sudu. Ukupno je bilo uhićeno 56 osoba, dok su 82 bile zadržane do otrežnjenja.
U redovnim policijskim izvješćima iznimno rijetko se spominje gospodarski kriminal. Toga kod nas nema?
- U tom segmentu ostvarili smo odličan rezultat. Evidentirana su 123 kaznena djela, što je povećanje od čak 95 posto u usporedbi s devet mjeseci prošle godine. U njima je počinjena materijalna šteta od 38,700.000 kuna. No, to su u pravilu obrade koje radimo s USKOK-om, pa o tome mogu tek ograničeno govoriti. 80 posto slučajeva odnosilo se na kaznena djela protiv službene dužnosti, zatim na utaju poreza, pa i računalne prijevare – krađe bankomat kartica.
Organizirani kriminal?
- Zabilježili smo čak 58 kaznenih djela. Prošle godine svega 4. Mnoge obrade imale su i međunarodni karakter.
Radi se o djelima protuzakonitog kretanja preko državne granice, nedopuštenog posjedovanja i izrade oružja, ilegalne prodaje duhana i cigareta.
Kakva je situacija kad govorimo o zloporabi opojnih droga?
- Ove smo godine zabilježili 39 kaznenih djela, prošle 51. To je rezultat dekriminalizacije lakih droga, ali je zato povećan broj prekršaja.
No, u globalu, u toj je domeni situacija pod kontrolom. Prijašnjih smo godina i dosta osoba koje se povezuje sa zloporabom droga smjestili u zatvor.
Što je s ostalim prekršajima?
- Evidentiramo povećanje njihovog broja, no, to je rezultat rada policije. Primjerice, imali smo 222 slučaja konzumacije alkohola na javnim površinama u gradu Čakovcu, prošle godine samo 8 i to zato što Grad nije imao odgovarajuću odluku po kojoj bismo mogli postupati. Zato pozivam i druge jedinice lokalne samouprave neka donesu slične odluke.
Kako se opuštate od policijskog posla?
- Imam voćnjak u Goričanu, no, moram priznati da sam ga ove sezone zapustio, pa je i urod veoma loš. Zbog dužnosti i bez patetike, službi sam posvećen 24 sata, vremena za slobodne aktivnosti imam sve manje. Nisam ni koristio godišnji odmor u nekom klasičnom smislu. Na posljetku, u društvenoj i gospodarskoj smo krizi, a od toga nije odvojena ni policija. Dijelimo sudbinu društva.
Razgovarao
Velimir Kelkedi