GOSPODARSKO VIJEĆE HGK ŽK ČAKOVEC O KRETANJIMA U GOSPODARSTVU U 2014. GODINI

Trendovi pozitivni, ali je to tek odizanje od dna krize Poslovanje gospodarstva u 2014. godini obilježili su pozitivni trendovi, a prema raspoloživim podacima se lagani rast nastavlja i u 2015. godini. Ovo je potka izvješća o gospodarskim kretanjima koju je na sjednici Gospodarskog vijeća HGK ŽK Čakovec dao Mladen Križaić, njegov predsjednik. Rastao je ukupni prihod, iznos od blizu 10,7 milijardi kuna je za 3,7 posto veći nego za prethodnu godinu, poboljšala se i devizna bilnaca, a rasla je i prosječna plaća.

Ona je dosegla 3,930 kun, za 1,9 posto više nego 2013. godine, što gospodarstvo Međumurja smješta na 15. mjesto u Hrvatskoj, uspoređujući županije, ali je još uvijek za gotovo 20 posto niža od prosječne hrvatske. Nažalost, neka su kretanja bila negativna, rekao je Križaić, investicije su pale – 535 milijuna kuna je za 5 posto manje nego prethodne godine. Istina, po tome je Međimurje bolje od hrvatskog prosjeka, na nacionalnoj razini investicije su pale za 7,4 posto. Dok su u rastu gospodarstva glavnu ulogu imale prerađivačka industrija i trgovina, dvije njegove glavne grane u Međimurju, ona treća, građevinarstvo, i prošle je godine bilježila pad, sa milijarde i 300 milijuna kuna u 2010. godini, ono je došlo na 996 milijuna prošle godine, što korijen svakako ima u padu investicija. 

Međimursko gospodarstvo i dalje s razlogom nosi atribut izvoznoga, vrijednost njegovog izvoza od 3,4 milijarde kuna bila je za 14 i pol posto veća nego 2013. godine, dok je uvoz od milijardu i 800 tisuća porastao za 5 i pol posto. Time je i pokrivost uvoza izvozom porasla sa 174,4 na 182,3 posto. Nakon što je iznio ne sasvim ažurne podatke o pokazateljima kretanjima gospodarske aktivnosti, stara je boljka ovakvih osvrta da oni kasne za jedno polugodište, Križaić je iskoristio priliku i da izloži pokazatelje za Hrvatsku za razdoblje, od 2008. godine, od početka krize, do 2014. godine. Oni su manje ugodni, govore da se tek odmičemo od dna krize – BDP je u tom razdoblju realno pao za 12,4 posto, a broj zaposlenih za 13,7, dok je aktivnog stanovništva manje za 6,8 posto.  Prosječna neto plaća nominalno je veća za 6,9 posto, ali relano manja za 4,3 posto. Zato su veći bruto inozemni dug, za 15 posto i dug opće države, za čak 106,9 posto, neki su od pokazatelja koje je iznio Križaić.