Brzopotezno, preko noći, odbačene ostavke vodstva HDZ-a Čakovca

Doslovno preko noći, brzopotezno, razriješena je kriza u Gradskoj organizaciji HDZ-a Čakovca. U ponedjeljak navečer predsjednik Gradskog odbora Tomislav Novinščak i 16 od 19 članova podnose ostavke. Idući dan je 1. travnja. Aprilili? Preozbiljno za prvoaprilsku šalu. Da je ipak zbilja, a ne šala, potvrđuje hitna pressica u sjedištu HDZ-a. Uz županijskog predsjednika Darka Horvata sjedi prvi čovjek čakovečkog HDZ-a Tomislav Novinščak. „Nema nesuglasica između županijskog i gradskog odbora stranke“, govori predsjednik Horvat novinarima. Kako bi i bilo kad je novo vodstvo gradske organizacije izabrano prije nepuna dva mjeseca nakon višemjesečne „prinudne uprave“ kojom je, na županijski stranački nalog, rukovodio povjerenik Marijan Ramušćak, stranački veteran. Vjerojatno su u gradski odbor izabrani dobri i primjerni članovi.
No, ono glavno - navodnu ostavku nemušto se pokušavalo minorizirati, pa se stekao dojam da je i nije bilo. Bilo je tek nekakvih nesuglasica, šumova. Je l’ bilo, ili nije bilo ostavki? Kako decidiranog odgovora nije bilo, netko je od kolega, nažalost, ne znam koji, izjavio da se od novinara pokušava praviti budale. Tada je ipak rečeno da je predsjednik Gradske organizacije HDZ-a Čakovca svoj mandat stavio na raspolaganje. I kraj! Nije objašnjeno u kojoj formi, pisanoj ili usmenoj, je „stavljanje mandata na raspolaganje“ dostavljeno županijskom odboru HDZ-a, koji su razlozi te može li po stranačkim pravilima predsjednik sam odlučivati o tako važnoj stvari? Navodno, obavljeno je to na brzinu, uz kratku kavu, ako sam dobro razumio! Zaista vrlo liberalno u jednoj ipak konzervativnoj političkoj stranci.
Spasitelj
T. Karamarko
Po meni, stvarni razlog za ovako hitno presijecanje, ali ne i rješenje, ove zavrzlame je Tomislav Karamarko! On je već idućeg dana, dakle, u srijedu, dolazio u Čakovec na obilježavanje 24. obljetnice osnutka HDZ-a. Kako bi to bilo da ga ne dočeka čakovečki domaćin, predsjednik Gradskog odbora, jer da je u ostavci, pa da se time zamara?! Bila bi to velika pljuska i čitavom županijskom vodstvu. Ovako, Karamarko je imao domaćina u liku predsjednika Tomislava Novinščaka, dr. med., koji je poručio da „Čakovec ima kreativan, mladi tim ljudi koji imaju znanje, ideje i čvrstu podršku županijske organizacije“. Idila. Ali, kako to obično biva, na kraju će za sve biti okrivljen Pedro. U ovom slučaju to je, vjerojatno, Josip Zorčec, po stranačkom stažu jedan od najstarijih hadezeovaca, jer je, navodno, on medijima prenio informaciju o ostavkama. Poznata je uzrečica: Osudite glasnika!, zato što je otkrio, a ne ono što je prenio.
Sljedeća tema također je vezana uz 1. april, ali ni ona nije aprilili. Začudo, Vlada RH baš je taj datum odabrala za početak plaćanja novog nameta od 1,5 kuna po prostornom metru potrošene vode iz javnih vodoopskrbnih sustava, dakle, vodovoda. Kao da cijene već i do sada nisu poprilično velike. Ali, kažu u Hrvatskim vodama, u čiju blagajnu će se tako prikupljen novac slijevati, ovo je naknada solidarnosti za razvoj. Tim novcem Hrvatska će participirati za nepovratna sredstva koja će za vodoprivredu dobivati iz fondova Europske unije. Približno dvije trećine daje EU, a jednu trećinu Hrvatska. Pa nas obavještava ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina da će do 2023. godine biti investirano 4,5 milijardi eura, kako bi se u tom roku povećao standard opskrbe pitkom vodom i odvodnja u cijeloj zemlji, na što smo se obvezali pristupnim ugovorom s EU-om.
No, upitno je tko se obvezao i tko mora prikupiti novac za participaciju? Naravno da nigdje ne piše da to moraju biti građani, kako će u hrvatskom slučaju na kraju ispasti. Naime, Uredbom Vlade RH, od 1. travnja se naknada za korištenje voda povećava s prijašnjih 1,35 na 2,85 kuna po kubiku potrošene vode. Za korisnike vodnih usluga na području grada Čakovca, uz ovu državnu, plaća se i lokalna razvojna naknada Međimurskim vodama od dvije, odnosno tri kune po kubičnom metru, ovisno o potrošnji vode
Međimurci ponovo plaćaju ceh!
Međimurci su ponovo u nepovoljnom položaju spram drugih, ali na to nitko do sada nije upozorio Vladu ni Ministarstvo. Ne možemo samo mi plaćati naknadu na naknadu za istu namjenu! Već plaćamo za projekte odvodnje, koji su već nominirani za europske fondove, a iste te navodi i Vlada kao one za koje se plaća razvojna naknada! Dakle, ako se i kod nas mora postupiti po Vladinoj uredbi, tada bi se trebali oglasiti čelnici jedinica lokalne samouprave, koje su suvlasnici Međimurskih voda, pa da barem za tih 1,5 kuna smanje „lokalnu“ naknadu za razvoj. Nitko me ne može razuvjeriti da je opravdano građane Međimurja dvostruko teretiti spram većine korisnika tih istih usluga u ostalim dijelovima zemlje. I to samo zato što, smo za razliku od njih, vlastitim novcem već dostigli standarde u vodoopskrbi i odvodnji koje neki moraju dostići tek za desetak godina, i to našim novcem.
K tome, u uvjetima poprilično netransparentnog trošenja novca u javnim poduzećima, pa i Hrvatskim vodama, upitno je hoće li se taj novac namjenski trošiti? Bez imalo zlobe, prisjećam se sličnih nameta solidarnosti iz bivše države. U Čakovcu su tada još glavne ulice bile pokrivene granitnim kockama, pa je prašine bilo u izobilju. Međutim, zbog besparice, ukinuto je dotadašnje polijevanje ulica u središtu grada iz cisterni. Iz istog razloga reducirana je i javna rasvjeta. Nekako baš u to vrijeme zatekao sam se na Kosovu. Novoasfaltirana brza cesta od Kosovske Mitrovice do Prištine, kakvu smo mi u Međimurju mogli samo sanjati, bila je rasvijetljena na cijeloj trasi poput blještave Michigan avenije u Chicagu. Kiša je lijevala kao iz kabla, a u Prištini su komunalci šmrkovima i vodom iz cisterni zalijevali kaldrmom obložene ulice! A bili su nerazvijena pokrajina za koju smo svi mi iz „razvijenih“ dijelova plaćali doprinos solidarnosti iz svojih plaća i na račun svoga standarda. Ali, tada se o utrošku novca nije moglo pitati.

Umjesto P.S.-a

U neka prošla vremena nije se toliko kao danas govorilo o ekologiji i zaštiti čovjekovog okoliša, ali je bilo brojnih akcija uređivanja i uljepšavanja naših naselja. Najčešće su to bile radne akcije mladih, kao i na ovoj fotografiji na kojoj se vidi kako gradski dečki daju svoj prilog dotjerivanju podloge, čini mi se, prvog rotora u Čakovcu, kod današnjeg Parka Rudolfa Kropeka, a tada polek Kišove krčme. U novije doba grad čiste i uređuju radnici Čakoma. Pomoć im nije potrebna jer dobro obavljaju svoj posao. No, zabrinjavajuće je stanje u okolišu prigradskih naselja. Uz polja i u šumarke još se uvijek baca sve i svašta. Stoga je hvale vrijedna akcija koju Grad organizira 11. travnja na Martici, u Mačkovcu i šumi Rakitje, kod Novog Sela Rok pod nazivom Lov na smeće. Takvih bi akcija trebalo biti znatno više i češće jer posvuda svijesti o štetnosti onečišćenja našeg okoliša još nema u svim glavama.