Čakovec postaje centar interventne kardiologije

U tjednu predstavljen Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.- 2016. ponukao nas je da u razgovoru sa sanacijskim upraviteljem Županijske bolnice Čakovec Miroslavom Horvatom, dr. med., saznamo najvažnije momente koji se tiču ovdašnje zdravstvene ustanove s ozbirom na njezinu integraciju s Općom bolnicom Varaždin.
Konačne odgovore na neka pitanja dr. Horvat u ovom trenutku ne može dati jer će konkretni razgovori dviju bolnica o daljnjem funkcioniranju istinski uslijediti kad Nacionalni plan bude prihvaćen. Pitali smo hoće li ŽB Čakovec izgubiti pravni legitimitet te kako bi moglo teći spajanje dviju bolnica?
- Ovdje nije riječ o organskom spajanju ustanova, već o funkcionalnoj integraciji. ŽB Čakovec i OB Varaždin i dalje će postojati kao pravni subjekti, uz razliku što ćemo pronalaziti zajednička rješenja oko nekih zdravstvenih i nezdravstvenih usluga. U iznalaženju budućih rješenja posredovat će i medicinska struka i bolnička administracija, kaže Miroslav Horvat.
Možete li primjerom približiti modele ušteda?
- Za povezivanje postoji puno pozicija koje će nesumnjivo racionalizirati troškove. Još važnije, građani će i dalje imati dobru ili bolju zdravstvenu zaštitu. Kad pitate za primjer, navesti mogu da u nezdravstvenom dijelu zajednički možemo riješiti pitanje zbrinjavanja infektivnog otpada. Time štedimo najmanje pola milijuna kuna. Isto vrijedi i za informatizaciju jer održavanje sustava plaćamo vanjskim tvrtkama. Takvih pozicija ima dosta.
Prednosti “kolanja” kadra
U zdravstvenom dijelu već surađujete, no, sada se za to i formalno otvara prostor.
- Surađujemo intenzivno. Naši specijalisti, primjerice, rade u varaždinskoj i njihovi u našoj bolnici kad imamo kadrovske poteškoće ili posuđujemo opremu u slučaju kvara, kao što je bio primjer s CT-om koji nam je bio iz 2000. godine. Trenutno je u tijeku natječaj za nabavku novog CT uređaja. Funkcionalna povezanost omogućit će nam i lakše kolanje kadrova u aktualnim situacijama. Spajanje Varaždina s bolnicama Klenovnik i Novi Marof možda će rezultirati i grupiranjem kadrova koji bi našoj bolnici već ovog momenta dobro došli. Bit će tu i projekata od regionalnog značaja koji će, ne sumnjam, zadovoljiti najveći dio zdravstvenih potreba u obje bolnice.
Imate li konkretan primjer regionalnog projekta?
- S ministrom Rajkom Ostojićem definitivno je dogovoreno da u Čakovcu oformimo Regionalni centar interventne kardiologije. Radi se o projektu zbrinjavanja pacijenata sa srčanim infarktom kojim ćemo pokriti cijelu regiju, u čemu nam je pomogao saborski zastupnik Mario Moharić.
Javnost je skeptična. Brinemo zbog realne mogućnosti da na neke odjele moramo otići u Varaždin. Nije tu riječ samo o putovanju, već i praktičnosti, dobitku na vremenu...
- Mislim da do gubitka pojedinih odjela neće doći. Ni nama ni Varaždinu to nije u interesu. No, kod odjela koji su po broju kreveta ili specijalista “mali odjeli”, morat ćemo naći zajednički model funkcioniranja i tješnju suradnju. Kvalitetna zdravstvena usluga u najbližoj ustanovi primaran nam je interes. Zato ćemo nastojati očuvati osnovnu razinu rada pojedinih odjela u obje bolnice.
Vrijedi li to i za dijagnostiku koja je praktično najpotrebnija?
- Moguće je da ćemo pojedine dijagnostičke, operativne i terapijske zahvate koncentrirati u pojedinim ustanovama. To su pretpostavke za stvaranje tzv. centara izvrsnosti.
Imate li primjer kako će se time štedjeti?
- Oslanjanje na neurokirurgiju u Varaždinu oslobađa našu bolnicu troškova neurokirurga iz KB Dubrava koji kod trauma glave dolaze u Čakovec. Zajednička priprema citostatika za obje bolnice isto će tako donijeti značajne uštede jer je riječ o vrlo skupim lijekovima. Javnost ne zna činjenicu da dominantna većina pacijenata prima manju količinu lijeka nego što je sadržaj pakiranja, pa neupotrijebljeni ostatak moramo baciti.
Kako trenutno stojite s financijama?
- Zbog smanjenja prihoda, s adrese HZZO-a u 2013. godini mi sada doista imamo problema s održavanjem stabilnog i financijski održivog poslovanja. Kako smo u procesu sanacije, od države očekujemo podmirenje dugova koje smo već definirali.
Aleksandra Ličanin

Kadar s mjerom
Miroslav Horvat: Smatram da ŽB Čakovec ima najbolji omjer zdravstvenog i nezdravstvenog kadra. On je 76 - 24 posto. Umirovljene liječnike i one koji su napustili ustanovu zamijenili su novi liječnici, a dosad nam nitko nije otišao raditi u inozemstvo. Sva odobrena mjesta za specijalizacije, njih 14, popunili smo, a imamo i odobrenje za 6 novih subspecijalizacija koje su u fazi realizacije. Javili su nam se i liječnici s varaždinskog područja, što nam je osobito drago jer znamo da su to kolege koji će ostati u ovoj regiji i nakon specijalizacija. (al)

Liste čekanja
Miroslav Horvat: Zaostatke koji su ostali nakon štrajka liječnika odradili smo, a liste čekanja općenito imamo pod kontrolom i one se ne povećavaju. I nadalje najdulju listu čekanja imamo za ugradnju endoproteze kuka, operacije sive mrene i pretrage na radiologiji poput mamografije, UZV dojki i abdomena. Pacijente rješavamo po prioritetima struke, odnosno težini stanja i hitnosti. No, vrlo često nije sve na nama. Građani nerijetko odustanu od neke pretrage ili pregleda, a to ne jave na radilišta. To nas vodi ka neracionalnosti u sustavu i ne pridonosi smanjenju lista čekanja. Tome valja pridružiti i probleme s fondom sati liječnika koji se nastoji približiti mjesečnom fondu. To dovodi do manje prisutnosti na radnom mjestu i utječe na povećanje listi čekanja. (al)