KOLSKA: Želimo privatizaciju putem radničkog dioničarstva

Zasigurno nije ugodno biti u poduzeću za koje naslovnice tiskanih medija najavljuju da predstoje otpuštanja velikog broja zaposlenih, smanjenje plaća uz odricanje stečenih prava - da bi poduzeće opstalo.
Upravo pod takvim naslovima našli su se prošlog tjedna (ne svojom krivnjom) i zaposleni u Radionici željezničkih vozila d.o.o. Čakovec, Kolskoj - kako je svi u Međimurju prepoznaju, kojoj je 100-postotni vlasnik (državni) HŽ Cargo.
HŽ Cargo u fokusu je javnosti (ponovo) od ponedjeljka, 27. siječnja, kada je objavljeno da je propala prodaja HŽ Carga rumunjskoj Grampet Grupi, a ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić iznio novi plan što s HŽ Cargom.
Vrlo kratko i vrlo jasno: otpustiti se mora 1.100 “suvišnih” radnika, smanjiti plaće, otpremnine i ostala prava za 20 posto, jer to je “posljednji vlak za spas HŽ Carga” s 3.482 zaposlenika koje – usput rečeno – pritišće i oko 800 milijuna kuna duga!
BATINA ILI
MRKVA
Priprijetio je ministar da će – ne postigne li uprava HŽ Carga u idućih 14 dana dogovor sa sindikatima o redukciji broja zaposlenih, plaća i prava - “bez grižnje savjesti HŽ Cargo poslati u stečaj s likvidacijom”! Uz prijetnju batinom, ponuđena je i mrkva: prihvate li se zahtjevi koje je postavio ministar, Vlada će s financijskom injekcijom teškom 230 milijuna kuna pomoći HŽ Cargu u isplati otpremnina i pokrivanju tekućih obveza prema dobavljačima (plaće su isključene iz potpore koju bi HŽ Cargo morao otplatiti kao pozajmicu u idućih 15 mjeseci).
KOLSKA U
PRIVATIZACIJU?
No, ono što izravno izaziva pažnju zaposlenika Kolske u Čakovcu ministrova je rečenica da (u okviru sanacijskih mjera) u privatizaciju mora ići odmah RŽV Čakovec...
Dražen Vidović, dipl.ing. stroj., koji je kao direktor Kolske upoznao već trećeg resornog ministra, nije iznenađen najavom. Činjenicu da bi - prema ministrovim riječima - ponovo država novac usmjerila onima koji loše posluju, a ne poslovno uspješnima, ne želi komentirati, no, kaže da su u Kolskoj za privatizaciju spremni:
- Sve zadaće koje je dosad pred nas postavljala Uprava HŽ Carga, posredno zapravo i Vlada, mi smo dosad uspješno obavili.
Među ostalima, pripojili smo si organizacijski, financijski, pa i kadrovski problematičnu RŽV Bjelovar, “zeli smo ju pod svoje”, kako bismo to mi u Međimurju rekli, u veljači prošle godine i uspjeli smo restrukturiranjem ostvariti im pozitivan rezultat u poslovanju za 2013. godinu!
Nije to prošlo bez žrtava, broj zaposlenih sveden je sa 188 na 95, u servis postojećih kapaciteta investirali smo više od 700.000 kuna, ali i izvukli pozitivan rezultat! Ima još tamo dubioza iz prošlosti, ali uspješno ih rješavamo, pa održi li se sada postignuta razina tehnološke i svake druge dicipline i proizvodnje, mogli bismo za cijeli HŽ biti ogledan primjer kako se nešto može postići s vlastitim znanjem i otvoriti i novu perspektivu za kapacitete, od kojih se možda nije trebalo prerano i olako dići ruke.
USPJEŠNI MOGU POVUĆI
- Nama je pripajanje bjelovarske radionice bio izazov, savladali smo ga u prvom redu zato što sami imamo uspješno poslovanje, godinama, s nizom novih proizvoda, s kapacitetima koje danas plasiramo izvan sustava HŽ Carga više od 40 posto... I s poslovima koji 95% pokrivaju cijelu 2014. godinu, a uspije li nam ući u krug proizvođača prigradskih elektromotornih vlakova koji su bili prvoproizvedeni u našoj prošlosti baš u čakovečkoj Kolskoj, onda smo na 120% raspoloživih kapaciteta! Odnosno, moći ćemo otvoriti i nova radna mjesta uz sadašnjih 245.
SVOJU PLAĆU MOŽEMO
ZARADITI
- Zato želim vjerovati da redukcija plaća i prava neće zahvatiti i Kolsku koja s više od 70,000.000 kuna godišnjeg ukupnog prihoda uspješno posluje, usprkos velikim nepodmirenim potraživanjima koja imamo prema HŽ Cargu, našoj matičnoj kući za koju angažiramo više od 50% našeg kapaciteta. Mi nećemo razgovarati ni o kakvom smanjenju plaća, prava, broja zaposlenih ako krenemo u privatizaciju o kojoj se već operativno razgovara od svibnja prošle godine, a mi u Kolskoj imamo i prijedlog i ideju kako je provesti, mi znamo da svoju plaću, a i daleko više od toga, možemo zaraditi.
ŽELIMO ESOP
- Ljudi su u Kolskoj iznimno zainteresirani za tzv. ESOP program privatizacije jer Kolsku doživljavaju kao svoje poduzeće. Model je 99% razrađen, ali prihvatiti ga mora Skupština HŽ Carga. Mi želimo putem ESOP-a steći 75% vlasničkog udjela, ali imamo i minimalističku varijantu za barem 51%. Sve, naime, ovisi o tome, hoćemo li mi imati uvjete kakve se već nudilo tvrtkama koje su išle u privatizaciju putem ESOP-a. Govorim, dakle, o 20% državnog ishodišnog popusta za zaposlenike na cijenu udjela, plus po 1 posto za svaku godinu staža, a mislim da je državi u interesu dati i dodatan popust, već i zbog toga što mi možemo garantirati da je to uspješan projekt, uz izgledno otvaranje i novih radnih mjesta. Mi znamo raditi, što je najvažnije - znamo što možemo, znamo koje je nama dostupno mjesto na tržištu EU, a imamo i partnere u EU koji su zainteresirani, ne za preuzimanje, nego baš za partnersku stručno-tehničku i tržišnu suradnju s Kolskom. Procijenjena nam je vrijednost 54 milijuna kuna, za 75 posto vlasničkog udjela putem ESOP-a zaposleni bi morali otkupiti 40,5 milijuna kuna vrijednosti. Možemo li to? Možemo, ljudi su motivirani, svjesni vrijednosti poduzeća koje danas u ovoj našoj teškoj branši uspijeva isplaćivati prosječnu plaću od 5.500 kuna na bazi 168 sati!
Mislim da je vrijednost Kolske prepoznata i u europskim razmjerima. Ako nas je putem programa Eko inovation prepoznala Europa i dala 140.000 eura potpore za tržišnu pripremu našeg proizvoda, samohodnog servisnog željezničkog vagona, a to nije jedini naš proizvod sposoban za konkurenciju na europskom i svjetskom tržištu, onda vjerujem da nas kao tržišno sposoban i samoodrživ gospodarski subjekt mogu prepoznati i naše resorno ministarstvo i naša matična kuća.
Marijan Belčić

Što je ESOP?
Najkraće: ESOP (engleski: employee stock ownership plan) je model vlasništva nad poduzećem (nad udjelima ili dionicama) do kojeg zaposlenici uz pomoć kredita banaka ili drugih institucija postanu vlasnici poduzeća u kojem rade. Pri tome, vlasništvo zaposlenika može doći i od minimalnih 10% pa do 100%, a članovi ESOP-a mogu biti samo zaposlenici tvrtke.