Premda je 2011. sezone na svim lokalitetima kontinentalne Hrvatske tijekom razdoblja vegetacije palo značajno manje oborina u odnosu na višegodišnje prosjeke, mnoge je vlasnike krušaka koji u vrtovima i/ili okućnicama drže po nekoliko stabala i poneki ukrasni Juniperus (borovica) krajem ljeta iznenadila jača pojava neobičnih promjena na lišću krušaka. Na gornjoj strani lišća prvo se pojavljuju male pjege, svega 1-1,5 mm u promjeru, oko kojeg lisno tkivo poprima svjetlo-narančasto-crvenkasto-žutu boju a središnji dio posmeđi.

Tijekom razvoja plodova, u berbi ili skladištenju pojavljuju se različiti fiziološki poremećaji jabuke koji nisu posljedica napada štetnih organizama ili uzročnika bolesti, već se razvijaju kao posljedica neželjenih meteoroloških uvjeta kroz razdoblje rasta i razvoja (npr. stresni uvjeti zbog visokih ili niskih temperatura, pomanjkanje vode, pomanjkanje ili antagonizam hranjivih tvari), zatim kao posljedica previše rane ili prekasno obavljene berbe ili pak pogrešaka u skladištenju (npr. preniske temperature, premalo kisika, previše CO2).

Od početka mjeseca travnja do sredine mjeseca rujna ove smo sezone na lokalitetu Orehovčak (Železna Gora) zbrojili nešto više od 1.430° efektivnih temperatura većih od 10°C, pa smo po tim pokazateljima dostigli “toplinske rekorde” iz izrazito vruće i suhe 2003. godine! Prema ukupnoj količini oborina od početka kalendarske godine do sredine ovogodišnjeg rujna palo je umjesto očekivanih 650 mm manje od 300 mm oborina, pa smo po tom pokazatelju sušnije godina od spomenute 2003. sezone.

Posljednjih desetak godina na području Međimurja je kroz državni sustav poticanja podizanja novih višegodišnjih nasada posađeno 50-ak ha oraha. Za laike orah predstavlja slabo zahtjevnu voćarsku vrstu, pa mnogi vlasnici nasljednog zemljišta žele saditi ovu “lupinastu biljku” jer misle da mogu iskoristiti ili održavati površine na što jednostavniji način bez većih ulaganja i radnih aktivnosti. Ali, ako uzgojem oraha želite i nešto zaraditi tada treba savladati sve tehnološke zahtjeva suvremenog uzgoja oraha, od pospješivanja što ranije rodnosti do čišćenje i sušenja plodova oraha.

Od početka mjeseca travnja do sredine mjeseca srpnja zbroj prosječnih dnevnih temperatura većih od 10°C iznosi 775°C i po tim smo vrijednostima “napredniji” u usporedbi na proteklu 2010. sezonu za gotovo 14 dana s prosječnom dnevnom temperaturom 15°C ili za 7 toplijih dana s prosječnom dnevnom temperaturom 20°C! Već sredinom zadnje dekade mjeseca srpnja očekujemo početak dozrijevanja, odnosno mekšanje i promjena boje srednje ranih vinskih sorata, što je najbolje vidljivo promjenom boje kožice grožđa iz skupine pinota, npr. pinot sivi, pinot crni!

Resičari ili tripsi su vrlo sitni i pokretljivi nametnici s usnim ustrojem za bodenje i sisanje biljnih sokova. Proteklih godina, a naročito ove sezone ponovno bilježimo prekomjernu brojnost nekoliko vrsta resičara: 1) duhanovog tripsa na luku i kupusu; 2) kalifornijskog tripsa na salatnim krastavcima, paprici tipa babura i krizantemama i 3) trips gladiole na gladiolama!

Pepelnicu (Uncinula necator = Oidium tuckeri) uz plamenjaču ili peronosporu ubrajamo među opasnije gljivične bolesti grožđa koja napada sve zelene biljne organe. Promjenom klime početkom novog milenija štete od pepelnice se povećavaju, pa su pojedinih sezona u kontinentalnim regijama veće od prosječno dominantne plamenjače. Za razliku od mogućnosti predviđanja prve pojave plamenjače i sive plijesni temeljem količine oborina i duljine zadržavanja vlage na osjetljivim zelenim organima kod pepelnice to nije slučaj. Obilne kiše i dugotrajno vlaženje grožđa i lišća ne favoriziraju pepelnicu.

Unatoč provođenju kemijske zaštite, procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača (Plasmopara viticola) uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze, a početkom novog milenija usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava (npr. PLASMO, VitiMeteo-Plasmopara) prosječne su sezonske štete od 30-ak% česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih država okruženja.

Proizvodnju krumpira odlikuju visoki ukupni troškovi, a na samu ekonomiku proizvodnje krumpira najveći utjecaj imaju visina prinosa i prosječna prodajna cijena. Tek stabilni i visoki prinosi osiguravaju isplativu proizvodnju. Procjenjujemo da su prosječni gubici uroda krumpira u našoj zemlji zbog pojave i razvoja uzročnika bolesti skoro 45%. Danas je suvremeni uzgoj sorata krumpira otpornih na cistolike nematode, a oblikom, izgledom i kakvoćom gomolja pogodne za trženje u trgovačkim lancima, nemoguć je bez kvalitetne zaštite cime od gljivičnih bolesti. U razdoblju 1997.-2009.

Premda u razdoblju od sredine svibnja do sredine kolovoza vinogradari nastoje zaštititi urode grožđa od najvažnijih biljnih bolesti: plamenjače ili peronospore (Plasmopara), pepelnice (Oidium ili Uncinula) i sive plijesni (Botrytis), te najvažnijih štetnika – ljetne populacije grožđanih moljaca (Lobesia, Eupoecillia), početne mjere usmjerene zaštite vinograda obično počinju već sredinom travnja s buđenjem vegetacije. Usmjerene su protiv crne pjegavosti (Phomopsis) i lozinih grinja šiškarica (Eryiphidae) iz skupine akarinoze (Calipetrimerus) i erinoze (Eryophies).