Arhiva 04.04.2014. 00:00. Zadnja izmjena: 25.02.2016. 12:42.

Međimurje može biti najbolje u zbrinjavanju komunalnog otpada

U Međimurju ne treba naširoko predstavljati Tehnix iz Donjeg Kraljevca, prvu hrvatsku ekokompaniju, kako je predstavlja njen utemeljitelj Đuro Horvat, ali je dobro podsjetiti da je i on osobno, a zatim i Tehnix kao proizvodna cjelina, nositelj nebrojenih priznanja i nagrada za inovacije te patenata, redom za proizvode koji su postali izvozni brendovi. Od press kontejnera za sabijanje otpada, biorotora za pročišćavanje voda, mobilnih naftnih pumpi, mobilnih ekoloških kuća s vlastitim izvorom energije do tvornica, odnosno postrojenja za preradu komunalnog otpada koje apsolutno sav komunalni otpad prerađuje, a razvijeno je, proizvedeno i već izgrađeno pod oznakom Tehnix MBO-T pri brojnim inozemnim naručiteljima, uz tehnologiju kojom se trajno i održivo gospodari komunalnim otpadom, bez potrebe za bilo kakvim deponiranjem smeća.
SVUDA PROBLEM
Začudo, nijedno postrojenje nije izgrađeno u Hrvatskoj, premda je baš ove zime, pred proljeće i rast temperatura uz razmahivanje štetnog utjecaja deponija razasutih po cijeloj Hrvatskoj, problem buknuo više nego ikad. Dnevno stižu panični vapaji iz turističkog priobalja u kojem čelnici razvikanih turističkih odredišta razbijaju glavu kako sanirati smetišta, a u Hrvatskoj, nadohvat ruke (i zdravog razuma) postoji rješenje.
RJEŠENJE U MEĐIMURJU
No, postoji i problem, kaže Đ. Horvat u razgovoru za list Međimurje nekoliko sati prije ukrcaja na let za Bruxelles u kojem su njega, Željka Horvata, komercijalnog direktora Tehnixa i suradnike Tehnixa - dr. sc. Viktora Simončiča i dr. sc. Heriberta Gischa, u Direktorijatu Europske komisije za ekoinovacije čekali stručnjaci iz kabineta povjerenika EU za okoliš Kurta Vandenbergha, s još jednim od niza priznanja za MBO-T tehnološku inovaciju u gospodarenju komunalnim otpadom. Ne sami, nego s predstavnicima ministarstava skandinavskih zemalja i zemalja Beneluxa koji su uvidjeli vrijednost postrojenja Tehnix MBO-T i žele ugovoriti gradnju!
● Dnevno imate pozive iz inozemstva, putujete po pola svijeta, u tjednu jedva stižete proći pogonima Tehnixa, a domaće telefonske linije ne zvone?
- Ne, mali je, jedva primjetan interes, a imamo rješenje za sve, za Trogir, Makarsku, Šibenik, Split, Zagreb... Za oslobađanje Hrvatske od deponija smeća. No, izgleda da u državi, kojoj godišnje uplaćujemo 50-ak milijuna kuna poreza, nitko ni ne mari za rješenja koja nudimo, sve dok ne bude krajnja sila... Više doista nemam potrebu dokazivati da imam tehnologiju budućnosti za trajno i održivo gospodarenje komunalnim otpadom. To je u svijetu prepoznato i priznato, ne znam što bi još trebalo činiti doma, osim sjesti za stol i rješavati problem po problem.
OTPAD IMA VRIJEDNOST
- MBO-T tehnologija zbrinjavanja komunalnog otpada apsolutno sav otpad pretvara - u novu vrijednost! Linije su automatizirane, uz malo ljudskog rada, izdvajaju organske otpatke za kompost, sekundarne sirovine za industriju - plastiku, papir, PET, aluminij, staklo, a na kraju je produkt i RDF-gorivo koje uglavnom koriste cementare i drugi industrijski visokotemperaturni procesi.
● Zbog čega se onda i dalje Hrvatska guši u smeću, zašto se tako teško prihvaćaju rješenja koja su nadohvat ruke?
- Uvijek možemo reći da je kriva politika, nefleksibilna i neefikasna, no, konkretno: općinama i gradovima resorno ministarstvo zaštite okoliša mora jasno reći da komunalne probleme moraju rješavati kako propisuje regulativa koju smo usvojili, ne ona usvojena od EU-a, već i naša. Nije smeće novi problem, ja sam počeo tražiti rješenja pred dvadeset godina... Ali mi nismo ozbiljno rješavali problem, nego su u Hrvatskoj harali lobiji koji su studije i projekte gospodarenja otpadom pisali za interes stranih kompanija i tehnologija, premda nisu bili dovoljno kompetentni, a boljih dokaza od deponija Karepovac, Marišćina, Kaštijun, Piškornica, Jakuševac i svih drugih koje smo bar jednom gledali na televiziji ni ne treba. Ulagali smo u sustave gospodarenja otpadom koji su neodrživi.
ODLIČJA
GOVORE...
- Možda doista zvuči nevjerojatno, ali za rješenje problema koje ima Tehnix dobili smo najviša svjetska ekološka priznanja, počevši od odličja generalnog tajnika UN-a Ban Ki Moona, mojih osobnih odličja Viteza EU u Briselu, i Velikog viteza za izum MBO-T tehnologije, do Ordena Red Danice hrvatske s likom Nikole Tesle, pa priznanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, pa ekspertnih skupina za inovacije s međunarodnih sajmova inovatorstva... Iako surađujem s institutima u Njemačkoj, Austriji, Rusiji, Egiptu, Francuskoj i ekspertima ekologije i zaštite voda u razvoju trajno održivog gospodarenja otpadom kao izvorom energije, ne znam zašto za nas u Hrvatskoj postrojenja MBO-T nisu odmah primjenjiva?
JA VOLIM
MEĐIMURJE...
● Mi smo se u Međimurju oduvijek hvalili da imamo najnapredniji sustav zbrinjavanja otpada, ali on više ne zadovoljava ni potrebe ni zakonske obveze. Zar tu nema uvjeta da se krene na novi način?
- Pogledamo li novi Pravilnik o održivom gospodarenju otpadom, jasno je da se u Hrvatskoj previše štetilo građanima i prirodi, a mnoge studije, analize i procjene gutale su milijarde za nešto što nije sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i EU i zapravo se više ni ne smije primjenjivati u praksi, niti može financirati iz fondova EU-a! Komunalni otpad ne smije se više odlagati na deponije, obveza je starog deponija reciklirati, otpad se ne smije spaljivati prije nego se izvade korisne sekundarne sirovine. Zato je i Centar za gospodarenje otpadom Piškornica u zamišljenom tehnološkom obliku neodrživ!
Iz Tehnixa je potekao prvi idejni projekt za Odlagalište Totovec, dopunjen je bez našeg pristanka u GKP-u Čakom i takav je čekao lokacijsku dozvolu više od dvije godine. Projekt ima elemente nepotrebne uz MBO-T tehnologiju i gotovo 50% poskupljuje sve, dovodeći u pitanje njegovu primjenu i održivu funkcionalnost.
Primjerice, nepotrebno je skladište opasnog otpada kojim se bave posebno ovlašteni koncesionari, nepotrebno je veliko reciklažno dvorište, još jedna vaga, još jedna praonica podvozja, a nema prostora za rukovodno osoblje ni za standard zaposlenih. Nepotrebna je i ploha za obradu opasnog mulja iz pročistača Čakovec, što ne spada u kategoriju komunalnog otpada, ne može se iz njega proizvoditi kompost, već samo plin za spaljivanje... Nepotrebno je dignuta cijena projekta na oko 40 milijuna kuna, pa to Fond za zaštitu okoliša nije prihvatio...
VOLITE LI GA VI?
- Izradili smo u Tehnixu novo rješenje, projekt koji ima tehnološki smisao i ekonomsku isplativost, i ponudili Gradu Čakovcu (time zapravo i za cijelo Međimurje) nešto što se u cijelosti može pokriti sredstvima iz Fonda i kreditom Tehnixa Gradu na 5 godina otplate, uz kamate od 3%. Želim vjerovati da će gradonačelnik sa svojim suradnicima i Gradsko vijeće razmotriti ponudu. Cijeli projekt uz naše financiranje može biti završen unutar šest mjeseci. Mi u Međimurju prvi možemo imati najbolju tvornicu za preradu komunalnog otpada. To je projekt budućnosti u kojem su svi produkti reciklažnog procesa utrživi, pretvoreni u sirovine i energiju, u skladu s najnovijim direktivama Europske komisije za okoliš.
● Kako doživljavate čudnu nezainteresiranost doma za nešto što prepoznaje praktično cijeli svijet?
- Moram priznati da sam pomalo uvrijeđen ignoriranjem u vlastitoj sredini, ali i dovoljno hrabar oprostiti svaku lošu namjeru ili nečije neznanje. Spreman sam i mogu otvoriti svaka vrata koja je potrebno da Međimurje dobije prvo postrojenje MBO-T u Totovcu, po projektima usklađenim s najvišim dostignućima struke i zakonima. Nije važno hoće li to biti izravno ugovaranje za tzv. pilot-projekt, što imamo pravo jer tako ugovaraju i Končar i Đuro Đaković i Šestan Busch i HS Produkt i mnogi drugi koji rade nešto od nacionalnog značaja i koristi, pa nema razloga da tako projekt od općeg javnog dobra ne ugovori i Tehnix, niti sam protiv javnog natječaja. Ali molim da mi se odgovori - zapravo ne meni - nego javnosti, na pitanje: koje je to bolje tehnološko rješenje od postrojenja MBO-T koje su već kupili Nijemci, Španjolci, Rumunji (uz obilno sufinanciranje EU fondova) Rusi, Arapi, koje ugovaraju Skandinavci... Imamo li dovoljno zdravog razuma i dobre volje da u Međimurju ponovo napravimo nešto, iznimno, na ponos svima?
Marijan Belčić

TEHNIX
Više od 300 zaposlenika i stotinjak kooperanata, u 2013. godini u Hrvatskoj ostvareno 130 milijuna kuna prihoda, s 85% izvoza, s plasmanom proizvoda u kojima je 47 patenata i više od 250 inovacija s područja zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada...

U INOZEMSTVU SE GRADI...
MBO-T postrojenje gradi u Austriji Strabag, Šveđani su ugovorili transfer MBO-T Tehnix tehnologije, za Kijev su ugovorene dvije tvornice, dvije tvornice za Abu Dhabi, dvije za Dubai, jedna za Acrru... Pedesetak je sagrađeno ili u gradnji ekotvornica i drugih postrojenja u Njemačkoj, Švicarskoj, Luksemburgu, Srbiji, BiH, Makedoniji, Rusiji, Rumunjskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Finskoj, Južnoj Koreji, Brazilu, Argentini, Egiptu, Alžiru, Libiji...

TEHNIXOVO MBO-T
POSTROJENJE
To su tvornice u kojima se miješani komunalni otpad selektira do faze koja omogućuje prodaju na tržištu u tri procesa: proizvodnja ekokomposta iz organskog otpada, izuzimanje plastike, papira, kartona, PET i MET ambalaže, stakla, metala i baliranje za prodaju na tržištu te proizvodnja RDF goriva, ostatka kaloričnog gorivog otpada koji se dezintegrira u šrederima (stare cipele, tekstil, tetrapak, gume i ostalo) i balira za gorivo u cementarama, toplanama, energanama...
Svako MBO-T postrojenje ima kolektore za proizvodnju struje i energetski je neovisno, kompostiranje je u zatvorenom kontroliranom procesu dugom do osam tjedana, nema neugodnih mirisa, komunalni otpad nema potrebe razdvajati u domaćinstvima...

Izvor: 3075