Međimurski dabrovi i kod nas počeli graditi brane!

List Međimurje prvi je krajem 1997. godine objavio vijest da su kod Legrada u rijeku Dravu pušteni (reintrodukcija) prvi dabrovi. Vezano uz populaciju dabrova, danas je na području Međimurske županije sta-nje stabilno. To znači da se na našem području pored Mure, Drave i svih drugih vodenih površina nastanio određen broj dabrovih obitelji. One obitelji koje su prve zaposjele vodene površine uz Muru tu su i do danas ostale. Dabar je teritorijalna životinja, pa svaku noć obilazi i nadzire svoj revir. Kod nas dabar nema prirodnog neprijatelja, zakonom je zaštićen, pa se tako svih tih godina prirodnim prirastom proširio uzvodno po rijeci Muri, sve do Štajerske, u Austriji. Međutim, svake godine  mladi spolno zreli dabrovi moraju napustiti roditeljski revir i sebi naći novi dom.
Većina je krenula uzvodno po Muri, dok se jedan manji broj dabrova odlučio istraživati po kopnu i pronalazeći nova staništa koja nisu direktno na rijeci, a imaju vodu (stara korita Mure, mrtvice, šudergrabe, ribnjaci).
Do danas sam na četiri lokaliteta diljem Međimurja otkrio nova staništa dabra koja se uvelike razlikuju od ostalih staništa. O čemu je riječ? To su dabrova staništa na kojima se na-laze brane. Dabar je zaposjeo i jednu mrtvicu na području Općine Podturen. Ta vodena površina godinama je bila jako niskog vodostaja i nije bila zanimljiva za druge dabrove obitelji. Međutim, ovaj se par primio posla i izgradio dvije brane. Izgradnjom brane, podiže se vodostaj vode i tijekom nekog vremena, tu nastane “jezero“. Kod nas dabar obično izgradi niz od dvije ili više brana koje svaka imaju svoju funkciju. Zbog povišenog i stabilnog vodostaja, takvo jezero ujedno je zanimljivo za nove stanovnike močvarnih staništa i, samim time, na tom području obogaćuju se fauna i flora.
Konstantan povišen vodostaj ne ugrožava ljudsku imovinu te se nadam da brane neće smetati pojedincima ni Hrvatskim vodama. Dabar je širom svijeta poznat kao vrstan graditelj. On je jedino živo biće na planetu koje, osim čovjeka, ima sposobnost da može izgraditi branu dugačku do 850 metara (Kanada). Dvije brane u Općini Podturen dugačke su četiri i tri metra.

Josip Horvat Majzek