MEĐIMURSKI TEKSTILCI: Nema ih, nestali su...

Zbog podizanja optužnice protiv bivših čelnih ljudi MTČ Tvornice čarapa, nakratko su se u fokusu interesa javnosti ponovo našli tekstilci i sudbina međimurskih tekstilnih tvrtki koje su redom završile u stečaju.

U vrlo kratkom vremenu, za samo nekoliko godina, nekad moćna međimurska tekstilna industrija ostala je bez otprilike 3.000 ljudi. Iza respektabilnih tvrtki ostali su zastarjeli pogoni i devastirana infrastruktura, a umjesto radnika, praznim pogonima danas prolaze tek stečajni upravitelji koji pokušavaju prodati ono malo preostale imovine, ili nagovoriti ponekog zalutalog stranog investitora na ulaganje. Osim možda MTČ Tvornice čarapa, koja ima relativno suvremenu opremu, i koja praktički za nekoliko dana može biti stavljena u pogon, sve ostalo od nekadašnjeg giganta, Međimurske trikotaže, koju je privatizacija i pretvorba pretvorila u desetak tvrtki osuđenih na propast, najvjerojatnije nikada više neće otvoriti svoje pogone. 

Savo Šmitran, kordinator Sindikata TOKG-a, kaže kako se točan broj tekstilaca koji su u valu pokrenutih stečajeva ostali bez posla nikad neće saznati.

- Otprilike znamo broj ljudi koji su ostali bez posla u trenutku pokretanja stečajeva. U MTČ d.d.-u bez posla je ostalo oko 200 ljudi, u Tvornici rublja oko 400, Čarapariji 370, MTČ-u Prelog blizu 200, Modeksu Mursko Središće oko 250, Modnoj industriji konefekcije 200...Sve u svemu, brojke su strašne, a ako tome pridodamo one koji su ostali bez posla u obućarskoj industriji (primjerice, stotinjak njih u Jelenu), onda su brojke još poražavajuće. Velik dio tih ljudi završio je na Zavodu za zapošljavanje, dio je imao nekakve uvjete za prijevremenu mirovinu, a dio se uspio ponovo zaposliti, rekao nam je Šmitran.

Činjenica je da je od 9 tvrtki koje su nastale iz jedinstvenog MTČ-a ostao raditi samo pogon u Štrigovi koji zasad uspješno radi, svi ostali su u stečaju ili su likvidirani. Zanimljivo je da do kraja nije priveden još niti jedan stečaj, osim stečaja već zaboravljene MTČ Tvornice sportske odjeće, a po svemu sudeći, ostali stečajni postupci trajat će još jako, jako dugo.

V.Trstenjak

Rezultati poslovanja u tekstilnoj i obućarskoj industriji u 2013. godini, odnosno, onome što je od nje još ostalo, puno su bolji nego je to bilo 2012. godine, potvrdio je Davor Sabolić, predsjednik Strukovne grupe tekstilne i obućarske industrije HGK-a Županijske komore Čakovec na prošlotjednom sastanku  Strukovne grupe. Sabolić je također naglasio da je zabilježen rast zaposlenosti, investicija, prihoda, čak i rast dobiti i investicija.

- Ne čudi to ako se zna da je 2012. godina bila najgora i najteža u tekstilnom sektoru jer je tekstil uglavnom izvozno orijenitran prema tržištu EU-a. Ta je godina i za tvrtke u EU-u bila najteža u proteklih deset godina, što se samo preslikalo na proizvodnju i rezultate u Hrvatskoj. U 2013. su dijelom anulirani svi ti negativni efekti, a pozitivne brojke nastavljaju se i tijekom 2014. godine, rekao je Sabolić.

Prema zadnjim podacima na državnoj razini, prosječna industrijska porizvodnja  u prvih pet mjeseci rasla je za 1,3 posto, a najveći rast, od čak 32 posto, zabilježen je u tekstilu.

Međutim, da sve ne bi bilo ružičasto, treba spomenuti da je ionako niska prosječna plaća u tekstilu u 2013. godini za čak 4-5 posto bila niža nego godinu dana ranije. Isto je i među obućarima, pa su to jedine grane (uz drvnu industriju) koje su zabilježile pad neto plaća. Iako se to nevoljko priznaje, čini se se da je i to jedan od razloga zbog čega je porastao broj zaposlenih i zbog kojeg su porasli prihodi. Dugi niz godina tekstilci su muku mučili s konkurentnošću, posebno na tržištu EU-a zbog previsoke cijene rada u Hrvatskoj. Njezinim snižavanjem, što ujedno znači i smanjivanje plaća, hrvatski tekstilci postaju konkurentniji.

Na dnevnom redu Strukovne grupe bilo je riječi i o novinama u Zakonu o radu.

V.Trstenjak