O donjomeđimurskom zborniku

Eto, doživjesmo i to da se u Međimurju, ne u Čakovcu nego u Prelogu, pojavi znanstveni časopis, zahvaljujući zalaganju petnaestak znanstvenika, većinom doktora i magistara znanosti, porijeklom iz donjeg Međimurja, pod vodstvom prof. dr. sc. Dragutina Feletara, člana - suradnika HAZU-a. Prelog i inače posljednjih godina prednjači u kulturnim aktivnostima - upravo je u prosincu izišao i četvrti broj Zbornika Književnog kruga Prelog, dok je čakovečki Književni krug Reči rieč zamro, a ogranak Društva književnika pripojio se onom u Varaždinu. Čini se, sve ovisi o ljudima, njihovom angažmanu.U proslovu prvom broju preločkog Zbornika glavni urednik Feletar kaže da se s pokretanjem znanstvenog časopisa za multidisciplinarna istraživanja uvelike kasni: “Međimurje, koje se dugo nalazilo na margini hrvatskih ili mađarskih obrazovnih i znanstvenih tokova, zapravo je tek u zadnjih pola stoljeća dobilo svoju inteligenciju ili visoko obrazovane ljude. Još ih je uvijek premalo, a pravi zalet mladih prema najvišim dometima na obrazovnoj ljestvici događa se tek zadnjih dvadesetak godina.”
Časopis će, kako se ističe u proslovu, inicirati, prikupljati i objavljivati znanstvene radove koji se odnose na donje Međimurje, ali i na Međimurje u cjelini, na sjeverozapadnu Hrvatsku, pa i na prekogranično područje u Mađarskoj. Misija je časopisa, naglašava Feletar, da okuplja znanstvenike i mlade stručnjake s tog područja bilo gdje u svijetu žive i rade, te da ih potiče da se što više bave svojim krajem. Još ima velik broj nerazjašnjenih tema iz povijesti, demografije, etnologije, jezika, sociologije, književnosti pa i razvoja tehnologija karakterističnih za ovo područje.
Prvi broj Zbornika, velikog formata, obuhvaća 230 stranica. Obrađeno je petnaestak tema, većinom iz povijesti Međimurja, književne baštine, etnologije, narodnih običaja, sjećanja na pojedine ličnosti. Svaka od obrađenih tema zaslužila bi poseban osvrt, pogotovo ako je riječ o obradi pojedinih tema iz međimurske povijesti modernog doba. S nekim se ocjenama do kraja ne slažem, no o tome drugom prilikom.
Nadamo se da će se uredništvo Zbornika osmjeliti da u narednim brojevima objavljuje i teme (prikaze, studije, dokumente) koji su posljednjih dvadesetak godina bile u publicistici zaobiđene, primjerice one o hrvatskom radničkom pokretu u međuraću kojemu su i Međimurci dali znatan prilog. Posebno teme o povijesnom valoriziranju pokreta otpora mađarskoj okupaciji, borbi međimurskih Hrvata da se nacionalno održe pred nasilnom mađarizacijom, što daje specifično obilježje toj borbi, jednakoj onoj istarskih Hrvata.
Dosad su zaobilažene i teme o društvenom, gospodarskom, prosvjetnom itd. razvoju Međimurja nakon 1945., pogotovo teme o razvoju političke samouprave u međimurskim selima, o demokratskoj participaciji radnika u upravljanju svojim poduzećima, iskustvima delegatskog sistema. Oko toga može biti prijepora, pa se od autora očekuje zaista znanstveni pristup, imajući u vidu i pozitivne i negativne strane društvenih procesa toga vremena, u nas i u svijetu, u horizontu europskih strujanja u radničkom pokretu. To je naša povijest, ona još živi u narodnom sjećanju, koliko god bi neki željeli da se zatomi ili revidira.
Ivo Horvat, Zagreb