PLINSKI BIZNIS U MEĐIMURJU: Bit će novca, ali ne koliko se očekivalo?

Prije nekoliko godina pompozno se najavljivalo kako će Međimurje uskoro postati “mali Kuvajt”, a općine i gradovi ispod čijih se površina kriju ogromne količine rudnog blaga riješit će sve svoje financijske probleme.
Kada je krajem 2011. godine INA ishodila koncesiju na plinsko polje Zebanec i najavila da će isto zatražiti i za polja Vukanovec i Vučkovec, činilo se da su stvari, nakon višegodišnje stanke i euforije koja je nakratko zavladala još za vrijeme mandata bivšeg-bivšeg župana Josipa Posavca, oko ambicioznog projekta Međimurje, ponovo krenule.
Projektom koji je aktualan od 2006. godine predviđeno je dugogodišnje vađenje plina s pet već ispitanih i opremljenih bušotina, a u podzemlju ovog dijela Međimurja zalihe plina procjenjivale su se na više od 3,5 milijardi kubičnih metara plina, što je, kako se voli govoriti, “značajan udio u ukupnoj energetskoj bilanci Hrvatske”. Prema planovima, plin će se transportirati novim plinovodom dužine oko 130 kilometara do Molvi, a njegova će gradnja početi iduće godine.
U Molvama će se iz međimurskog plina izdvajati ugljični dioksid kojeg ima u značajnim količinama - plin s puno CO2 nekvalitetan je i nepogodan za direktnu potrošnju.
Međutim, velike količine plina podrazumijevale su i veliki iznos rente koju bi dobivale općine iz čijeg se podzemlja plin vadi.
Računica se posebno svidjela načelnicima općina Selnica i Vratišinec te gradova Čakovec (na čijem je području bušotina Mačkovec 1 u koju bi se utiskivala slana voda) i Mursko Središće koji su već računali s milijunima kuna prihoda od plinskog i naftnog biznisa. U igri je zaista bio lijep novac - prve računice za, na primjer, Općinu Selnica govorile su o 100-tinjak milijuna kuna prihoda u 20 godina, koliko bi prema planovima trebala trajati eksploatacija. Godišnje bi se tako u općinski proračun slilo 5 milijuna kuna, što je šest puta više od izvornog selničkog proračuna.
Naravno da do danas, a prošlo je nekoliko godina od velikih obećanja, u općinski proračun nije kapnula niti kuna.
Novac samo od pročišćenih
količina
Čini se kako je priča o velikom novcu namjerno plasirana iz INA-e kako bi se lokalna zajednica i građani lakše prihvatili zahvata koji slijede. INA si je tako “kupila” i izuzetno korektan odnos kod otkupa zemljišta jer je činjenica da nikakvih problema s tim nisu imali. Pohvalili su se čak kako nigdje u Hrvatskoj ljudi nisu bili toliko susretljivi kao u Međimurju. Međutim, što je realizacija projekta bliže, to padaju i očekivanja o velikom novcu. Naime, gradonačelnici su prvo računali na prihode i iznosu od 3 posto od cijene ukupno izvađenog plina, međutim, kasnije im je “objašnjeno” da će se postotak obračunavati na količine pročišćenog plina, što je ipak ogromna razlika i znatno manje novca.
O tome što se događa oko plinskog biznisa u Međimurju bilo je riječi i na nedavnoj sjednici Županijske skupštine na kojoj je župan Matija Posavec, odgovarajući na pitanje vijećnika Aleksandra Makovca, potvrdio da će projekt Međimurje vrlo brzo krenuti i da će INA u njega uložiti 300-tinjak milijuna kuna.
Vesna Haluga, v.d. pročelnice u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije, tada je potvrdila da su joj ljudi iz INA-e najavili kako će gradnja cjevovoda početi u ožujku 2014. godine, a eksploatacija 2015. godine i da će eksploatacija trajati maksimalno 25 godina. Pročelnica potvrđuje da bi cijela investicija vrijedila već spomenutih 300 milijuna kuna, što je trenutno jedno od najvećih ulaganja u ovom dijelu Hrvatske. INA na ovom području ima pet eksploatacijskih bušotina i tri proizvodne, spremne za eksploataciju - Zebanec, Vučkovec i Vukanovec.
Vlado Trstenjak

Krajem prošlog tjedna na adresu međimurskog župana Matije Posavca stigao je dugoočekivan poziv Zoltána Áldotta, predsjednika Uprave INA-e. U pozivu, uz ostalo, piše:
„S iznimnim zadovoljstvom pozivam vas na svečano potpisivanje ugovora između Ine i konzorcija hrvatskih kompanija kojim započinju radovi na jednoj od najvećih investicija u istaživanju i proizvodnji na području kopnene Hrvatske, projektu Međimurje.
Cilj ove investicije je privođenje proizvodnji Ininih plinskih polja Zebanec, Vučkovec i Vukanovec koja se nalaze u Međimurskoj županiji te eventualno privođenje proizvodnji nekih potencijalnih proizvodnih lokaliteta na području Međimurja. Ukupna vrijednost projekta je oko 350 milijuna kuna, a samo ugovori koji se potpisuju s izvođačima radova dosežu iznos od gotovo 240 milijuna kuna.
Ugovori se potpisuju s nizom hrvatskih kompanija, od kojih mogu istaknuti Đuro Đaković Holding, STSI, Viadukt, Končar, Montmontaža oprema, Ing-grad i Monting.
Razvoj nalazišta u okviru projekta Međimurje te pripadajuća naknada za eksploataciju ugljikovodika posebo su važni za razvoj lokalnog međimurskog gospodarstva. Uz sve gospodarske koristi, projekt ima i ekološku dimenziju jer je zamišljen tako da se velike količine ugljikovog dioksida koje se iz tla crpe zajedno s plinom neće ispuštati u atmosferu, već će se transportirati do naftnih polja Žutica u okolici Ivanić-Grada i tamo utiskivati u podzemlje, kako bi se poboljšao iscrpak nafte.
Ovo Inino ulaganje nastavak je velikih napora u istraživanju i proizvodnji, u što smo samo u prvih devet mjeseci u 2013. godini uložili blizu 800 milijuna kuna.
Svečano potpisivanje ugovora održat će se 14. siječnja 2014., u 10 sati u multimedijalnoj dvorani Tehnološko inovacijskog centra Međimurje u Čakovcu (prostor bivše vojarne). Bit će mi iznimna čast da svojom nazočnošću uveličate ovaj događaj, važan ne samo za Inu i Međimursku županiju, već i za hrvatsko gospodarstvo u cjelini“, piše Zoltán Áldott Predsjednik Uprave INA-e.(gu)